Ministar financija Zdravko Marić odbija isplatiti Dalekovodu d.d. 50 milijuna kuna, iako je 2013. godine tadašnji ministar financija Slavko Linić s njima sklopio ugovor sukladno kojem se država obvezala podmiriti taj trošak ako kompanija izgubi sudski spor koji je imala s Podravskom bankom. Kad se upravo to dogodilo, kada je Dalekovod izgubio spor protiv Podravske banke, zatražio je isplatu 50 milijuna kuna, no Ministarstvo financija taj novac do danas im nije isplatilo.
- Isplata nije obavljena, a u vezi s navedenom problematikom Ministarstvo financija se konzultira s Državnim odvjetništvom - odgovorili su nam iz Ministarstva financija kad smo ih pitali što će poduzeti u tom slučaju. Dalekovod je prošao s Ministarstvom financija, neslužbeno doznajemo, proces “mirenja”, odnosno pokušali su se nagoditi oko tog potraživanja, ali nisu postigli nikakav rezultat. Zbog toga Dalekovod, kako neslužbeno doznajemo, planira tužiti državu. U svojim financijskim izvješćima Dalekovod to potraživanje uredno bilježi kao prihod.
No, zašto je tadašnji ministar financija obvezao državu na isplatu čak 50 milijuna kuna, i to privatnoj kompaniji u slučaju gubitka njihova privatnog spora s Podravskom bankom?
Naš sugovornik iz Dalekovoda uvjerava nas da nije bilo “loše namjere” te da je bivši ministar Linić tim ugovorom zapravo pomogao Dalekovodu da opstane.
Nema ugovora, nema investitora
- Dalekovod ne bi našao novog investitora da nije potpisao taj ugovor jer nije želio riskirati spor s Podravskom bankom koja, pak, nije željela ući u postupak predstečajne nagodbe - prepričava nam izvor iz Dalekovoda. Bivši ministar financija Linić nije se mogao prisjetiti detalja tog slučaja, ali je rekao da načelno polazi od toga da “privrednicima dugove treba platiti”.
- Ne sjećam se konkretno tog slučaja - izjavio je bivši ministar Linić.
Službeno su nam iz te građevinske kompanije potvrdili da su postupak s Podravskom bankom pravomoćno izgubili.
- Dalekovod i dalje vodi drugi postupak na predmet ovrhe od strane Podravske banke, koji ide u smjeru pobijanja te presude. Smatramo da rješenje o ovrsi koje je bila podloga nije u skladu sa Zakonom o predstečajnoj nagodbi. Podravska banka je samo jedan od kreditora Dalekovoda iz razdoblja prije predstečajne nagodbe i jedan od rijetkih koji nije odlučio pristupiti nagodbi - navodi u svom odgovoru voditelj Ureda za korporativne komunikacije Dalekovoda Ivan Jurković.
Također dodaje da s Ministarstvom financija još nisu postigli nikakav dogovor o naplati 50 milijuna kuna.
- Zasad nije postignut dogovor s Ministarstvom financija - kratko kaže voditelj Jurković.
Na pitanje kako to da su kao privatna tvrtka dobili svojevrsnu garanciju države da im se isplati 50 milijuna kuna iz državnog proračuna u slučaju gubitka njihova privatnog sudskog spora s bankom od koje su pozajmili novac, odgovara: - Postoji protučinidba, a to je prepuštanje prava Ministarstva financija koje daju pravo na zamjenu za određene dionice/poslovne udjele iz portfelja Agencije za upravljanje državnom imovinom u nominalnom iznosu od 16 milijuna kuna.
Stoga se nameće pitanje zašto Dalekovod nije sam unovčio prava Ministarstva financija jer su se dražbe održavale sve do 2015. godine.
- Vrijednost tih prava ovisi o tome što je država nudila na aukcijama na kojima su se ta prava mogla iskoristiti. Država je u međuvremenu ukinula aukcije, a na posljednjim aukcijama na kojima su se ta prava mogla iskoristiti vrijednost državne imovine koja se mogla dobiti za njih bila je preniska da bi bilo isplativo iskoristiti ih - objašnjava voditelj korporativnih komunikacija Dalekovoda Ivan Jurković.
Pojednostavljeno rečeno, Dalekovod nije unovčio prava jer je već imao ugovor s državom o isplati 50 milijuna kuna u slučaju gubitka tog spora. No, zar nisu prava Ministarstva financija u tom trenutku imovina Dalekovoda, kao i bilo koja druga imovina? I zar nije vrijednost tih prava zapravo tržišna kategorija? Kako je Dalekovod uopće došao do tih prava Ministarstva financija?
Počelo još od Miličića
Cijela je priča počela još s bivšim predsjednikom Uprave i suvlasnikom Dalekovoda Lukom Miličićem koji danas sjedi na optuženičkoj klupi s obitelji Marije Šole iz Karlovačke banke i tereti ga se da je oštetio Dalekovod za gotovo 50 milijuna kuna. Upravo je Miličić u ime Dalekovoda s tvrtkom Opatovina projekt, u vlasništvu Petra Šole, krenuo u projekt gradnje stanova za tržište. Jedan od većih kupaca zemljišta bio je upravo Dalekovod s kojim je zaključen predugovor u studenome 2010. godine, a u prosincu aneks predugovora za kupnju 18.200 četvornih metara zemljišta na Savskoj Opatovini radi gradnje stanova za tržište. Taj odnos između Dalekovoda i tvrtke Opatovina projekt detaljno je opisan u dokumentu “Plan financijskog i operativnog restrukturiranja Opatovina projekta”, koji je 2015. godine priložen uz dokumentaciju u postupku predstečajne nagodbe. Iz njega je vidljivo da je prema tom predugovoru i aneksima Dalekovod isplatio sedam milijuna kuna avansa 2010. godine te predao Opatovini projekt 39,9 milijuna kuna mjenica čije je dospijeće bilo tijekom 2011. godine. Obaveza Opatovine projekt bila je da riješi imovinsko-pravne probleme najkasnije do prosinca 2012. godine, a ako to ne uspije, mora Dalekovodu vratiti 26,9 milijuna kuna najkasnije do kraja siječnja 2013., uvećano za 9,5 posto kamata. Za osiguranje izvršenja tog posla Opatovina projekt je dala mjenice, zadužnice i zalog drugog reda na sve otkupljeno zemljište, izuzev prometnica.
Građevinska prava
“Kako se kriza zaoštravala, Dalekovod je bio prisiljen odustati od prvobitne koncepcije gradnje stanova pa je od društva Opatovina projekt zatražio povrat uplaćenih sredstava. Opatovina projekt nije imala novac jer se nije mogla zadužiti u drugim bankama pa je s Upravom društva Dalekovod dogovoreno zaključenje tri ugovora o prijenosu vrijednosnih papira koje je izdala država Hrvatska, a to su prava Ministarstva financija te tri ugovora o pristupu dugu i tri sporazuma, i to ukupno prava 16.010.412 u vrijednosti od 51,9 milijuna kuna, koje je Dalekovod prenio na sebe u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i time postao vlasnik svih navedenih prava Ministarstva financija.
Budući da su prava izdana od Ministarstva financija još 2001. godine, Ministarstvo financija bilo je dužno osigurati unovčenje tih prava prodajom dionica u vlasništvu države, po cijeni od 25 posto od nominalne vrijednosti na prvoj dražbi, a ako se nitko ne javi, onda i po cijeni od deset posto nominalne vrijednosti, na daljnjim dražbama”, navodi se u dokumentu “Plan financijskog i operativnog restrukturiranja Opatovina projekta. Međutim, u travnju 2013. godine, nadalje se opisuje, Dalekovod je sklopio “Ugovor o uređenju međusobnih odnosa” s Ministarstvom financija. U njemu se, kako je opisano u tom dokumentu, konstatiraju četiri točke: “Pod a) 16.010.412 prava MF-a vrijede na bazi 25 posto nominalne vrijednosti dionica ukupno 64,041.668 kuna, a na bazi deset posto nominalne vrijednosti vrijede 160,104.120 kuna. Potom b) da se vodi postupak ovrhe, iniciran od Podravske banke, po kreditima od 3,1 milijun eura i 2 milijuna eura, uvećano za zateznu kamatu, nad imovinom Dalekovoda (zemljišta, udjeli u vjetroelektranama, potraživanja od Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka - Zagreb), pod c) da su ovrhe obustavljene, privremeno, zbog predstečajne nagodbe u Dalekovodu te pod d) da će Ministarstvo financija preuzeti prava od Dalekovoda i platiti ih u roku od osam dana od momenta kad Podravska banka dobije rješenje o ovrsi, ali ne više od 50 milijuna kuna”.
U lipnju 2013. godine sklopljen je još jedan “Ugovor o uređenju međusobnih odnosa između Autoceste Rijeka - Zagreb i Hrvatskih cesta”, objašnjeno je u spomenutom dokumentu. Tim ugovorom ponovno se ugovara sve kao i u prethodnim, s tim da se Autoceste Rijeka - Zagreb i Hrvatske ceste obvezuju platiti Podravskoj banci najviše 50 milijuna kuna u momentu kad Podravska banka ishodi nastavak ovršnog postupka ili u tom ili nekom drugom postupku da se naplate od dužnika. “Prema društvu Dalekovod Opatovina projekt ima obveze u visini 53,2 milijuna kuna i potraživanja u visini 55,6 milijuna kuna, koja su se mogla prebiti. Po nama (Opatovini projekt) je obveza prema Dalekovodu izvršena s prijenosom prava Ministarstva financija, a najdalje danom 31. 1. 2013., jer je Dalekovod dotad mogao vratiti prava Ministarstva financija pristupateljima duga, odnosno Opatovini projekt ako se dotad ne organizira dražba za unovčenje prava. Kako je sklopljen ugovor o unovčenju između Dalekovoda, Ministarstva financija, Autoceste Rijeka - Zagreb i Hrvatskih cesta, to više ne može biti organizirana dražba o unovčenju prava Ministarstva financija i time je prestala svaka moguća obveza Opatovine projekt glede unovčenja prava i izvršenja obveza Opatovine projekt prema Dalekovodu. Budući da Dalekovod nikad nije izvijestio Opatovinu projekt da želi vratiti prava Ministarstva financija, niti je ikad poslao obračun kamata, Opatovina projekt izvršila je obračun kamata na izdane mjenice u visini od 39,9 milijuna kuna i za primljenu gotovinsku uplatu od sedam milijuna kuna”, navodi se u Planu financijskog i operativnog restrukturiranja. Nadalje se opisuje kako je izvršen obračun te dodaje da “kad će Dalekovod povući svoj prigovor na ovrhu svoje banke je čista poslovna odluka i interes Dalekovoda, pa o tome i ovisi isplata 50 milijuna kuna u korist koje su cijenu utvrdili Ministarstvo financija i Dalekovod”.
Nexus i Zagreb-Montaža
Dalekovod je, podsjetimo, u to vrijeme bio u problemima. Nakon što je prošao postupak predstečajne nagodbe, dokapitaliziran je sa 150 milijuna kuna tvrtke Konsolidator, u vlasništvu Fonda gospodarske suradnje Nexus, koji je sada pod istragom zbog zajmova koje su davali Agrokoru, i Dalmarine, članice grupacije Zagreb-Montaža Vlade Čovića. Nexus je u dokapitalizaciji sudjelovao sa 100 milijuna kuna, a Čovićeva tvrtka s 50 milijuna. Dalekovod je tako prešao u vlasništvo Konsolidatora. Poslije su postojeći dioničari proveli i dokapitalizaciju u iznosu od 59,9 milijuna kuna. Dalekovod je 2016. godine prijavio prihod od 900,5 milijuna kuna te dobit od 25,1 milijun kuna, a u to je uračunato i 50 milijuna kuna koje potražuju od države.