U listopadu je inflacija u Hrvatskoj dodatno usporila, ali i dalje imamo drugu najvišu inflaciju unutar eurozone, odmah iza Slovačke. Prema podacima Eurostata hrvatska je inflacija ostala na razini od 6,7 posto, iako je na razini eurozone rast cijena usporio na 2,9 posto, što nije samo osjetno niže u odnosu na prošli mjesec, nego i sve bliže cilju Europske središnje banke od 2 posto. Na razini eurozone najveći doprinos padu cijena dalo je spuštanje cijena energije od -11,1 posto. Podaci o visini inflacije u RH ukazuju kako je uzrok brzog rasta cijena u zadnje dvije godine ipak strukturne prirode.
Državni zavod za statistiku objavljuje podatak o inflaciji koji je nešto niži nego onaj koji koristi Eurostat, tako da inflacija u listopadu prema DZS-u iznosi 5,8 posto. Nejasno je, ako smo postali članica eurozone, zašto DZS ustraje na objavi podatka prema indeksu potrošačkih cijena te unatoč činjenice da smo, i prije ulaska u eurozonu, usporedbe s ostalim članicama EU mogli raditi koristeći tzv. harmonizirani indeks potrošačkih cijena. Bez usporedbi statistike nemaju naročitog smisla.
„Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 8,1 posto, za Usluge 7,3 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 5,6 posto te za Energiju -0,2 posto. Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, te Usluge, za 0,4 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponente Energija, za 1,1 posto, te Hrana, piće i duhan, za 0,5 posto“, pojašnjavaju analitičari DZS-a. Očigledno je, dakle, da je rast cijena hrane i pića i dalje najviše izražen, a to je vrlo osjetljivo pitanje jer upravo rast cijena u toj statističkoj kategoriji najviše pogađa siromašnija kućanstva.
HNB nešto drugačije gleda na inflaciju u RH nego DZS. Analitičari HNB-a primjećuju da RH ima još razloga za brigu: „Temeljna inflacija (pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) u listopadu se povećala na 7,4 posto sa 7,3 posto u rujnu, što odražava ubrzanje inflacije cijena industrijskih proizvoda nakon znatnog smanjenja u rujnu, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena. Temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga od 9,2 posto, čemu uvelike pridonose domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća. Inflacija cijena industrijskih proizvoda u listopadu je porasla na 5,4 posto s 4,8 posto u rujnu.“
RH je sada u delikatnoj poziciji kao članica eurozone jer Europska središnja banka sasvim sigurno više neće dizati kamate nakon objave da se inflacija spustila na 2,9 posto, a eurozona je pod pritiskom rasta cijene zaduživanja, dok su pojedine velike ekonomije, kao što je Njemačka, suočene s izraženim trendom gospodarskog pada.
Čak i kada je ESB uzastopce dizala kamate, u RH je bila slabije izražena transmisija zaoštravanja monetarne politike na kamatne rashode u RH te je logično kako uz strukturnu inflaciju politika centralne banke nije mogla biti učinkovita u RH kao u drugim članicama koje dijele euro kao zajedničku valutu.
Prema tumačenju HNB-a usporavanju inflacije u listopadu „…pridonijelo je usporavanje inflacije cijena hrane i energije. Inflacija cijena hrane se usporila na 8,5 posto s 10,0 posto u rujnu, to je gotovo upola niža u usporedbi s vrhuncem od 16 posto dosegnutim u zadnjem tromjesečju prošle godine, što je rezultat je brojnih činitelja, kao što su prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda. Nadalje, smanjenje inflacije cijena energije u listopadu na -0,5 posto s 2,8 posto u rujnu rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u listopadu prošle godine).“