U nedostatku dobrih rješenja kako se nositi s rastućim problemom migracija množe se populističke, pa i uznemirujuće ideje, poput naoružavanja ljudi, patrola i seoskih straža. Smatra se da će aktualni ratovi i nedostatak radne snage u razvijenim zemljama dodatno potaknuti kretanje ljudi, a politike useljavanja i integriranja stranaca postaju sve veći izazov za mnoga društva.
Brojke pokazuju da je trajna imigracija u razvijene zemlje lani dosegla razinu "bez presedana": u zemlje OECD-a stiglo je 6,1 milijun migranata, 26 posto više nego godinu prije.
Kad je riječ o trajnim migracijama, najbrojnija kategorija i dalje su obiteljska povezivanja, koja su činila 40 posto lanjskih useljenika, pokazuje izvješće OECD-a. Snažno je zastupljena i migracija na temelju slobode kretanja, kao i humanitarna, koju čine ljudi u bijegu od rata, ali osobito izražen rast bilježe radne migracije. Strani radnici lani su činili 21 posto novopridošlih, a njihov je broj povećan za 36 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Porastao je trend zaposlenosti migranata u svih 36 zemalja OECD-a. Njihova stopa zaposlenosti dosegla je 72,3 posto i gotovo je na razini zaposlenosti domaćeg stanovništva. Brojne države pokušavaju raznim mjerama poboljšati integraciju doseljenika na tržištu rada, a stručnjaci OECD-a osobito velik prostor za napredak vide u slučaju žena s djecom. Prema riječima glavnog tajnika te organizacije Mathiasa Cormanna, majke se i dalje suočavaju s određenim izazovima. "Konkretne mjere pomogle bi povećati njihovo sudjelovanje na tržištu rada, primjerice olakšavanje ranog pristupa uslugama skrbi o djeci."
S novim mjerama u području reguliranja statusa migranata u posljednje vrijeme posebno se ističe Njemačka, zemlja u kojoj je udjel osoba rođenih u drugim zemljama u deset godina povećan s 12,1 na 16,8 posto. U tu je zemlju lani pristiglo 641.000 trajnih useljenika, većina iz članica EU - Rumunjske, Poljske i Bugarske - a slijede Sirija, Turska i Afganistan. Nove mjere u Njemačkoj kreću se od poticaja zapošljavanju useljenika do jednostavnijeg izgona osoba kojima nije odobren azil.
Do kraja ove godine, barem se očekuje, s prijedlogom imigracijske strategije i mjerama integriranja stranih radnika trebale bi izaći i hrvatske vlasti.
