Završen je hrvatsko-slovenski poslovni forum ‘Ulaganja u graditeljstvo 2024.‘ u Opatiji u hotelu Ambasador. Hrvatsko-slovenski poslovni forum rezultat je sve intenzivnije suradnje dvaju najutjecajnijih dnevnih listova u svojim državama, slovenskog Dela i Jutarnjeg lista. Kao glavne teme ovogodišnjeg hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma izabrane su ujedno i aktualne teme u sektoru graditeljstva, poput investicija u građevinarstvu, dekarbonizacije industrije, novih načina gradnje radi postizanja europskog zelenog plana, digitalizacije, ali i teme povezane s problemima poduzetnika zbog nedostatka i uvoza radne snage.
Na hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu "Ulaganja u graditeljstvo 2024", predavanje na temu usporedbe ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu održao je slovenski financijski savjetnik Bine Kordež. Prema statistikama koje je prezentirao, u strukturi prometa u Sloveniji željeznica zauzima svega dva posto, što je najmanji postotak među zemljama EU, dok na cestovni promet otpada visokih 86 posto, a 12 posto na autobusni promet. Iako je percepcija u javnosti da se na ceste troši više proračunskog novca nego na željeznice, Slovenija je, prema Kordežovim riječima, u zadnjem desetljeću u željeznice uložila preko pola milijarde eura, dok je u ceste uložila oko 300 milijuna. No, financijski učinak tih ulaganja, kada se kilometri putničkog i teretnog prometa preračunaju u eure, znatno je manji kod željeznica, gdje prihodi i dalje ne pokrivaju ulaganja u infrastrukturu, održavanje i subvencije.
Kako je istaknuto na panelu "Smjernice ulaganja u infrastrukturu sa stajališta održive mobilnosti", u strukturi prometa u Hrvatskoj na željeznice otpada tri posto, što je za postotak više nego u Sloveniji, ali i dalje znatno niže u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, a cestovni promet i kod nas ima vodeću ulogu.
Na panelu su, uz moderiranje Mislava Togonala, sudjelovali predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, direktor Kolektora CPG Kristjan Mugerli, voditelj Ureda EIB-a u Sloveniji Simon Savšek te voditelj izgradnje Tehničko-logističkog centra Zagreb i nabave novih vlakova HŽPP-a Mario Šimić.
Prema riječima čelnog čovjeka HŽ-a Ivana Kršića, što se tiče ulaganja u željeznice, u fazi izvođenja je oko milijardu eura projekata, a oko milijardu i pol eura u fazi je natječaja. Prema njegovim riječima, rastu i putnički i teretni promet, a u fazi pripreme još je oko 6 milijardi eura novih ulaganja.
Željeznice su, kako je rečeno na panelu, ušle u veliki investicijski ciklus modernizacije, a s nabavkom novih vlakova stvorila se potreba za Tehničko-logističkim centrom koji će se izgraditi na zagrebačkom ranžirnom kolodvoru. Prvi čovjek Hrvatskih cesta Josip Škorić najavio je da Hrvatske ceste pripremaju niz novih projekata i naglasio da će cestovna infrastruktura i u budućnosti će imati ključnu ulogu u razvoju gospodarstva, a ona danas ne podrazumijeva samo prometne koridore već pokriva i energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu. Planirana ulaganja u cestovnu infrastrukturu u sljedećih sedam – osam godina su, prema Škorićevim riječima, 1,4 milijarde eura.
Mario Šimić kazao je da, što se tiče radne snage, željeznice školuju budući kadar te za sada nemaju probleme kakve imaju građevina i turizam, što ne znači da ih neće imati u godinama koje dolaze.
NOVO, 11:25 - Održan je prvi panel foruma pod nazivom "Je li građevinski sektor spreman za graditeljstvo u budućnosti".
Uvodno izlaganje održao je prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, rektor zagrebačkog Sveučilišta.
Stjepan Lakušić, rektor zagrebačkog Sveučilišta održao je uvodno predavanje pod nazivom ‘Je li građevinski sektor spreman za graditeljstvo budućnosti‘.
U svom izlaganju rektor Lakušić rekao je među ostalim da je sektor građevinarstva najznačajniji sektor u gospodarstvu. Oni koji su protagonisti tog sektora moraju javno govoriti, ukazivati na greške, ne da bi govorili tko je kriv, nego kako bi unaprijedili neke postupke. Postoje dobri iskoraci. Mi kad govorimo o strategiji govorimo o sudbinama nekog sektora. Moramo voditi brigu da naše okruženje i naš budući razvoj bude takav da budemo zadovoljni mi koji smo to kreirali, ali i oni koji u tome ne sudjeluju. Kad govorimo o sektoru građevinarstva prošli smo sve faze. Imali smo izgradnju autocesta, ali naše tvrtke nisu imale strategiju što nakon izgradnje autocesta. Projektiranje, izvođenje i nadzor će biti promijenjen za 10 godina i materijali koji se ugrađuju danas su potpuno drugačiji od onih koji su bili u prošlosti. Gradilište u budućnosti neće biti vezano samo uz inženjere građevinarstva, već i uz inženjere vezane uz neka softverska rješenja. Građevinarstvo kao sektor će trebati pomoć, a tu mu može pomoći akademska zajednica stvarajući stručnjake koje smo spomenuli.
Novac, vrijeme, učinkovitost, robotizacija, dronovi, 3D printeri to su samo neki od izazova u budućnosti. Države imaju strategiju kako proizvesti određeni broj građevinskih inženjera – rekao je Lakušić.
Trendovi koji su prisutni i bit će prisutni u narednih 10 godina su zaštita na radu, učinkovita tehnologija, potreba za radnom snagom modularna i montažna gradnja, fokusiranje stanogradnje, 3D printeri, pametni i otporni gradovi. U narednom razdoblju 70 posto stanovništva će živjeti u gradovima, rekao je Lakušić.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK- za graditeljstvo i promet upoznala je prisutne sa stanjem u sektoru graditeljstva i prometu.
- Uvijek treba biti oprezan i planski razmišljati u graditeljstvu u razdoblju od 10 godina i strateški planirati kako da građevinska operativa ostane živa. Graditeljski sektor je 2008. godine bio pred krahom i trebalo je dugo vremena da se vratimo na stare staze. Broj zaposlenih u graditeljstvu je oko 150.000, a 70.000 je strane radne snage. Ciklus stanogradnje je manji, ali kreće ciklus izgradnje željeznica koji će okupiti građevinsku operativu, rekla je Čagalj.
O tome hoće li se nastaviti neke velike brojke u građevinarstvu rekla je da je u posljednjih godina obnova od potresa dovela do rasta u građevinarstvu i da će se on i nastaviti i da neće biti velikih skokova, naglasila je Čagalj. O korištenju novih tehnologija Čagalj je među ostalim rekla:
- Tehnologija se promijenila i uslijedih novih propisa. Nekad je fasada od četiri centimetra zadovoljavala sve propise, danas je to deset centimetara što povećava cijenu gradnje, ali imamo zbog toga i veću uštedu energije, rekla je Čagalj.
Velimir Vilović, član Uprave Nexea govorio je o proizvodnji cementa i cigle Nexea.
- Kad je prosijedi neutralizacija stakleničkih plinova u proizvodnji rekao je da emisije CO2 do kojih dolazi u proizvodnji cementa su na najboljem putu da postanu najznačajniji trošak u proizvodnji.
Što se tiče cijene cementa na nju utječe trošak CO2. Mi razvijamo projekt koji ćemo od 2029. godine proizvoditi klimatski neutralan cement. Novom tehnologijom, novom cementarom ćemo zamijeniti postojeće postrojenje, CO2 će se hvatati i odvoditi cjevovodom do skladišta 30 kilometara od Našica u napuštenu bušotinu, rekao je Vilović.
Marko Trampuž, direktor Kolektor Kolinga govorio je o tome kako je danas teško graditi zelene zgrade za razliku od tradicionalnih.
Zahtjevniji su materijali, instalacije, sve to utječe na zahtjevnost za projektanta. Skuplje je 5 do 20 posto, ali dugoročno su ovi projekti jeftiniji od nezelenih objekata.
Već postoje zakoni u našim projektnim zadacima da gradimo zeleno, ali to u cjelini još nije sinkronizirano i htjeli bi da sve to zakonski bude sinkronizirano. Postoje i pogreške u tim zakonima i to moramo popraviti za budućnost jer su neki zahtjevi nerealni. Govorimo o tome da zakonodavstvo u nekim segmentima ide previše lijevo, nije izbalansirano.
Čujem da sada neki žive u neboderima od drva. Bi li vid živjeli u neboderu od drva?, pitao je Mislav Togonal Marka Trampuža.
„Drvo se u prošlosti pokazalo kao dobar materijal u gradnji kuća, ali mislim da neće zamijeniti ciglu i beton u konstrukciji. Mislim da nećemo sve zamijeniti drvom „ odgovorio je Trampuš.
Tomislav Kamenski, voditelj Odjela za investicije i razvoj projekata Kamgrada govorio je u stanju u toj tvrtki. „Operativa je u Hrvatskoj na 100 posto kapaciteta. Izdvojio bi državnu cestu Kloštar Križevci, cestu Farkaševac – Bjelovar, u Istri bi izdvojio hotel Pical, hotel Hyatt u Zadru i po Zagrebu je ključ i lokomotiva građevine je obnova svih zgrada – KBC, Vuk Vrhovec-Merkur, Građevinski fakultet. Trenutno zapošljavamo 800-900 ljudi, u dolasku je 100-150 radnika s Dalekog istoka“; rekao je Kamenski.
„Kad na gradilištu imate ljudi 5-6 nacionalnosti možete zamisliti kako je to teško sve uskladiti, a to ima utjecaj i na troškove. Osnovna plaća ne zaostaje za zapadnim državama, a mi im osiguravamo i smještaj i prehranu i u odnosu na uvjete kakve su imali na Dalekom istoku to je nebo i zemlja.
Blaž Miklavčić, glavni direktor GH Holdinga koji grade proćiščivače otpadnih voda, a trenutno rade pročišćivač u Osijeku rekao je da to izgleda kao jedna velika tvornica te da je rezultat voda koja izgleda kao pitka voda i sigurna je za piće.
Interesantno je da sve što dolazi unutra i sve što se preradi 60 posto električne energije za pogon tog sustava se reciklira iz otpada. Otpadni mulj je energetski interesantan i ide na bioplinsku energanu i proizvodnja bioenergetske energane predstavlja 60 posto svih energetskih potreba tog sustava. Na kubik pročišćene vode potrošimo 0,25 kWh električne energije što je 10 puta manje u odnosu na klasične pročišćivače kakav se naprimjer koristi u Zagrebu. Blato koje smo energetski eksploatirali ide na solarno sušenje u velikim staklenicima. Blato će se sušiti bez ikakve potrošnje energije i tako sušeno i stabilizirano blato može se upotrebljavati kao humus u poljoprivredi. Kako smo to postigli. Pročišćivač u Osijeku koji je završen u veljači ove godine je među 10 najefikasnijih u svijetu. Zanimljiv je bio način razmišljanja investitora. Bile su uključene sve struke“, rekao je Miklavčič. Iskustva u Osijeku koristit će u izgradnji pročišćivača u Varaždinu i vjeruje da će ta praksa postati standard.
Richard Krammer, direktor GrECo Speciality GmbH i voditelj GrEcove skupine za rizik u graditeljstvu i nekretninama govorio je o zelenim tranzicijama u Njemačkoj i stanju u sektoru graditeljstva u toj zemlji.
„Ako gledate Njemačku u cjelini industrijski sektor pati, ali infrastruktura je stabilna. Većina analitičara vidi put prema oporavku u 2025. godini. Vidimo svojevrsno pročišćavanje tržišta. Čak je u Hrvatskoj ovaj sektor jači. Imamo određenu predispoziciju prema vjetru, dok se mnoge zemlje nisu okrenule prema tome. U budućnosti će svaka zemlja morati naći svoj put otpornosti. Ovo nije samo tranzicija prema zelenom, nego prema otpornosti, prema razvoju domaćih resursa. O tome tko vuče najveći profit iz zelene tranzicije rekao je: Konstrukcija zelenog je skuplja od klasičnog, ali jednom kad se ostvari profi oni koji su lani ušli u igru će imati prednost. Ako netko zanemaruje nove tehnologije ostat će u starom znanju. Treba investirati u znanje. Kod novih projekata gledamo u povijest iskustava“; rekao je Krammer.
Slađana Ćosić iz Europske investicije banke u Hrvatskoj govorila je o tome kako banke prate tu zelenu tranziciju. Rekla je da nude izravno financiranje i da ima puno mogućnosti za zeleno kreditiranje, učinkovite izvore energije.
Govorilo se i o saniranju građevinskog otpada pa je tako Velimir Vilović iz Nexea govorio da su dobili dozvolu za skupljanje građevinskog otpada te ćemo drobiti taj beton i koristiti ga ponovo u proizvodnji.
- Trenutno je najveći problem u Hrvatskoj nekontrolirano odlaganje građevinskog otpada i bilo koji napor koji se poduzima u saniranju građevinskog otpada mora ići ruku pod ruku sa sankcijama, rekao je Vilović.
O zbrinjavanju građevinskog otpada govorio je i Tomislav Kamenski iz Kamgrada.
- Ulažemo velike napore u razvrstavanje otpada koji se šalje u reciklažna dvorišta uz odgovarajuću dokumentaciju. Tome pridajemo veliku pažnju.
Marko Trampuš je rekao da je u Sloveniji zakonodavna regulativa dosta jasna, a sav upotrebljivi materijal koji se može upotrijebiti ugrađuje se u betonske podloge. Ono što nije upotrebljivo odlaže se na deponijama. Koristimo reciklirani materijal u betonima, u asfaltima, ali postoje i nove tehnologije i novi proizvodi koje nismo dovoljno istražili. Imalo bi smisla iskoristiti nova znanja iz akademske zajednice koja bi nam otvorila nove mogućnosti. Bilo bi dobro kad bi investitori nagrađivali one koji koriste reciklirani materijal.
9:30 - Hrvatsko-slovenski poslovni forum „Ulaganja u graditeljstvo 2024“ počeo je u devet sati opatijskom hotelu Ambasador. Na poslovnom forumu koji se održava već treću godinu u organizaciji „Jutarnjeg lista“ i „Dela“ sudjeluje više od 160 poslovnih ljudi iz sektora graditeljstva, energetike, cestogradnje, financijskih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Austrije i najveći je poslovno-investicijski forum u regiji.
Među visokim gostima su i Oleg Butković, potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture, mag. Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Vlade Republike Slovenije te prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Stojan Petrić, direktor medijske kuće Delo govorio je o dosezima u u razvoju modernih tehnologija u građevinarstvu.
- Konferencija je proizvod suradnje između Dela i Jutarnjeg lista i uvjeren sam da će ovakvih projekata biti više. Građevinarstvo ostaje jedna od dinamičkih grana. Investicije će pasti za 2,2 posto. Trenutno je najgora situacija u graditeljstvu u Njemačkoj i da se najmanje grade stanovi i stečajevi su rekordni u Njemačkoj. To su uglavnom građevinska poduzeća i poduzeća za nekretnine. Troškovi rada i materijala su sve viši, troškovi su 50 posto viši od prosjeka u 2015. godini.
Stambena izgradnja je pogođena smanjenom kupovnom moći i nove stambene zgrade u Europi će 2026. će biti manje takvih zgrada. S druge strane, inženjerski objekti, odnosno izgradnja infrastrukture i niskogradnja će ojačati i bit će svega više. Očekuju se natprosječna ulaganja u energetiku, željeznice. Slovenija je idućih godina najviše novca namijenila modernizaciji željezničke infrastrukture, kao i Hrvatska u iznosu od 6,2 milijarde eura i to dobrim dijelom iz fondova EU. Graditeljstvo je četvrti po redu u Sloveniji poslodavac. Prošle godine preko osa, posto svih radnika je radilo u graditeljstvu, ali se i osjeća nedostatak radne snage. Svaki drugi radnik je strani državljanin.
U Sloveniju je došlo više od 100.000 radnika iz bivše Jugoslavije. Za kvalitetu nam je potrebna visokomotivirana radna snaga. Uvođenje digitalnih tehnologija u visokogradnji i niskogradnji te svih ostalih pomagala za praćenje gradilišta osigurava transparentnost i za naručitelja i za izvođača. Prošlih godina smo imali dobru poslovnu klimu i mladi su svjesni da je graditeljstvo pokretač civilizacijskog razvoja. Važno je da na rasta tržišta i investicije moramo gledati kao na zajedničku priču, rekao je Stojan Petrić, direktor medijske kuće Delo.
Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture u svom je pozdravnom govoru naglasila nekoliko stvari.
- Raduje me što i ove godine mogu s vama biti na ovoj konferenciji. U graditeljstvu je sve važniji koncept održivosti. Održivi transport je važan za obje države, naglasila bi značenje održive logistike jer to je kičma našeg gospodarstva. Promet i željeznički promet su u službi ekonomije, ali imaju i svoje zahtjeve. Želimo što kraće putovati, kvalitetnu infrastrukturu, bolje usluge. Slovenija veliku pažnju posvećuje održavanju infrastrukture koje će gospodarstvu omogućiti da bude konkurentno na tržištu. Godišnje investiramo 300 milijuna eura za modernizaciju željezničke infrastrukture. Gradimo novi kolosijek od Divače do Postojne. Planira se gradnja dvokolosiječne Dolenjske pruge, prvo do Ivančne Gorice pa do Novog Mesta. Planiramo povećanje broja vlakova na postojećim prugama i da se povežemo sa zračnom lukom u Brnik. Gradimo drugu cijev tunela Karavanke.
Cestovni projekti, u tijeku je treća razvojna os. Počeli smo brže izdavati građevinske dozvole za pojedine dionice. Graditeljstvo doprinosi održivoj mobilnosti. Uvjerena sam da ćemo povećati udio transporta željeznicom, a omogućit ćemo i da cestovni promet bude brži. Sve to nećemo moći postići ako nećemo imati dobro graditeljstvo. Slovensko graditeljstvo je vrlo kvalitetno, a slovenski graditelji uživaju dobar glas nadaleko. Raspisali smo natječaj za kupnju tzv. Vozila na alternativne izvore energije kako bi se smanjilo zagađenje okoliše. Realizacijom investicija možemo omogućiti održivi promet a to je ključni element zelene tranzicije.
Oleg Butković, potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture također je pozdravio sve sudionike.
- Nakon prvog susreta u Portorožu te lani u Opatiji lijepo je vidjeti da se ova tradicija nastavlja. Bili smo svjedoci izazova od energetske krize s kojima se Hrvatska nosila dobro, od ulaska u Schengen do izgradnje Pelješkog mosta. Donesene su odluke kako bi se umanjile posljedice negativnih okolnosti u tom okruženju. Odgovorili smo na povećanje cijena energenata i inflatorne pritiske, da razmišljamo strateški i dugoročno donosimo dobre odluke i ostvarujemo odlične gospodarske pokazatelje. To se vidi kroz rast BDP-a, rast plaća, ali ćemo i dalje biti na oprezu i biti spremni odgovoriti na sve izazove.
Govorio je i o prometnoj infrastrukturi.
U prometnoj infrastrukturi proveli smo ulaganja od četiri milijardi eura u svim razinama. Završit ćemo autocestu do Siska do turističke sezone ove godine, drugu cijev tunela Učka, kroz dvije godine završit ćemo Istarski ipsilon. Imat ćemo obilaznice određenih gradova, kao i izgradnju brzih cesta u spajanju na postojeće autoceste.
Gradi se novi ulaz u Split, izgradnja jadransko-jonskog koridora je već započela. Izgradili smo niz luka. Renesansa na hrvatskoj obali koja je krenula prije sedam-osam godina u koju smo investirali 400 milijuna eura je dobra jer je hrvatska uvijek bila okrenuta moru i pomorska zemlja. To nije samo u funkciji zaštite akvatorija i prometa u lukama, već mijenja lice i naličje svakog mjesta. U mandatu naše Vlade su otvorene tri zračne luke, Zagreb, Dubrovnik i Split, sada sve snage u sljedećih 10 godina usmjeravamo u željeznicu i već sad su ta ulaganja dosegla 1,5 milijardu eura.
Ključna je bila izmjena TNT uredbe gdje je Hrvatska dobila još dva koridora i uspjeli smo jug zemlje koji nije bio na koridoru, a to su preduvjeti da može HŽ infrastruktura pripremati i provoditi velike infrastrukturne projekte. Tu su europski fondovi najveći izvor financiranja, uz međunarodne investicije, za obnovu regionalnih pruga jer je to isto izuzetno važno. To radimo ne jer je željeznica jedan od najvažnijih oblika zelenog oblika prometa, već zato što je i potrebna. Promet, kao ii sve grane idu u smjeru ozelenjivanja, pa nam je cilj smanjiti i potrošnju fosilnih goriva.
Da sektor prometa ide u smjeru dekarbonizacije i digitalizacije govore svi planovi. Nabavili smo 410 autobusa za sve gradove, a planira se nabava još 173 na alternativni promet, obnavljamo tramvajsku infrastrukturu u Zagrebu i Osijeku. Pokrenuli smo obnovu voznog parka HŽ Prometa i do kraja sljedeće godine imat ćemo 70 novih niskopodnih vlakova. Nabavljamo dva baterijska vlaka i imat ćemo šest punionica. Donijeli smo plan izgradnje biciklističke infrastrukture. Sufinancirat će se nabava 2000 vozila na elektro pogon i vodik. Tu su i projekti digitalizacije u sektoru prometa. Hrvatska je postala prva zemlja koja izdaje digitalne iskaznice za osobe s invaliditetom, uvodi se beskontaktni sustav naplate na autocestama i to je ključni projekt. Vjerujem da će ova današnja konferencija, a Slovenija je sa svojim iskustvom pomogla iskustvom Hrvatskoj jer je prije ušla u EU i dobro je da se na ovaj način i građevinski sektor u obje zemlje ojača jer ne znamo kakvi nas izazovi očekuju u budućnosti.
Potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica javila se iz Bruxellesa.
- Građevinski sektor je ključan za postizanje naših ciljeva u izgradnji infrastrukture, održivosti. Ovaj forum je značajan doprinos izgradnji otpornijeg poslovnog okruženja u EU. Kroz pametna ulaganja i primjenu tehnoloških rješenja možemo smanjiti troškove u gradnji, ali i poboljšati kvalitetu života naših građana. Naši programi oporavka i otpornosti osmišljeni su kako bi društvo učinili otpornijim na nove krize. Snizili smo cijene energije na razine prije rata u Ukrajini. U svibnju prošle godine proizveli smo više energije od vjetra i sunca nego od fosilnih goriva. Ustrajat ćemo na provedbi europskog zelenog plana.
