Usprkos brojnim negativnim utjecajima kao što su pandemija, velik odljev radnika i neuobičajen porast cijena građevinskog materijala, hrvatski sektor graditeljstva već osmu godinu zaredom kontinuirano raste. Prema podacima Financijske agencije u 2022. godini bilo je ukupno 20.488 građevinskih tvrtki, od toga 26 velikih, 172 srednjih i 20.290 malih i mikro tvrtki. Ostvareni ukupan prihod u graditeljstvu u 2022. godini bio je veći od 11 milijardi eura. Graditeljstvo ima udjel od 5,1 posto hrvatskom u BDP-u. Ostali sektorski pokazatelji također impliciraju rast aktivnosti u građevinarstvu, a posebno se ističe rast obujma građevinskih radova i udio u ukupnoj zaposlenosti. Prema posljednjim podacima kojima raspolažemo broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugom kvartalu 2023. iznosio je 115.000 što je više od sedam posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Od ukupno zaposlenih u građevinarstvu više od 79 posto zaposleno je u pravnim osobama, a 21 posto u obrtima. Usporedbe radi, broj zaposlenih u 2008. godine u građevinarstvu je bio 108.260, a u 2015. godini taj se broj smanjio na 68.676. Deficitarna zanimanja u građevinskom sektoru su: zidar, tesar, armirač, betonirac, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, klesar, rukovatelj kranom, stolar, radnik visokogradnje, radnik niskogradnje, monter cjevovoda, soboslikar i ličilac, krovopokrivač, građevinski tehničar, građevinski poslovođa, skladištar na gradilištu, strojni žbuker, vodoinstalater, elektroinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, hidroizolater, monter metalnih konstrukcija, polagač keramičkih pločica, podopolagač, izolater, limar, bravar, elektromonter, električar održavanja, mehaničar strojeva i vozila, vozač miksera, vozač auto beton pumpe, vozač teretnog vozila, vozač teretnog vozila s prikolicom.
Građevina predvodnik zapošljavanja
"Trenutno nedostaje nekoliko desetaka tisuća radnika. Sve je to povezano s optimizmom u građevinarstvu koji se nastavlja unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti. Posljedica je i priljeva sredstava EU koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Sve se to odražava i na tržište rada, gdje građevinske djelatnosti uz IT i uslužne djelatnosti povezane s turizmom predvode zapošljavanje. Nedostatak radne snage utječe na kvalitetu radova, rok izvođenja radova i prihvaćanje novih poslova. Kod naših gospodarstvenika bilježi se značajan mjesečni odljev kvalificiranih radnika, što stvara velike poteškoće u realizaciji i ispunjenju ugovorom preuzetih obveza. Mnogo je slučajeva gdje su tvrtke morale odbijati poslove jer nisu mogle osigurati dovoljan broj radnika", pojašnjava Mirjana Čagalj potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, koja naglašava da se zaposlenici koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni putem povjeravanja dijela poslova drugim izvođačima jer su gotovo svi suočeni s istim problemom.
"Izgubljena radna mjesta u graditeljstvu imaju za posljedicu značajno smanjenje kapaciteta građevinskih poduzeća, a time i njihove konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu. Do ovog trenda je došlo nakon ulaska u EU i otvaranja granica, a posebno nakon liberalizacije tržišta rada u Njemačkoj. Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskog graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini", ističe Čagalj.
I dalje će rasti potražnja za radnicima
Iz godine u godinu se udio stranih radnika u ukupnom broju radnika u sektoru građevinarstva kontinuirano povećavao. Tako su, prema izdanim dozvolama za rad, strani radnici 2016. godine činili 0,6 posto radne snage u sektoru, u 2018. taj postotak se popeo na 10,5 posto, 2020. na 23,5 posto, a 2022. godine na čak 39 posto. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je konstantan trend rasta uvoza radnika u graditeljstvu omogućen odlukama Vlade RH; od nula koliko je bilo 2015. do gotovo više od 33 tisuće radnih dozvola u 2020. godini. Strani radnici zaposleni u našim građevinskim tvrtkama dolaze iz zemalja u našem okruženju: BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija te iz udaljenijih zemalja: Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji dolaze iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini.
Velika je potreba za kvalificiranim radnicima, posebno u području srednje i više stručne spreme, a procjena je da će daljnja potražnja za radnicima rasti. Najtraženija zanimanja su zidar, tesar, armirač, keramičar... "Što se tiče stranih radnika, tvrtke imaju najbolja iskustva s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije. Kod njih nema jezične barijere, radnici imaju potrebne vještine i usvojene radne navike i radnu etiku te ih stoga naše građevinske tvrtke vrlo rado zapošljavaju. Problem je što radnika iz našeg okruženja gotovo više i nema na tržištu. Kratkoročno problem rješavamo uvozom stranih radnika. Dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno da će se u kratkom roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćem tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike", ističe Mirjana Čagalj.
Neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta
Čagalj napominje da je problem i u neusklađenosti između onoga što nudi obrazovni sustav i potreba tržišta rada, a posljedično se time javlja i nedostatak kvalificirane radne snage. Dodaje da to jasno pokazuje kako trenutno ne postoji kvalitetan i konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama. Kako bi se to promijenilo, Čagalj kaže da treba osigurati učinkovito ulaganje u obrazovni sustav dualnog i cjeloživotnog usavršavanja na svim razinama. "Jedno od rješenja ovog problema je dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te popularizacija i afirmacija nepopularnih građevinskih zanimanja. Odnosi se na oblik strukovnog obrazovanja koji kombinira učenje u ustanovi i u gospodarskome subjektu odnosno na radnome mjestu. Ako učenici već od početka srednjoškolskog obrazovanja budu u poziciji primanja plaće za svoje buduće zanimanje za koje se školuju i to u okviru poduzeća koje je njihov potencijalni poslodavac, zasigurno se mogu očekivati puno bolji rezultati, kako u pogledu opredjeljivanja mladih za građevinska zanimanja tako i u pogledu njihove bolje stručne osposobljenosti za odabrana zvanja. Često zaboravljamo da je ulaganje u obrazovanje jedan od ključnih indikatora koji pokazuje napor jedne države da teži razvoju", naglašava potpredsjednica HGK.
Hrvatska gospodarska komora počinje s izvođenjem programa kojemu je cilj integracija stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu. Welcome to Croatia je interdisciplinarni edukacijski program za integraciju u društvene tokove i rad u pojedinim sektorima gospodarstva. Potiče bržu integraciju stranih radnika u Hrvatskoj u društvene procese te olakšava integraciju u procese rada domaćeg poslodavca. Također, osigurava stjecanje nužnih razina komunikacijskih, pravnih i stručnih vještina, osnovnih jezičnih kompetencija te poslovnih znanja i kompetencija potrebnih za uključivanje stranih radnika u tržište rada.
"Cilj HGK je olakšati poslodavcima pristup programu za svoje radnike zbog čega se program izvodi u sjedištima županijskih komora Hrvatske gospodarske komore. Očekivani rezultati programa za polaznike su uspješnija i brža integracija stranih radnika u proces rada poslodavca, osposobljavanje za kvalitetnije obavljanje rada kod poslodavca, brže napredovanje i lakše savladavanje zadataka na radnome mjestu i razvoj posebnih stručnih kompetencija vezanih uz radno mjesto", ističe Čagalj.
Kolektivni ugovor za graditeljstvo
HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva ima informacije od svojih članica kako u pojedinim dijelovima Hrvatske potrebe za radnom snagom njezini članovi-izvođači građevinskih radova uspješno u potpunosti zadovoljavaju na lokalnom tržištu rada, dok se u drugim dijelovima Hrvatske poslodavci svih veličina suočavaju s manjim ili većim nedostatkom radnika, osobito s nedostatkom kvalificiranih iskusnih majstora.
Socijalni partneri u građevinskom sektoru, HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske, redovito noviraju granski Kolektivni ugovor za graditeljstvo. Nakon njegovih prethodnih izmjena u srpnju 2023. godine kada su ugovorena povećanja plaće od rujna prošle godine i ožujka ove godine, u veljači je ugovoreno dodatno povećanje plaća od travnja ove godine.
Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva napominju da je potrebno podsjetiti da izvođači građevinskih radova od 2020. godine sami snose teret povećanja troškova gradnje javnih projekata zbog poremećaja na globalnim tržištima građevinskog materijala uzrokovanih pandemijom i ratom u Ukrajini te teret povećanja troškova uzrokovanog rastom troška rada. "Javni naručitelji građevinarima do danas nisu isplatili navedene razlike u cijeni radova, unatoč zaključcima Vlade koja ih je uputila na njihovo podmirenje te unatoč odredbama Zakona o obveznim odnosima koje također nalažu naručitelju podmirenje razlike u cijeni", ističe čelništvo HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, koji pojašnjavaju da je zbog pada narudžbi započetog ekonomskom krizom 2008. godine građevinski sektor napustio velik broj domaćih radnika koji su se, u potrazi za poslom, iselili u razvijenije zemlje Europske unije te da je iz istih razloga pao interes učenika za građevinska zanimanja. Iseljavanje je potom potaknuto otvaranjem granica uslijed pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te su slijedili negativni demografski trendovi. S oporavkom od krize i povećanjem broja narudžbi, nastao je nenadoknadiv rascjep između ponude i potražnje na domaćem tržištu rada te je započeo angažman stranih radnika.
Trošak stranog radnika dvostruko veći
"Trošak angažmana stranog radnika za poslodavca je dvostruko veći od troška za angažman domaćeg radnika, što neminovno utječe na konkurentnost. Uz osiguran smještaj, nužni preduvjet za zapošljavanje stranih radnika je i osiguranje prehrane na teret poslodavca, što je osigurano i domaćim radnicima. Građevinska poduzeća radnicima na terenu osiguravaju najmanje 60 do 62 obroka mjesečno po radniku, što trenutno s uključenim PDV-om prosječno iznosi najmanje pet tisuća eura godišnje. Poreznim propisima visina neoporezivog primitka na ime tih troškova ograničena je na osjetno manji iznos od 1800 eura godišnje. Kako je to premala vrijednost za pokriće stvarnih troškova prehrane, razliku do visine stvarnih troškova za topli obrok poslodavac isplaćuje kao plaću, što je značajno povećalo troškove poslovanja i ima negativan učinak na konkurentnost.
Stoga držimo da je, sukladno rastu troškova i inflaciji, potrebno izmijeniti visinu neoporezivog primitka na ime troškova prehrane radnika nastalih tijekom radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije tako da ih se utvrdi neoporezivima do visine stvarnih izdataka, kako je to propisano i za troškove smještaja. Pritom neoporeziv iznos troška treba biti iznos koji se može pravdati računima, jednako kako je određeno za plaćanje najmova stanova radnicima, do iznosa koji se može potkrijepiti materijalnim dokazom", pojašnjava Mirela Gudan, direktorica HUP-Udruge poslodavaca u graditeljstvu, koja dodaje da je stajalište ove granske udruge da je potrebno regulirati i pitanje priznavanja naknade za odvojeni život stranim radnicima.
Iz HUP-a naglašavaju da je istovremeno, potpomognuta otvorenim ili prikrivenim subvencijama, na hrvatsko tržište nekontrolirano nadire nelojalna konkurencija iz trećih zemalja koja u Hrvatskoj posluje u suprotnosti s važećim propisima i Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo. "Stoga je u postupcima javne nabave putem kvalitetnih kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja takve pojave nužno detektirati i, sukladno važećim propisima, isključiti ih iz postupka odabira kako bi se osiguralo odgovorno trošenje javnog novca i domaće gospodarstvo zaštitilo od nelojalne konkurencije", ističu iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
GP Krk u stalnoj potrazi
GP Krk trenutno ima oko 850 zaposlenih radnika. "Fluktuacija radne snage je konstantna posljednjih godina i zato smo u kontinuiranoj potrazi za odgovarajućom radnom snagom primarno u Hrvatskoj iako najmanji broj novozaposlenih dolazi s domaćeg tržišta radne snage, zatim u bazenu našeg govornog područja, a što je primarno Bosna i Hercegovina te dalje Albanija, Turska, Uzbekistan, Indija te Nepal. Nedostatak kvalitetne radne snage je najizraženiji dosad, nedostaju kvalificirani radnici svih struka i već neko vrijeme je mogućnost ugovaranja određenog broja novih poslova ograničena upravo mogućnošću zapošljavanja adekvatne radne snage za izvršenja posla. Isto tako, posljednjih godina primorani smo vlastitu mehanizaciju smanjiti na broj za koji možemo osigurati ‘dovoljno‘ kvalitetan kadar", pojašnjava Sanjin Purić, predsjednik uprave GP Krk, koji dodaje da je prateći javne natječaje za izvođenje radova vidljivo da su najveća prijetnja tvrtke s istoka iz kojih domaće tvrtke dobivaju i radnu snagu. Smatra da će domaćim tvrtkama na natječajima konkurirati kineske, turske, albanske tvrtke s vrlo niskim cijenama.
"Takvima teško možemo parirati poštivajući naše te europske standarde te zakone i kolektivne ugovore. Tu svakako očekujemo pomoć države koja mora na neki način valorizirati doprinos naših tvrtki u ukupnom BDP-u države", ističe Purić koji kaže je nedostatak kvalificiranih radnika za sva zanimanja: tesar, armirač, zidar, strojar građevinske mehanizacije, vozač... "Nema zanimanja za koje danas možemo reći da imamo rješenje. Kratkoročno se to rješava uvozom većeg broja radnika iz svih navedenih zemalja, praćenjem, učenjem, selekcijom... Dugoročno pokušavamo osigurati edukaciju i napredovanje zaposlenika unutar tvrtke pa tako osposobljavamo dobre građevinske radnike za tesare, armirače, strojare građevinske mehanizacije, zatim kvalitetne tesare za brigadire i poslovođe", napominje Sanjin Purić.
Što se tiče ove godine na valu investicija financiranih iz fondova EU i NPOO izvora kao i obnove od potresa, Purić smatra da će biti na tragu protekle. "Možemo biti zadovoljni u dijelu osiguranja dovoljno ugovora o građenju. Nadamo se da nas neće ponovno iznenaditi nove eskalacije cijena energenata, materijala...", ističe Sanjin Purić.
Kamgrad 45 posto stranih radnika
Poznata građevinska tvrtka Kamgrad iz Zagreba trenutno zapošljava nešto više od 820 radnika, od čega je oko 45 posto stranih radnika. Osim domaćih radnika, Kamgrad još uvijek većim dijelom zapošljava radnike iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, ali ima zaposlene i radnike iz dalekih zemalja poput Indije, Egipta i Gane.
"Naše potrebe za radnicima i dalje su usmjerene prvenstveno na privlačenje i zapošljavanje domaće radne snage i to određenih stručnih kvalifikacija. Međutim, prilike na tržištu rada već su neko vrijeme takve da naše potrebe nadilaze trenutnu ponudu domaćih radnika osobito u deficitarnim zanimanja na čijim radnim mjestima onda zapošljavamo radnike strance. Naše potrebe ovise o ugovorenim poslovima, trenutno imamo dovoljno projekata da možemo reći da su potrebe konstantne", pojašnjava Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik Kamgrada.
Nedostatak radne snage, kako naglašava Kamenski, nije samo ograničenje zbog samog nedostatka, nego je dodatno ograničenje razvoja tvrtki nedostatak kompetencija onih koji su raspoloživi. "Već se godinama suočavamo s problemom nedostatka radne snage, niti ove godine nije ništa drugačije. Mi u Kamgradu ulažemo velike napore da se radnici koje zapošljavamo stručno osposobe i kroz rad osamostale. Za to je potrebno određeno vrijeme tijekom kojeg oni koji su samo formalno kvalificirani i nisu samostalni negativno utječu na dinamiku izvođenja radova na gradilištu. Uglavnom se sve struke iz građevinske djelatnosti nalaze na listi deficitarnih zanimanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, to su tesari, zidari, armirači, soboslikari, fasaderi... Nastojimo uz domaće radnike privući i strane radnike tako da u nama imaju pouzdanog poslodavca. Kod nas još rade strani radnici koje smo zaposlili prije sedam-osam godina", pojašnjava Kamenski i napominje da, dugoročno gledano, problem ne mogu rješavati pojedinačno poslodavci, već je nužna potreba uključivanja države. "Ako govorimo o domaćim radnicima, sustav školstva treba uskladiti s potrebama tržišta rada, a ako govorimo o stranim radnicima, kroz rasterećenje administracije i uključivanje institucija u njihovu integraciju", naglašava Kamenski.