U drugoj polovici ove godine u Ininu postrojenju za preradu prirodnog plina u Molvama počet će obrada plina s MOL-ovih istraživačkih polja u Mađarskoj, doznali smo jučer u Ini.
Riječ je o zajedničkom projektu dviju kompanija pod nazivom Somogy koji je pokrenut još 2008. i s kojim se u međuvremenu stalo, ali je sada opet pokrenut zbog sve očitijeg potpunog otklona Europe od ruskog plina.
- Projekt Somogy uključuje povezivanje mađarskih plinskih polja Vízvár i Görgeteg-Babócsa na plinsku stanicu Gola te otpremu i obradu plina u centralnoj plinskoj stanici na Molvama. Počeo je 2008., ali je zaustavljen zbog tadašnje financijske krize. Ponovno je pokrenut lani te se početak obrade očekuje u drugoj polovici ove godine - navode u Ini.
Podjela prihoda
Otkrivaju da je za početak eksploatacije mađarskog plina u Molvama preostala investicija na mađarskoj strani, gdje je potrebno sagraditi 20 kilometara spojnog plinovoda i razviti infrastrukturu, što je, ističu, glavnina investicije i u nadležnosti je MOL-a.
- Dio investicija u Hrvatskoj se odnosi na modifikaciju plinske stanice Gola duboka te ugradnju mjerne linije, što je u nadležnosti Ine - kažu u našoj najvećoj kompaniji.
Navode da će iz Mađarske dnevno na obradu u Molve dotjecati 170 tisuća kubnih metara. Ta je količina, kako nam je rekao predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić, oko 10% ukupne godišnje proizvodnje plina u Hrvatskoj, što, zaključuje, nije ni malo, ni zanemarivo.
- Hrvatska u cjelini ima dobru energetsku situaciju kada je u pitanju proizvodnja i opskrba plinom, a svaki je korak naprijed u osiguranju dodatne sigurnosti, poput projekta Somogy, dobrodošao. Ako govorimo o dnevnoj količini plina koji će iz Mađarske stizati na preradu, treba vidjeti kakve je kakvoće, odnosno koliko će od primljene količine nakon prerade biti stavljeno na tržište. Isto tako, treba vidjeti kakav ugovor MOL i Ina imaju oko plasmana plina na tržište - komentirao je Pudić.
Na pitanje kako će MOL i Ina dijeliti prihod od prodaje plina s nalazišta Vízvár i Görgeteg-Babócsa, u Ini kažu da će "plin biti prerađen na CPS Molve te će Ina za to MOL-u naplatiti naknadu". U svakom slučaju, kako nam je skrenuo pozornost Pudić, kada se plin upumpa u plinovod odnosno transportni sustav, postaje roba koja je dostupna svim sudionicima na tržištu.
Mađari su odlučili svoj plin slati na obradu u Hrvatsku jer im je to isplativije od gradnje plinovoda iz regije Somogy, gdje su smještena nalazišta Vízvár i Görgeteg-Babócsa, prema svojim postrojenjima za preradu plina. Spoj na postrojenje za preradu omogućava stalni rad bušotina Vízvár i Görgeteg-Babócsa.
U poslovnim izvješćima MOL-a projekt Somogy jedan je od tri najvažnija plinska projekta kompanije unutar Mađarske. MOL na istraživanju ugljikovodika radi, među ostalim, i u Norveškoj, Iraku (Kurdistan), Pakistanu, Omanu i Kazahstanu. Istraživačke bušotine u Mađarskoj u ukupnom istraživačkom portfelju MOL-a čine oko 30 posto.
Bez dodatnih ulaganja
Budući dotok mađarskog plina u CPS Molve neće iziskivati dodatne investicije u to Inino postrojenje jer je dnevni kapacitet prerade postrojenja pet milijun kubnih metara plina. U Molvama se prerađuje plin s obližnjih nalazišta u Podravini.
Prema podacima državne Agencije za ugljikovodike, proizvodnja prirodnog plina s domaćih polja na kopnu i u moru u 2022. dosegnula je oko milijardu kubnih metara, čime je zadovoljeno oko 40% potreba za prirodnim plinom u Hrvatskoj od 2,7 mlrd. kubnih metara. Kada su u pitanju Inina ulaganja u postojeća istraživačka polja na kopnu, nedavno je, uz ostalo, izbušena bušotina na eksploatacijskom polju Jamarice pokraj Novske.
Projekt Somogy zacijelo je važan i za odnose dioničara u Ini, države i MOL-a. Svojedobno je sirova nafta iz Hrvatske, na užas dijela domaće javnosti, odlazila u Mađarsku na preradu, a sada će mađarski plin stizati na preradu u Hrvatsku.