Nakon što neko vrijeme nije sudjelovao u kreiranju turističke politike, bivši ministar turizma Veljko Ostojić vraća se u turističke vode kao direktor novog udruženja - Hrvatska udruga turizma.
Riječ je o udruzi koja će pokrivati interese svih djelatnosti u turizmu, a Ostojić želi na toj poziciji aktivno raditi na rješavanju gorućih pitanja u sektoru koji čini 20 posto hrvatskog BDP-a. A to su iste stare boljke koje su nas mučile i kada je on bio ministar - smanjenje PDV-a u turizmu na 10 posto, pitanje turističkog zemljišta, reorganizacija turističkih zajednica, ali i suočavanje s kroničnim nedostatkom radne snage. No, nakon nedjelje i osvajanja srebrne medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu ni turizam više neće biti isti.
Kako bi ova pobjeda Hrvatske mogla u budućnosti utjecati na hrvatski turizam? Kakve već sada ima reperkusije?
- Sjajan nastup naše nogometne reprezentacije prikazao je Hrvatsku u najboljem svjetlu, a interes i medijski prostor koji smo dobili zahvaljujući odličnom nogometu imaju nemjerljiv pozitivni učinak na naš turizam. Dečki su svojim talentom, željom, trudom i emocijama pokazali što je Hrvatska, a sada je na svima nama, turističkim profesionalcima, da što bolje kapitaliziramo pojačan interes i pozitivne emocije prema Hrvatskoj.
Još jednom se pokazalo da zajedništvom, poštenim radom i skromnošću možemo postići iznimne rezultate, a to je ključ uspjeha i u turizmu. Pohvalio bih ovim putem brzu reakciju Hrvatske turističke zajednice, koja je iskoristila interes za Hrvatsku za dodatnu promociju naše zemlje i u tom smjeru treba nastaviti raditi.
Ponovno se vraćate u turizam, i to u novu udrugu, koja je nedavno oformljena. Kako ste se za to odlučili?
- Došao sam na poziv čelnih ljudi najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj i nisam se puno dvoumio jer je turizam moja prva i jedina prava ljubav. Nakon kratkog izleta u visoku politiku, od 2013. više se njome ne bavim niti ću baviti. Dakle, vratio sam se da bih unaprijedio stanje u turizmu i moja će argumentacija biti ista neovisno o tome tko je na vlasti.
Zašto je ta udruga osnovana ako već postoji niz strukovnih udruženja u turizmu? Je li razlog nezadovoljstvo njihovim radom?
- Kamping udruženje Hrvatske (KUH) i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), kao dvije najeksponiranije udruge, bave se pitanjima koja su usko povezana s temama kao što su kategorizacija hotela i kampova, edukacija osoblja i slične. HUT će se baviti sistemskim stvarima, koje se tiču cjelokupnog sektora. Glavni nam je cilj dugoročno podići konkurentnost. Udruga bi se trebala baviti usklađivanjem stavova različitih sudionika u turizmu kako bismo prema institucijama koje donose odluke bitne za poslovanje sektora komunicirali zajedničke stavove.
To znači da će udruga zastupati i privatne iznajmljivače i ugostitelje te ostale dionike?
- HUT ima 15 osnivača: 13 velikih hotelskih tvrtki te KUH i UPUHH. Ambicija nam je biti horizontalna sektorska udruga koja će integrirati cijeli sektor. Već sam razgovarao s dva sindikata - Sindikatom usluge i turizma te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije. Objasnili smo im da HUT nije udruga poslodavaca i da ne zastupa samo njihove interese.
Za što će, konkretno, HUT lobirati?
- Radit ćemo na prijedlozima za postizanje boljeg zakonodavnog okvira i svim pitanjima koja utječu na poslovanje sektora koji nosi gotovo 20 posto BDP-a i najzdraviji je dio gospodarstva. Pitanje PDV-a neizbježno je kada znamo da smo po poreznom opterećenju najnekonkurentniji na Mediteranu. Diferencirana stopa PDV-a od 10 posto sigurno bi omogućila rast investicija i plaća. Poslodavci u turizmu već imaju velik problem s radnom snagom, a 2019. bit će još veći. Režim i kvota uvoza radne snage moraju biti puno elastičniji. Ne smije se dogoditi da se radna dozvola čeka tri ili pet mjeseci. Jedino pravo rješenje je ujednačavanje plaća s nama konkurentnim i susjednim zemljama.
Je li to realno?
- Poduzetnici u turizmu podižu plaće i investiraju, ali samo snižavanjem PDV-a na 10 posto moguće je odjednom podići plaće i do 15 posto. To smo već dokazali kada je PDV u turizmu bio snižen na 10 posto - povećali su se investicije i zaposlenost te je nekoliko velikih hotelskih grupacija snizilo cijene. Imamo i rezultate sličnih poteza u nekim drugim zemljama. Ako Italija ima PDV na turizam i ugostiteljstvo od 10 posto, koliko i Francuska i Španjolska, a Slovenija od 9,5, a mi imamo stopu od 13 i 25 posto, teško da ćemo na srednji rok ostati konkurentni i investicijski atraktivni. Osim toga, što je niža stopa bilo kojeg poreza, to je manja porezna evazija. Vjerujem da bi se snižavanjem PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu smanjio udio sive ekonomije u sektoru. Podržavamo i smanjenje tereta na plaću i odlična je odluka da se ne oporezuje topli obrok i smještaj sezonaca, ali posebno ćemo inzistirati na PDV-u. Ako stane 20 posto hrvatskog BDP-a, neće biti lako.
Iz kojeg razloga je ‘nemoguće’ riješiti pitanje turističkog zemljišta?
- Nema niti jednog racionalnog razloga zbog kojeg se to ne bi moglo riješiti. Zakon je donesen 2008. i nakon toga je djelomično riješeno pitanje turističkog zemljišta oko hotela i turističkih naselja, ali kampovi nisu regulirani. Smatram da postojeći model za zemljište oko hotela treba primijeniti na kampove. Dakle, zemljište koje je ispod objekata i koje je u temeljnom kapitalu društava mora pripasti kompaniji bez naknade, a ostalo se treba dati u dugoročni zakup. Turističkim tvrtkama omogućile bi se investicije koje su za njih rizične bez dugoročnog raspolaganja zemljištem, a država bi imala nove prihode.
Već sad moramo razmišljati o sezoncima za 2019.
Rekli ste da će 2019. biti još teža u pogledu radne snage.
- Ove godine u turizmu je trebalo dodatnih 15 do 20 tisuća ljudi, iduće godine problem će biti ogroman. Slovenija je za hrvatske radnike otvorena od 1. srpnja. Austrija je najavila otvaranje granice prema Hrvatima koji već mogu raditi u većini zemalja EU. Treba olabaviti sustav dobivanja radnih dozvola, viza i uvoza. Bez uvoza radne snage, teško ćemo raditi, ali to mora biti brzo i efikasno. Logičnije je da se sustavom radnih viza i dozvola bavi Ministarstvo rada, a ne Ministarstvo vanjskih poslova. U Sloveniji je model takav da poslodavci prijavljuju svoje potrebe Zavodu za zapošljavanje. Ako u roku od 15 dana Zavod ne osigura radnika, poslodavac dobiva dozvolu da zaposli radnika iz bilo koje zemlje u svijetu. Kod nas je situacija nesigurna. U lipnju je, primjerice, povećana kvota za uvoz radne snage sa 4600 na 8600 radnika, a tada je već sve bilo gotovo. Nijedan poslodavac u turizmu ne traži radnike u lipnju, nego ujesen, kada se moraju znati sva pravila igre. Iduće će godine biti potrebno barem 15.000 radnih dozvola u ugostiteljstvu. Poduzetnici su već ove godine počeli zatvarati objekte jer nemaju ljudi.
O rješenjima moramo razmišljati odmah. U Hrvatskoj je, primjerice, manje od 20 posto umirovljenika odradilo radni staž od 40 i više godina. Možda bi bilo dobro da se umirovljenicima koji to žele omogući da rade. Zašto noćni recepcionar u nekom kampu ili hotelu ne može biti umirovljenik od 60 i više godina?