S Vinkom Ilak, članicom Uprave Fine, razgovarali smo o metodologiji ocjenjivanja ugroženosti poslovanja, ključnim digitalnim projektima kojima je Hrvatska odgovorila na ekonomske izazove prouzročene pandemijom, o ubrzanju procesa digitalizacije, novom pravilniku Ovršnog zakona te o smanjenju broja ovršenika.
Kakva je uloga Fine u periodu pandemije covid-19 što se tiče potpora tvrtkama pogođenim pandemijom?
- Vlada RH je u travnju prošle godine donijela gospodarske mjere za ublažavanje učinaka pandemije i njezina širenja. Kako bi se to uopće moglo ostvariti, bilo je potrebno osmisliti sustav koji će povezati sve institucije (Poreznu upravu, HZMO, HZZ, banke, HNB, HAMAG, HBOR), a ujedno razviti i metodologiju za procjenu ugroženosti gospodarstva.
S obzirom na to da Fina ima infrastrukturu, znanje i mogućnost umrežiti sve relevantne institucije koje su dio procesa, razvili smo digitalnu platformu portal Mjere na koji se od 31. ožujka 2020. mogu prijaviti svi gospodarski subjekti čije je poslovanje ugroženo.
Ova platforma spaja sve strane u ovom procesu - državu, banke i poduzeća, te rasterećuje gospodarstvenike od papirologije i prikupljanja podataka.
Koja je uloga Fine u sklopu Covid scorea?
- Osmislili smo metodologiju ocjenjivanja ugroženosti poslovanja Covid score, koja precizno određuje stupanj ugroženosti poduzeća, pojedine djelatnosti, odnosno gospodarstva u cjelini. Donositelji mjera koriste ovaj okvir kako bi ustanovili koje su subvencije i zajmovi potrebni da bi privatni sektor nastavio funkcionirati u uvjetima krize. Portal Mjere i sustav Covid score su ključni digitalni projekti kojima je Hrvatska odgovorila na ekonomske izazove prouzročene pandemijom. Zahvaljujući tom rješenju Hrvatska je postala jedna od prvih država EU koja je implementirala objektivne kriterije za pružanje pomoći gospodarstvu za vrijeme covid-krize.
Na svjetskom događanju Global Business Summitu u prosincu 2020., na kojem je sudjelovala 41 država s visokim predstavnicima, portal Mjere i Covid score izračun predstavljeni su kao jedno od najboljih digitalnih rješenja i alata u borbi protiv ekonomske krize uzrokovane pandemijom covida-19.
Radi se o fleksibilnom sustavu koji u narednom periodu može podržati i neke druge mjere, ne samo u slučaju ove, već bilo koje vrste ugroze gospodarstva.
Možete li procijeniti kolika je ugroženost poduzetnika pandemijom?
- Od 6527 poduzetnika koji su podnijeli zahtjeve za izračun covid scorea, njih čak 56,6 posto ima problema s likvidnošću i poslovanje im je značajno ugroženo zbog pandemije bolesti covid-19.
Koji su sektori najviše ugroženi?
- S obzirom na zabranu obavljanja djelatnosti u ugostiteljstvu, očekivano je da su najviše pogođene djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti pripreme i usluživanja pića, hoteli i sličan smještaj te nespecijalizirana trgovina na veliko i cestovni prijevoz robe što pokazuju i posljednje brojke iz reizračuna covid scorea poduzetnika od 12. travnja 2021. godine.
Koliko je pandemija ubrzala proces digitalizacije vaših procesa?
- Većina naših internih procesa je u potpunosti digitalizirana. Pritom uzmite u obzir brojnost i složenost procesa u velikoj instituciji poput naše. Digitalizirane su određene funkcije u sektoru ljudskih potencijala, kompletan sustav ovjere računa i ostalih dokumenata koji je u potpunosti eliminirao upotrebu papira.
Razvili smo kompletan online sustav internog školovanja i edukacija, digitalizirali smo risk management procese, kao i procese sustava upravljanja kvalitetom. Unaprijedili smo i digitalizirali procese na šalterima u našim poslovnicama, te smo pripremili svakog zaposlenika za udaljeni rad, od upotrebe kolaboracijskih alata do elektroničkih potpisa. Gotovo svi ti procesi digitalizirani su vlastitim razvojem i internim kapacitetima.
Što ste još napravili?
- Naravno, nismo se samo bavili internom digitalizacijom. U doba pandemije napravili smo pozitivne iskorake i prema našim korisnicima. Razvili smo vrlo dobre modele suradnje s bankama i tvrtkama koje se bave platformama za digitalni onboarding korisnika te provjerom digitalnih identiteta. Izradili smo i jednostavan online servis za komunikaciju s Finom prilikom predaje dokumentacije za registraciju na naše usluge. Unaprijedili smo i naše ostale digitalne proizvode novim mogućnostima, poput info.BIZ-a koji su iznimno dobro prihvatili naši korisnici.
Što još namjeravate napraviti na tom planu? Koliko su vrijedni ti projekti? Jesu li donijeli uštede i koje?
- Namjeravamo nastaviti punom brzinom u razvoju i unapređenju virtualnih rješenja, pri čemu se najviše fokusiramo na poboljšanje korisničkog iskustva. Razvijamo proces virtualne registracije i udaljene identifikacije korisnika. Nastojimo dodatno primijeniti nova virtualna komunikacijska rješenja, poput chatbota koji upravo proširujemo na više Fininih servisa.
Orijentiramo se i na transakcijske servise, poput e-Računa za poslovni sektor, koji je u procesu unapređenja novim funkcionalnostima, dizajnom i novim uslugama, kao i automatizaciju daljnjih mogućnosti koje proizlaze iz samog fakturiranja. Sve to nastaje temeljem slušanja i uvažavanja potreba korisnika. Nesporno je da digitalizacija donosi uštede, ne samo u smislu eliminacije upotrebe papira, već restrukturiranja i optimizacije rada pojedinih procesa.
Na koji način se broj ovršenika može smanjiti? U kojoj mjeri su naplativi dugovi?
- Broj ovršenika se od kolovoza 2018. godine smanjio za više od 80.000 te je i dalje u kontinuiranom padu. Naplativost dugova u prvom redu ovisi o financijskoj sposobnosti dužnika da financira svoje tekuće obveze. Međutim, iznimno je važno stranke prvenstveno poticati na mirenje i sporazumno rješavanje sporova kako bi se ovrha u potpunosti izbjegla.
Što je potrebno dugoročno napraviti?
- Dugoročno gledano ključno je djelovati na povećanje cjelokupne financijske pismenosti potrošača kako bi se preventivno djelovalo na prezaduženost pojedinaca i kućanstava. U tom smislu Fina je već uključena u projekte s ciljem povećanja financijske pismenosti, poput kampanje "Znanjem do financijskog oporavka", koju provodi HUB u suradnji s Udrugom Padobran odnosno Udrugom za financijsku inkluziju.