Činjenica da se nalazimo u desetljeću kada su sva svjetla prometnih reflektora usmjerena u željeznicu već je općepoznata, no s vremena na vrijeme pojave se novosti o tome koji će sve projekti promijeniti sliku željezničkog prijevoza u Hrvatskoj, koliko će novca biti uloženo i iz kojih izvora. Tako je krajem prošle godine i početkom ove u fokus došla vijest o zajmu Europske investicijske banke za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj od 400 milijuna eura (prvi dio od ukupno planiranih 900 milijuna eura).
Ugovor za kredit koji će posredno koristiti HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz potpisan je između EIB-a i Ministarstva financija, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Novac je to kojim će HŽ Infrastruktura obnoviti oko 500 kilometara međunarodnih, regionalnih i ponajviše lokalnih pruga koje takoreći nisu pogodne za sufinanciranje iz fondova EU (npr. dionice Knin - Zadar, Karlovac - Ozalj, Pitomača - Kloštar - Koprivnica - Varaždin - Čakovec, Kutina - Deanovec).
Također, financirat će se izrada tehničke dokumentacije za pojedine projekte, nabava nove suvremene pružne mehanizacije, modernizacija telekomunikacijske opreme (FRMCS sustav) te tehnička zaštita na objektima i željezničkoj infrastrukturi.
Kada se uzme u obzir i velik broj već pokrenutih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, od kojih se 17 sufinancira iz fondova EU, dolazi se do iznosa većeg od šest milijardi eura koji će biti uložen u sljedećih desetak godina. Zato se može reći da se u pruge, kolodvore i prateću infrastrukturu trenutačno ulaže i planira uložiti najviše od hrvatskog osamostaljenja.
Projekti su u različitim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do izvođenja radova. Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od Slovenije do Srbije, koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T), odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica.
2024. u znaku završenih projekata
Pri kraju je projekt dogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci - Vukovar, duge 19 kilometara. Sredinom godine je planiran i završetak radova na modernizaciji željezničke pruge u središtu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kustošija - Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. U drugoj polovini 2024. završit će i obnova pružne dionice između Zaboka i Krapine.
Na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra, najveće je željezničko gradilište u državi na kojem se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura i trebao bi biti završen 2025. godine. Radovi će se intenzivirati na rekonstrukciji postojećeg i gradnji novog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, a radovi se izvode i na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
Krajem prošle godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo - Novska (na poddionicama Ivanić-Grad - Popovača i Popovača - Kutina). Procijenjena vrijednost radova iznosi 289 milijuna eura. Velik je broj projekata koji su fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Na primjer, za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Karlovac - Oštarije, Skradnik - Krasica - Tijani i Škrljevo - Rijeka - Jurdani.
Cilj projekata modernizacije i obnove željezničke infrastrukture jest podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i željeznicu te povećati kapacitete pruga za prijevoz što većeg broja putnika i tereta. Tako bi se brzine na međunarodnim prugama trebale povećati do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h.
Brzina i sigurnost
Brzina i sigurnost povećat će se i uklanjanjem uskih grla na željezničkoj infrastrukturi čime je obuhvaćena gradnja i rekonstrukcija mostova, vijadukata, propusta i usjeka.
U tijeku je i projekt ugradnje opreme za osiguranje tehničke kontrole željezničkih vozila u pokretu i razmjenu informacija na osnovnoj mreži (TEN-T) u Hrvatskoj. Bit će uveden i automatizirani sustav za nadzor željezničkih vozila, automatsko prikupljanje podataka i tehničkih parametara vlakova te za interakciju vlakova i željezničke infrastrukture u stvarnom vremenu na devet lokacija.
Diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme. Trenutačno se modernizira ukupno 145 ŽCP-a, a za dodatnih 26 prijelaza radovi su ugovoreni. Nakon završetka svih spomenutih ulaganja na cijeloj željezničkoj mreži u Hrvatskoj broj moderniziranih prijelaza bit će veći za 300.
Hrvatska na novim europskim koridorima
Također, u Europskom parlamentu prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T uredbe čime će Republika Hrvatska uz postojeća dva prometna koridora TEN-T mreže (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav) biti pozicionirana na još dva: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. To Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, čime se otvara dodatna mogućnost sufinanciranja projekata iz fondova EU te za pokretanje novih projekata.
Na konkretnom primjeru to znači da će se na koridoru Baltičko more - Jadransko more naći i dionica pruge Oštarije - Split koja bi do 2040. trebala postati dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 km/h. S obzirom na to predstoji izrada studije koja će sadržavati analizu potrebe izmjene trase postojeće pruge, HŽ Infrastruktura će nakon službenog usvajanja revidirane TEN-T uredbe, što se očekuje u travnju, početi s aktivnostima potrebnima za izradu spomenute studije.
Završeni željeznički projekti
Što se tiče završenih projekata, obnovljena je pruga Savski Marof - Zagreb Zapadni kolodvor na što se nadovezuju radovi između zagrebačkog Zapadnog i Glavnog kolodvora pa će nakon njihova završetka biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do Zagreba. Također, modernizirana je i elektrificirana dionica Zaprešić - Zabok, koja je prvenstveno prijevoz putnika u prigradskom prometu podigla na novu razinu. Što se tiče teretnog prijevoza, veliki je benefit ostvaren u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru - Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.
Obnova kolodvora
Osim pruga diljem Hrvatske, obnavljaju se i kolodvori od Slavonije do Istre. Tako je u cijelosti obnovljena zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na interijeru zgrade u Rijeci, na kojoj je već završena obnova pročelja, a u planu su još obnove kolodvorskih zgrada Zagreb Glavni i Zapadni kolodvor, Sesvete, Slavonski Brod, Pleternica, Virovitica, Pula, Vodnjan, Kanfanar, Pazin, Lupoglav, Buzet, Opatija-Matulji, Moravice i dr.
*Sadržaj nastao u suradnji s HŽ Infrastrukturom