Hrvatska je jedina članica Europske unije čijim građanima još uvijek nije dopušten slobodan ulazak na tržište rada u Švicarskoj. U nastojanju da ukine diskriminaciju za naše radnike, Europski parlament pozvao je ovih dana Švicarsku razmotri svoju odluku o otežanom pristupu radnika iz Hrvatske tržištu rada u toj zemlji do 2021..
- Izražavamo žaljenje zbog neproporcionalnih, jednostranih popratnih mjera Švicarske koje su na snazi od 2004. Pozivamo ju da pokuša naći rješenje koje je u potpunosti u skladu s relevantnim instrumentima Europske unije te razmotri skraćivanje razdoblja primjene prijelaznih mjera u pogledu radnika iz Hrvatske, uzevši u obzir prednosti slobodnog kretanja osoba između EU-a i Švicarske – navodi se u rezoluciji EP-a.
Prema slovu rezolucije, europarlamentarci nemaju iluzija da će Švicarska odmah otvoriti svoje granice našim radnicima već predlažu da to bude prije spomenutog roka. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava skrenuli su nam pozornost na mogućnost da Švicarska slobodan pristup naših radnika tamošnjem tržištu rada odgodi sve do 2026..
- Unatoč tome što je Republika Hrvatska članica EU, Švicarska Konfederacija primjenjuje prijelazna razdoblja za hrvatske državljane te je određen kvotni sustav za pristup švicarskom tržištu rada. Prijelazna razdoblja za hrvatske državljane određena su posebnim protokolom između Švicarske i EU s stupanjem u snagu u siječnju 2017. godine. Prema navedenom protokolu, Švicarska Konfederacija prijelazna razdoblja može primjenjivati do kraja sedme godine od stupanja na snagu navedenoga protokola odnosno do 31. prosinca 2023.. Nakon tog razdoblja, Švicarska Konfederacija ima mogućnost uvođenja dodatnih zaštitnih mjera do zaključno 31. prosinca 2026.. - navode u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Istu mogućnost koju koristi u slučaju Hrvatske, Švicarska je, među ostalim, rabila i u slučaju Bugarske i Rumunjske, čijim je radnicima nesmetano zapošljavanje u švicarskim tvrtkama dopustila tek 2016. nakon što se nekoliko puta koristila 'prijelaznim mjerama'.
Uoči stupanja na snagu protokola između Švicarske i EU kojeg spominje Ministaratvo rada, Švicarska narodna partija (SNP) zatražila je odgodu ukidanja barijera za hrvatske radnike a Federalno vijeće Švicarske prihvatilo je zahtjev SNP-a. Takav, prijelazni režim podrazumijeva da tamošnji poslodavac koji želi zaposliti radnika iz Hrvatske, treba dobiti dozvolu države koja prethodno razmatra ima li nezaposlenih Švicaraca za taj posao, kao i nezaposlenih stranaca koji se već tamo nalaze i mogu primiti posao.
Dok se ne skinu sve barijere za njih, hrvatski radnici u Švicarskoj rade temeljem privremenih radnih dozvola čiji je broj ograničen. Do 2021. predviđeno je oko 2500 radnih dozvola za hrvatske građane. Prema podacima švicarskog Ureda za imigrante, u veljači ove godine radnu dozvolu u toj zemlji koristila su 5832 naša radnika, dok je ukupan broj hrvatskih državljana na boravku u Švicarskoj iznosio 28 583.
Više naših europarlamentaraca u nekoliko je navrata od izvršnih organa Unije tražilo odgovore na pitanja zašto se Švicarskoj tolerira odlaganja otvaranja tržišta rada za naše radnika, a Željana Zovko (HDZ) bila je uključena u pripremu spomenute rezolucije kao predstavnica grupacije Europske pučke stranke u parlamentu. Prema ustaljenoj proceduri, inicijativu za ukidanje diskriminacije za naše radnike u Švicarskoj trebaju preuzeti Europsko vijeće i Europska komisija.
Da slobodan protok radnika ni unutar Unije ne ide besprijekorno, svjedoči i primjer Austrije koja i dalje ima ograničenje zapošljavanja naših radnika u branšama u kojima ne postoji potreba za uvozom radne snage. Ova mjera na snazi je do 2020., ali budući Austriji samo u ugostiteljstvu godišnje nedostaje na desetine tisuća radnika, dolazak naših radnika na tamošnje tržište rada tek je neznatno otežan.
Prema nedavnom istupu Johannesa Kopfa, čelnika Austrijskog zavoda za zapošljavanje, u toj zemlji radi 28 tisuća naših državljana, a na birou ih je još 4800.
U spomenutoj rezoluciji europarlamentaraca navodi se da u Švicarskoj radi milijun i 400 tisuća državljana neke od članica EU, a dodatnih 320 tisuća svakodnevno iz Unije dolazi na posao u tu zemlju. S druge strane, 460 tisuća Švicaraca radi u EU, pa ne čudi da su dvije strane sklopile sporazum o slobodnom protoku radnika. Uz, jasno, neke iznimke.