U ovoj i idućoj godini hrvatska ekonomija rast će po stopi od 2,6 i 2,5 posto, neznatno nižoj nego lani, kada je BDP povećan 2,7 posto, pokazuju najnovije prognoze MMF-a.
S očekivanim usporavanjem globalnog rasta, malo slabija ekonomska aktivnost čeka i ostale zemlje srednje i istočne Europe, ali većina njih (Slovačka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Slovenija i Srbija) ipak nastavlja rasti po stopi iznad tri posto.
Nezaposlenost
Po pitanju nezaposlenosti, MMF je malo više revidirao prognoze. Dok je jesenas očekivao da će biti 11,2 posto, sada je to spustio na 9 posto u ovoj godini i 8 posto u idućoj. U publikaciji World Economic Outlook, MMF ne navodi razloge pada nezaposlenosti, ali nacionalna statistika pokazuje da je, uz blagi rast zaposlenosti, glavni uzrok toga administrativne prirode, kao i nastavak trenda iseljavanja. U većini ostalih usporedivih zemalja, stopa nezaposlenosti je spuštena ispod 5 posto.
Svjetsko će gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 3,3 posto, dok je u siječnju MMF očekivao rast od 3,5 posto. Među razlozima usporavanja, objasnila je glavna ekonomistica Fonda Gita Gopinath, su trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, kao i pooštreni uvjeti financiranja zbog početka normalizacije monetarne politike.
Glavni pokretač
Za eurozonu se u ovoj godini očekuje rast od 1,3 posto, čime je prijašnja prognoza srezana za 0,3 postotna boda. I očekivanja za iduću godinu snižena su na 1,5 posto. Pritom su najviše snižene prognoze za Njemačku i Italiju, najveće hrvatske trgovinske partnere. Tako će njemačka ekonomija u 2019. rasti po stopi od 0,8 posto, što je za pola postotnog boda niže od ranijih prognoza, a dogodine 1,4 posto. Italiju očekuje rast od samo 0,1 posto ove godine i 0,9 posto u 2020. Kineska ekonomija nastavlja rasti iznad 6 posto premda malo sporije nego lani. Kako je rekla Gopinath, rast u Kini i Indiji, odnosno njihov sve veći udio u globalnom dohotku, trebao bi biti glavni pokretač svjetskoga gospodarskog rasta. U 2020. globalni rast trebao bi ubrzati na 3,6 posto, ali oporavak ostaje “neizvjestan”. Razlozi su toga, kaže Gopinath, i dalje neizvjestan razvoja događaja u Argentini i Turskoj, širenje napetosti na nova područja, kao što je uvođenje carina na uvoz automobila u SAD-u, rizici vezani uz Brexit.