Hrvatska i Slovenija su već završile aukcije spektra za pionirske opsege za 5G mreže, Poljska daleko zaostaje za ostalim državama članicama EU-a u 5G utrci, a Bugarska prednjači po pitanju brzine preuzimanja i dostupnosti 5G.
Ovo su glavni zaključci istraživanja koje je provela kompanija Ookla, globalni lider u testiranju i analizi Interneta.
Izvješće pokazuje da je pandemija odgodila aukcije spektra za 5G mrežu u većini Europske unije, no i naglasila potrebu za digitalnom tranzicijom i EU sredstvima potrebnim za pokretanje digitalne transformacije.
Istraživanje je bilo fokusirano na zemlje srednje i istočne Europe, te je pokazalo da se Hrvatska nalazi na visokoj poziciji u regiji.
Uz Sloveniju, Hrvatska je jedina država u regiji koja je završila aukcije spektra za sve tri 5G frekvencije. U kolovozu 2021., Hrvatska regulatorna agencija (HAKOM) licitirala je frekvencije u opsezima 700 MHz, 3600 MHz i 26 GHz. Također, direktor HAKOM-a Miran Gosta, nedavno je najavio da je u pripremi nova aukcija za frekvencije koje su već u upotrebi i istječu 2024. godine, kao što su pojasevi od 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz.
Što se tiče 5G brzina, Hrvatska se nalazi na drugom mjestu po brzini preuzimanja podataka, odmah nakon Bugarske, te je najbrža po brzini slanja podataka. Hrvatska je ostvarila i relativno dobre rezultata kada je u pitanju dostupnost 5G, koja je porasla s 11% u prvom tromjesečju 2021. na 18,5% u prvom tromjesečju 2022. godine. 5G licenca hrvatskih operatera uključuje obveze pokrivanja 90% urbanih područja, 99% autocesta i 95% željeznica do 2025. Također, obveze uključuju pokrivenost najmanje 25% ruralnih područja do 2025. i 50% do 2027. Prema podacima HAKOM-a, pokrivenost i dostupnost 5G-a trenutno je na 60-70%.
Podaci Ooklinog Speedtest Intelligence testiranja otkrivaju da je Bugarska najbolja država u srednjoj i istočnoj Europi po pitanju dostupnosti i brzine preuzimanja u 5G mreži. U samo godinu dana, dostupnost 5G u Bugarskoj se povećala deset posto (s 3% u 2021. na 30,5 u 2022.), djelomično zahvaljujući operaterima koji su povećali broj uređaja koji podržavaju 5G. Osim toga, Bugarska je u svom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti namijenila 26% sredstava (oko 6,3 milijarde eura) za digitalnu tranziciju. Plan uključuje mjere za poticanje digitalne transformacije, uključujući značajna ulaganja i reforme u digitalnom povezivanju kako bi se povećala pokrivenost mrežama vrlo visokog kapaciteta u ruralnim i rijetko naseljenim područjima te kako bi se stvorilo povoljno okruženje za razvoj 5G mreža i digitalne infrastrukture.
U planu EU-a za gospodarski oporavak, od država članica traži se da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji. Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka i otpornosti budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije. U sklopu NPOO-a, Hrvatska je namijenila 20,4% sredstva za ulaganja u digitalizaciju i razvoj kompleksnih, integriranih usluga. Gotovo 1,3 milijarde eura u okviru hrvatskog Plana dodijelit će se digitalnim mjerama, uključujući ulaganja i reforme za potporu gigabitnoj povezivosti, digitalizaciji javne uprave, prometu, pravosudnom sustavu i visokom obrazovanju.
Na začelju zemalja koje su sudjelovale u istraživanju našla se Poljska. Osim što je bila posljednja na ljestvici medijan brzine preuzimanja u 5G mreži, pokazalo se da su njezine 5G brzine bile tek dvostruko više od 4G. Poljski krajnji korisnici nisu pokazali zainteresiranost za prednosti koje 5G nudi, što smanjuje potražnju, a ne pomaže niti rasprava o donošenju kontroverznog zakona o uspostavi državne 5G mreže, kojom bi upravljao državni operater - Exatel - u opsegu 700 MHz. Opseg od 700 MHz je problematičan, ističe Ookla, jer zahtijeva koordinaciju preko istočnih granica (Bjelorusija, Rusija i Ukrajina), što će odgoditi dodjelu spektra.
