Hrvatska će regulaciji AI-ja pristupiti pragmatično - dobro za građane i dobro za biznise. Tako je budućnost regulacije AI-ja u Hrvatskoj u svjetlu nadolazeće EU regulative o umjetnoj inteligenciji na konferenciji AI2Future 2023. u Zagrebu komentirao Dino Pinjo, voditelj odjela za poticanje inovacija Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Pinjo je naglasio da Hrvatska planira pratiti što po tom pitanju radi Unija.
- Izvjesno je da će EU tražiti da svaka članica ima svoje AI tijelo i mi radimo u tom smjeru, ali zasad još ništa oko tog tijela nije odlučeno - ističe Pinjo.
Pojašnjava je plan da funkcija tog tijela ne bude da izriče kazne.
Poticanje investicija
- Važno nam je da naše nacionalno tijelo ima pragmatičan pristup kroz koji možemo podržati razvoj naše brzo rastuće IT industrije, gdje možemo potaknuti investicije u AI, a s druge strane zaštiti korisnika i građane od štetne primjene AI-a - kaže Pinjo.
Dodaje da se zasad ne zna hoće li Hrvatska te ovlasti prebaciti na neko novo tijelo ili će ih dodijeliti nekoj od postojećih agencija. Tijekom rasprave su se, uz AZOP i Hakom, koji u stručnoj javnosti najviše figuriraju za te ovlasti, spomenulo i ime AKD-a. Inače, AZOP je jedini koji je dosad otvoreno izrazio interes za time da mu se ovlasti prošire i na područje AI-ja.
- Nikakve odluke po tom pitanju u ovom trenutku nisu donesene - komentirao je tijekom panela na AI2Future konferenciji Pinjo.
Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica CRO Startup udruge i pravnica duboku upućena u tijek donošenja nove AI regulative naglasila je da ta regulativa još nije donesena.
- Ali doći će vrlo brzo, jer Španjolska, koja trenutačno predsjeda Unijom, već je pokrenula svoju agenciju za regulaciju AI-ja i jako želi da se prvi europski, a i globalni propis o AI-ju, Zakon o AI-ju, donese do kraja ove godine - kaže Šarolić Robić.
Igor Zgrabljić, Googleov menadžer za odnose s vladama u srednjoj i istočnoj Europi kaže da EU još nije do kraja definirala Zakon o AI-ju, ali da svojim potezom diktira globalne trendove.
Regulacija primjene
- Mislimo da je dosad EU uspjela naći balans između rizika i prilika koje donosi AI. Neće regulirati AI kao tehnologiju već kroz njene primjene, kroz proizvode i usluge - kaže Zgrabljić.
Navodi da tako na AI gleda i Google. Pojašnjava da su oni interno prije niza godina donijeli smjernice kako će razvijati svoje AI proizvode.
Milly Doolan, lobistica i direktorica tvrtke EuroNavigator kaže da je velika stvar što se AI regulativa u Uniji donosi u vrlo širokom dijalogu.
- EU je od početka otvorila proces donošenja ovog zakona svima, svi su se mogli uključiti, tako da je i Hrvatska kroz CroAI udrugu poslala svoje prijedloge - kaže Doolan.
Naglašava da je pristup koji je primijenila Unija odjeknuo svijetom i danas i druge države idu u smjeru regulacije AI-a na istim principima kako to radi Unija.
Marijana Šarolić Robić kaže da trenutačno postoji nekoliko alternativnih pristupa.
- SAD se odlučio ići u regulaciju AI-ja u partnerstvu sa Singapurom. Velika Britanija želi regulaciju koja će biti dobra za biznis. Indija je umjesto regulacije sklonija etičkim smjernicama, a Kina ima svoj pristup regulaciji - kaže Šarolić Robić.
Orestis Trasanidis, direktor EIT huba u Silicijskoj dolini kaže da će Zakon o AI-ju biti zakon koji će imati najveći utjecaj na biznis od svih zakona koje je Unija dosad donijela.
Zadržavanje talenata
- Cilj je da se kroz taj zakon stvori ekosustav povjerenja oko razvoja i primjene AI-ja - kaže Trasanidis.
Navodi da će taj zakon potencijalno utjecati na gotovo polovicu svih gospodarskih subjekata u Uniji. Ujedno, pojašnjava, smisao mu je da stvori predvidljiviji okvir za ulaganja u AI kako bi istraživači, kojih Unija ima više i od SAD-a i od Kine, mogli pronaći prilike i kapital za razvoj svojih projekata u EU.
- Cilj je zadržati talente u Europi i potaknuti razvoj AI-a ovdje - zaključuje Trasanidis.