ZAGREB - Dok činovnici u Ministarstvu financija bruse detalje rebalansa ovogodišnjeg proračuna, iza kulisa odvija se pravi rat koalicijskih partnera.
Da stvari između SDP-a i HNS-a, kada je riječ o krojenju proračunske računice, baš i ne stoje najbolje, vidjelo se prošlog tjedna, koji je protekao u znaku prepucavanja Radimira Čačića, potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva, i Slavka Linića, ministra financija, oko potpisivanja ugovora o prodaji Brodosplita samoborskom DIV-u.
Svađa u javnosti
Liniju fronte ovoga je puta iscrtao Čačić, koji je ocijenio da ugovor o prodaji splitskoga škvera kasni zbog toga jer Ministarstvo financija oteže s rebalansom. Nekoliko dana kasnije Linić mu je poručio kako rebalans i potpisivanje ugovora s DIV-om nemaju nikakve veze. U Čačićevu ministarstvu takve tvrdnje, opet, nisu mogli prešutjeli pa su poslali priopćenje da bi podsjetili da bi bilo protuzakonito na teret poreznih obveznika preuzimati tako velike obveze kao što su one koje proizlaze iz privatizacije Brodosplita, a da se prethodno i službeno ne donese rebalans proračuna.
Linić očekuje gospodarski |rast od 1,7 posto: 'Spasit će nas |investicije i novi porezni sustav!'
Iako je Linić, gostujući jučer na Hrvatskom radiju, ocijenio da su dubioze u Brodosplitu toliko velike da bi otvaranje stečaja bilo tri puta jeftinije od restrukturiranja, u Ministarstvu financija ipak traže načine kako da zatvore financijsku konstrukciju, koja će Brodosplitu omogućiti opstanak. To bi porezne obveznike samo u ovoj godini trebalo stajati 365 milijuna kuna. Novac se traži u projektima za koje je predviđen novac iz proračuna, a nisu realizirani pa bi se sredstva preusmjerila.
Premda nas svi sugovornici uvjeravaju kako je Brodosplit, kada je rebalans u pitanju, jedina točka spoticanja između Linića i Čačića, čini se da to baš i nije tako. Problem su, tvrde upućeni, i Čačićeve investicije, barem one koje idu iz državnog proračuna. Po svemu sudeći, Linić bi u ovogodišnjem preslagivanju državnih računa, štedio upravo na tim projektima.
Zadaće ministara
Linić se tu, kao čuvar državne blagajne, nalazi između čekića i nakovnja, pri čemu je nakovanj stabilnost državne blagajne, dok čekić drže Europska komisija, MMF i rejting-agencije , koji od Zagreba traže strogu proračunsku disciplinu, ali i sve nezadovoljnija javnost, koja traži da se zaustavi spirala rastuće nezaposlenosti. I to u uvjetima kada se približavaju lokalni izbori.
- Tu se ne može govoriti o sukobu Čačića i Linića. Dužnost je ministra financija da što je moguće više uskladi prihode i rashode. S druge strane, investicijski ciklus, koji Čačić želi pokrenuti i bez kojeg nećemo moći naprijed, košta. Tu nema osobnog sukoba, ali ministarstva financija i gospodarstva ovdje su zapravo suprotstavljene strane - kaže jedan Čačićev suradnik.
- Linić gleda jedno, a Čačić drugo. Izlaska iz krize nema bez investicija, a investicijski ciklus ne može se pokrenuti bez inicijalnih sredstava. S druge strane, kod nas je raširena antipoduzetnička i protuinvesticijska klima, a imamo i rast poreza, što ne ohrabruje ulagače. Čačića sve to dovodi u gotovo nemoguću situaciju - žali se njegov suradnik.
Uskoro rebalans
Što se samog rebalansa tiče, cilj je Vlade zadržati prihode i rashode, te manjak na postojećoj razini. To je jučer kazao i sam Linić. U biti, radi se o tehničkom rebalansu, u kojem bi se smanjenjem izdataka za dio projekata namakao novac za pokrivanje troškova zaposlenih. Prijedlog preraspodjele proračunskih kuna pred Vladom bi se trebao naći za dva tjedna.