Kad je 2014. godine osnovan Zavod za zdravstvene usluge u turizmu, izgledalo je to kao pravi pokušaj da se ovaj specifični oblik turizma napokon i u našoj zemlji provede u praksu.
Izrađen je potom i Akcijski plan zdravstvenog turizma, nabrojeni su prepreke, mjere i rješenja, definirani rokovi - i više ništa nije stajalo na putu da se domaće bolnice i lječilišta okrenu novim, tržišnim prihodima.
Ili možda ipak jest?
Jer tri godine kasnije, Zavod za zdravstvene usluge u turizmu bori se sa sličnim problemima kao i 2014. godine, a najvažniji zakoni čije su izmjene trebale jamčiti začetke zdravstvenog turizma - onaj o pružanju usluga u turizmu te Zakon o zdravstvenoj zaštiti - i dalje koče ovaj specifični oblik turizma.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Suradnja resora
Pomoćnik ministra i voditelj Zavoda Denis Kovačić kaže da je sektor, nažalost, još u povojima i kako bi kroz suradnju dvaju ministarstava - zdravstva i turizma - napokon trebao profunkcionirati.
Prvo što stvara problem jest zakonska regulativa.
“Trebamo regulirati zakonodavstvo i stvoriti preduvjete za normalno i legalno bavljenje zdravstvenim turizmom. Tako mora biti za sve one subjekte koji to mogu, žele i znaju raditi. Problemi za subjekte koji se žele baviti zdravstvenim turizmom pojavljuju se već na prvom koraku. Pada se već na pokušaju registracije ustanove na trgovačkom sudu jer akti o osnivanju nisu u korelaciji s postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti”, pojašnjava Kovačić za Jutarnji list.
Uklanjanje barijera
Nešto konkretnije to razjašnjava znanstvenica s Instituta za turizam i voditeljica projekta Akcijskog plana zdravstvenog turizma Neda Telišman Košuta.
S jedne strane, Zakon o zdravstvenoj zaštiti koči realizaciju zdravstvenog turizma jer specijalnim bolnicama ne dopušta registraciju za pružanje ugostiteljskih usluga, bez čega danas nema konkurentnog zdravstveno-turističkog proizvoda.
S druge strane, Zakon o pružanju usluga u turizmu bolnicama pak ne dopušta prodaju turističkih paketa, što je preduvjet za realizaciju zdravstvenog turizma.
Ipak, on je sada izmijenjen pa se samo čeka njegovo izglasavanje i uklanjanje dijela barijera koje koče razvoj zdravstvenog turizma.
“Zakonske promjene koje se priželjkuju omogućile bi specijalnim bolnicama i lječilištima doregistraciju ugostiteljske djelatnosti i otvorile put ovim ustanovama ne samo prema novom, turističkom tržištu, nego i unapređenju vlastite tržišne pozicije koja je danas toliko ovisna o HZZO sustavu. No, promjene i stvaranje novih modela poslovanja uvijek su same po sebi teške, zadiranje u javno zdravstvo osjetljivo je pitanje, a zdravstveni turizam objektivno vjerojatno i nije prioritet našem problemima opterećenom sustavu zdravstva”, smatra Telišman Košuta.
Iz Ministarstva turizma sada sugeriraju suprotno. Najavljuju se tako potpore usmjerene prema segmentu zdravstvenog turizma, kao i početak rada Odjela za zdravstveni turizam koji će, tvrde, aktivno provoditi strategiju razvoja zdravstvenog turizma u suradnji s lokalnom samoupravom i sustavom turističkih zajednica.
“Osim toga, Ministarstvo turizma trenutačno radi u suradnji s Ministarstvom zdravstva na donošenju izmjena dvaju zakona iz područja Ministarstva zdravstva, o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, koji će bolje nego dosad regulirati obavljanje usluga zdravstvenog turizma u korist turističkih i medicinskih subjekata”, doznajemo u Ministarstvu turizma.
Predsjednik zajednice zdravstvenog turizma pri HGK Marcel Medak za Jutarnji pojašnjava kako je suradnja dvaju ministarstava znatno poboljšana u posljednjih godinu dana iako Ministarstvo zdravstva, tvrdi, i dalje koči izmjene zakona nužne za aktivaciju zdravstvenog turizma.
Baza projekata
“Zakon o pružanju usluga u turizmu je promijenjen i prema mojem mišljenju je dobar, ali treba mijenjati Zakon o zdravstvenom osiguranju. Zajednica za zdravstveni turizam pri HGK dala je konkretne prijedloge za izmjene određenih članaka zakona i one su prihvaćene još dok je ministar zdravlja bio Siniša Varga, ali zakon je nažalost povučen iz rasprave. Zavod za zdravstvene usluge u turizmu pokrenuo je određene aktivnosti, kao što su prikupljanje baze investicijskih projekata, odobravanje financijskih potpora za manje projekte energetske obnove zdravstvenih objekata i slično, no bez izmjene zakonske regulative sve drugo je uzaludan trud. Osobno smatram da bi moglo i bolje”, ocjenjuje Medak suradnju dvaju ministarstava bez koje će teško biti moguće riješiti cijeli niz problema koji koče razvoj ovog turističkog proizvoda.
Među ostalim, pojašnjava Telišman Košuta, tu je činjenica da specijalne bolnice u ključnim investicijskim aspektima razvoja nisu obuhvaćene financiranjem iz raspoloživih strukturnih fondova, kao i nedostatak akreditacijskog i certifikacijskog sustava bez kojih je proboj na tržištu itekako otežan.
Medak ovdje dodaje i problem nedostatka međunarodnih certifikata koji jamče kvalitetu pružene usluge u ustanovama.
“Akreditiranje se dosad nije dogodilo zato što se nisu jasno definirali standardi kvalitete u segmentu specijalnih bolnica prvenstveno zbog njihovih pojedinačnih specifičnosti i tromosti u radu same agencije za kvalitetu. Pojedine ustanove same su implementirale sustave kvalitete te čekaju da se prilagode standardima koje će definirati agencija, nakon čega se treba obaviti akreditacija. Za KBC-ove i opće bolnice to je napravljeno, a još se čeka da dođu na red specijalne bolnice”, pojašnjava Medak i dodaje kako je već sada vidljivo da nisu sve javne ustanove u ovom trenutku spremne za iskorak na tržištu.
Nedostaje im ekipiranost za rad na stranim tržištima, a tu je i problem odljeva medicinskog osoblja koje budućnost uglavnom pronalazi izvan granica Hrvatske. Rješenje problema sažeto je u Akcijskom planu zdravstvenog turizma koji pune tri godine čeka primjenu u praksi i koji bi vrlo brzo i efikasno mogao otkloniti sve barijere.
“Nakon dovršetka Akcijskog plana ni ja osobno ni Institut za turizam nismo bili uključeni u njegovu provedbu, pri čemu mi se čini da je on još u fazi pripreme. Možda je dosad najveći utjecaj tog dokumenta činjenica da je podigao razinu svijesti dionika o razvojnom potencijalu zdravstvenog turizma”, zaključuje Telišman Košuta.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..