DARIA LORENZI FLATZ

PRVAKINJA ZAGREBAČKOG HNK U FINALU ZLATNOG STUDIJA 'Čehovljeva Nataša je slon u staklarnici. Igram je kao komšinicu iz mahale koja priča o kašicama'

    AUTOR:
    • Ivana Mikuličin

  • OBJAVLJENO:
  • 28.01.2020. u 19:55

Zagreb, 280109.
Daria Lorenzi, glumica.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Daria Lorenci Flatz, prvakinja zagrebačkog HNK, bila je na još jednom gostovanju predstave “Brodolomke” Kazališta Moruzgve kada smo razgovarali o njezinu ulasku u finale nagrade Zlatni Studio u kategoriji za najbolju kazališnu glumicu.

“Brodolomke” igraju po sto i neki put, obišle su cijelu Hrvatsku i srećom da ima i alternaciju u predstavi jer ne bi uvijek stigla na put pored obveza u HNK, u filmu, serijama i svojoj privatnoj školi za djecu i tinejdžere glumce, 4 sobe.

‘Strogo po sebi’

U predstavi HNK Zagreb “Tri sestre”, koju je prema Čehovljevu originalu na svoj način dopisao i režirao Bobo Jelčić, igra Natašu Ivanovnu, suprugu Andreja, brata sestara iz naslova drame. Humorno je iznijela Čehovljev lik, prebacivši ga ponešto karikaturalno, akcentom i gestom, u bosansku mahalu, u štikle preuzetne i nametljive komšinice.

- Kao jedna Sarajka tu sam mahalu odigrala strogo po sebi i iz sebe... Šalim se. Koliko god smo svi u predstavi na različite načine ulazili u karikaturalnost, vjerujem da su likovi ostali u srži neodvojivi od originala i asocijativnosti koju nosi. U priči o majčinstvu lika dodan je monolog o dječjim kašicama koji nije iz Čehova, nego je moj, pa sam osim podrijetla u lik ugradila i svoje iskustvo roditeljstva. Nataša Ivanovna je slon u staklarnici u Čehovljevoj drami, u smislu pripadnice drugačijeg društvenog sloja onodobne Rusije u odnosu na obitelj u koju se udala. Mi smo staleške razlike prikazali poigravši se fenomenom naših govora, podrijetla i naglasaka, koje i sami smještamo u ladice pripadnosti. Često sam i na svojoj koži osjetila kada mi je materinji jezik određivao situacije. Kao i u Čehova, tako i danas, pitanje je tko je u tom kontekstu malograđanin, a tko nije; tko je žrtva, tko je tiranin, a dijelom je i tema da smo svi na neki način malograđani - tumači Daria Lorenci Flatz te ističe da ne voli kazalište koje o istinama govori bez zrna humora koje se, recimo, u ovoj predstavi postiže i tako što se naglašava vremenska repetitivnost potrage za obećanom zemljom.

Generacije

Daria Lorenci konkurirala je za Zlatni Studio prije dvije godine ulogom u filmu “Agape”, a ove godine je prvi put nominirana u kazališnoj kategoriji i prvi je put među troje finalistkinja.

- Pohvala godi čovjeku. Teško mi je zamisliti da neki ljudi glasaju za mene, međutim, očito se to događa. Ja sam od onih koji se ne prestaju čuditi kada netko prepozna njihov rad - kaže glumica, čiji je i partner u predstavi, Marin Klišmanić, finalist u kategoriji novo lice u kazalištu.

- Vrlo talentiran kolega! Čovjek se u mojim godinama iznenadi kada shvati da na sceni odjednom ima 20 godina mlađeg kolegu. Dolaze novi mladi ljudi s kojima, zbog njihove zrelosti i talenta, ni ne osjećam jaz generacija. Mislim da moja generacija nije bila tako spremna i tako odgovorna u tim godinama. Moja grupica u Exitu, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Saša Anočić, Bojan Navojec - bilo je to zatvoreno društvo u svoje vrijeme. Držali smo se zajedno, smatrali smo da znamo najbolje, čuvali smo se tuđih utjecaja jer nismo htjeli da nam kvare vibru - kaže nam glumica koja ima Zlatnu Arenu za ulogu u formu “Oprosti za kung fu” te Nagradu glumišta za mladu glumicu za ulogu u staroj Exitovoj predstavi “Noževi u kokošima”. Sudjelovala je i u trećoj sezoni serije “Novine” kao šefica tajne službe Katarina Jerkov.

Istovremeno, film u kojem gumi, “Mater”, imao je premijeru u Estoniji, a “Asimetrija” u Beogradu.

- U ‘Novinama’ je riječ o mojoj prvoj suradnji s Matanićem, s kojom sam vrlo zadovoljna, da ne govorim da je čitava ekipa ‘Novina’ jako, jako dobra. Glumac mora biti na TV ekranu, a svima nama čežnja su projekti poput ‘Novina’. Dramske serije su svjetski trend, a kod nas ih nema puno - zaključuje finalistkinja Zlatnog Studija.

Izdvajamo