U zagrebačkom Sopotu proteklih se tjedana odvija prizor kakav prije desetak godina baš nitko ne bi mogao zamisliti. Stiv Kahlina, mnogo poznatiji pod umjetničkim imenom El Bahattee, po mnogima jedan od najboljih hrvatskih hip hop glazbenika koji je krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih bio sinonim za domaću rap scenu, odjeven u bijelu kuharsku kutu radi - umjetničke čokolade! Kahlina je, naime, pokrenuo tvrtku Malo i slatko, te proizvodi jedinstvene, vrlo luksuzne čokolade.
- Teško je uopće objasniti kako je došlo do toga. Zapravo, otkako znam za sebe obožavam čokolade. Možda je tome krivo to što sam odrastao nedaleko Kraša (smijeh). Ali, presudan je bio trenutak u 2009. godini kada sam otišao na sajam čokolade u Parizu. Kada sam vidio kakve sve čokolade postoje, što ljudi rade, mislim da je to bio trenutak kada se čokolada uplela u moj život - kazuje Kahlina.
Počeo je bez velikih ambicija. U vlastitoj je kuhinji po raznim recepturama radio čokolade i sa svakom napravljenom rezultat je bio sve bolji. Taj trening trajao je godinama, da bi kulminirao 2014. kada je Stiv otišao u svjetsku prijestolnicu dobrih čokolada - Belgiju. Tamo je upisao čokolatijersku akademiju, nakon čega se odlučio posve ozbiljno baviti biznisom proizvodnje slatkiša i otvorio tvrtku.
Master program
- Odlučio sam upisati master program kanadske škole Ecole Chocolat te sam u njihovoj organizaciji otišao u Belgiju na Callebautovu akademiju čokolade. Zapravo mi za pokretanje ovog posla nije bilo potrebno mnogo kapitala. Držim se tradicionalnih principa pripreme čokolade. Nisam okrenut masovnoj proizvodnji, naše su čokolade za prave sladokusce i sigurno se nikada neće proizvoditi u velikim količinama - objašnjava Stiv.
Tako je nastao brand ‘Taman’ čokolada koji već svojim nazivom sugerira da se radi o ‘taman’ pogođenom omjeru sastojaka. A oni su stvarno neobični. Tvrtka tako trenutno ima u ponudi šest vrsta jedinstvenih, ručno rađenih čokolada. Tako sada u Hrvatskoj po prvi put imamo priliku probati tamnu čokoladu (70 posto kakaa) sa pistacijama i ušećerenim ružinim laticama. Ništa manje zanimljive nisu ni čokolade s kokosom, limunom i limunskom travom ili s narančom, paprom i timijanom, a ljubitelji bijele čokolade podignut će obrve na spomen karamelizirane bijele čokolade s pečenim bademima i crnom havajskom soli. Mnogi od sastojaka koje Stiv koristi dosad se u Hrvatskoj gotovo uopće nisu koristili u pripremi slastica.
No, Stiv je odlučio ponudu proširiti i na tople napitke i uveo još jednu inovaciju na hrvatskom tržištu - jedinstvene drvene žličice oko kojih je omotana čokolada koja se jednostavno uroni u toplo mlijeko i miješa do savršenstva. No, ni to nije obična topla čokolada jer se, ovisno o varijanti, radi o okusima čokolade s lavandom, mješavinom začina ili s kavom i kardamomom. Tu su i neizostavne ručno rađene praline koje, doduše, nisu u prodaji u trgovinama već se mogu posebno naručiti, a i tu se Stiv zaigrao s okusima. Rum menta i limeta ili gotovo nevjerojatni miks accetta balsamica i karamele samo su dio te priče. Stivov poslovni plan uključuje da će se i praline uskoro naći u trgovinama diljem zemlje.
- Sada radim na razvoju tri nove čokolade, a mješavina će zasad ostati moja tajna. Imam 100 ideja i isto toliko planova, teško ih je sada sve nabrojati i teško je reći što će se od svega toga ostvariti, no vjerujem u sebe i u ovaj posao. Znam da će se kupaca sigurno naći - kaže Kahlina.
Zamor materijala
Kao El Bahattee, Stiv se prvi put pojavio na sceni na pragu dvadesetih, 1997., kao dio poznatog Blackout projekta na albumu “Project Impossible”. Slavu je stekao pojavivši se na prvijencu zagrebačkih repera Tram 11, a nakon toga uspjeh je bio neizbježan. Tako je 2001. izdao svoj prvi album “Svaki pas ima svoj dan” i za prvijenac osvojio Porina. U kratkoj karijeri Stiv je Porina dobivao svake godine, od 2001. do 2003., kada je nestao sa scene. Iz tih vremena prepričava se legenda kako je poznati urednik zabavnog programa HRT-u Aleksandar Kostadinov poludio na njega jer je na pozornicu Porina 2003. donio američku zastavu s porukom ‘Jedite k....’. Tom gestom htio je poslati poruku svog neslaganja s američkom vojnom intervencijom u Iraku. Kostadinov je tada, navodno, mladom glazbeniku rekao kako više nikada neće biti na televiziji, što se zapravo i obistinilo. No, Kahlina kaže kako to nije razlog prestanka njegove karijere. Ipak, zanimljivo, taj trenutak mnogi su nazvali jednim od najšokantnijih u povijesti domaće glazbe, a spominjala se i zabrana ulaska u SAD za Kahlinu i band.
- Ne, otišao sam iz glazbenog biznisa jer sam sam tako odlučio. Moglo bi se reći da sam osjetio zamor materijala, napravio sam ono što sam htio i glazba me više nije toliko zanimala. Ponude su, naravno, i dalje stizale, no nikad ih nisam prihvatio. Ostavio sam to razdoblje iza sebe i nema šanse da se tome ikada vratim. Glazbu danas slušam samo kad je na radiju - kazuje danas 38-godišnji bivši glazbenik koji je doista okrenuo ploču i okrenuo se obiteljskom životu sa suprugom Sanjom i - čoksama.
Opasni imidž
No kako onda imidž opakog repera s pjesmama o drogi, seksu i nasilju te brutalno hladnim i preciznim političkim porukama, uklopiti u nešto tako delikatno kao što je proizvodnja vrhunskih artisana čokolada? Stiv kaže kako se proizvodnja slatkiša zapravo ne razlikuje previše od skladanja.
- Zapravo ljudi nisu iznenađeni kada saznaju da radim čokolade, naročito oni koji me dobro poznaju i znaju da je to također vid mog kreativnog izražavanja. Zapravo sam možda tih godina kada sam se bavio glazbom izgradio taj neki opasni imidž koji zapravo uopće nisam htio nego je bio rezultat moje iskrenosti u pjesmama. A što se pravljenja čokolade tiče, to je dosta blizu bavljenja glazbom. U oba posla morao sam uliti dio svoje osobnosti kako bih napravio jedinstven i prepoznatljiv proizvod. Čak je i terminologija slična - tragamo za tonovima, harmonijom, kontrastima. Sastojci su najvažniji. Neke dobivam iz Hrvatske, druge uvozim, ali pazim da sve bude bez konzervansa. Ono što vrhunsku čokoladu izdvaja od prosječne je upravo kvaliteta, korištenje vrhunskih sastojaka, začina, kakao-maslaca, bez dodataka. Svi naši proizvodi izrađuju se ručno, u malim serijama, čime osiguravamo njihovu svježinu i kvalitetu. U proizvodnji koristimo samo visokokvalitetne namirnice, od najboljih belgijskih čokolada, do organski uzgojenih začina i čistih prirodnih esencijalnih ulja - objašnjava Stiv.
Reakcije okoline zasad su, kaže, odlične. Prvi kušači godinama su mu bili obitelj, rodbina i prijatelji, no i ‘široke’ mase dobro su prihvatile njegovo igranje neobičnim okusnim kombinacijama.
- Dosad se svima kojima sam dao da kušaju jako svidjelo. Zazvučalo mi je posve nevjerojatno kad su me jednog dana zvali iz Belgije. Rekli su da su moje čokolade koje su probali nove, drugačije te jednako kvalitetne kao njihove i htjeli su da radim za njih, odnosno tražili su da im prodajem čokolade. No, naša radionica nema kapaciteta i zasad ćemo ostati na hrvatskom tržištu. A ono nije maleno, bez obzira što su čokolade malo skuplje (preporučena cijena je od 19 do 37 kuna iako neki trgovci imaju više, a neki i niže cijene od preporučenih, nap.p.), riječ je o vrhunskim proizvodima za koje će uvijek postojati tržište.
Lijep poklon
To je ujedno i lijep poklon, a vjerujem da će se okus svidjeti svima, od djece do bakica od 80 godina - kaže Kahlina koji je, na temelju prethodnog iskustva, sam osmislio vizualni identitet tvrtke i decentne ali raskošne omote za svoje proizvode.
Čokolade se zasad mogu kupiti na nekoliko lokacija u Zagrebu, uglavnom malim trgovinama gdje se prodaju delicije, no ponuda se iz dana u dan širi.