Je li Frank Warren upravo pronašao novog Mosesa Itaumu? Pogledajte nokaut opasnog 20-godišnjaka

Adam Olaniyan otvorio je profesionalnu karijeru upravo onako kako se i nadao - kratko, silovito i pred žamorom domaće publike.

Tek 20-godišnji irski teškaš u profesionalne je vode ušao nakon vrlo zapažene amaterske karijere, tijekom koje je, među ostalim, osvojio naslov svjetskog prvaka u juniorskoj konkurenciji. Umjesto da čeka Olimpijske igre 2028. i pokušaj osvajanja medalje na najvećoj amaterskoj pozornici, Olaniyan je odlučio preskočiti taj put i odmah krenuti graditi ime među profesionalcima.

Prvi koraci nisu čekali dugo. Potpisao je suradnju s Frankom Warrenom i odmah dobio mjesto na priredbi u Dublinu, gdje su glavne uloge pripale Jazzi Dickensu i Anthonyju Cacaceu. Za profesionalni debi preko puta njega stao je 44-godišnji Jan Bezouška, borac s tek četiri profesionalna nastupa iza sebe.

Vrlo brzo postalo je jasno da je razlika u boksačkoj kvaliteti prevelika.

Od prvog zvona Bezouška je djelovao potpuno nadjačano i izgubljeno, a Olaniyan je bez previše oklijevanja preuzeo kontrolu. Mladi Irac osjetio je da je ispred njega protivnik koji ne može odgovoriti na ozbiljan pritisak i odmah je krenuo tražiti završnicu. Prvi ozbiljniji desni kroše već je donio veliku štetu, poslavši Čeha licem prema podu. Bezouška je nakon toga pokušao sugerirati da je udarac završio na stražnjem dijelu glave, ali dojam je bio da je već tada je visio o koncu.

Ispostavilo se da je to bio samo kratki predah prije konačnog raspleta.

Olaniyan je bez panike ponovno pronašao distancu i još jednom pogodio snažnom desnicom. Ovoga puta više nije bilo povratka. Bezouška je ponovno završio potrbuške na podu, bez ravnoteže, bez odgovora i bez ikakve stvarne namjere da se vrati u meč. Sudac je zato brzo i opravdano prekinuo borbu, ne dopustivši da se primi još nepotrebne štete.

Za Olaniyana je to, naravno, tek prvi redak profesionalne priče, ali prvi dojam bio je točno onakav kakav se traži od mladog teškaša kojeg se želi ozbiljno gurati. Istina, kvaliteta protivnika nije bila takva da bi nudila dublje zaključke, no u ovakvim debitantskim nastupima najvažnije je ostaviti dojam sigurnosti, fizičke nadmoći i osjećaja da borac pripada toj pozornici.

Zato ne čudi da ga već sada dio boksačke javnosti vidi kao jednog od zanimljivijih projekata britansko-irskog teškaškog bazena, uz usporedbe s borcima poput Mosesa Itaume i Daniela Duboisa. Takve paralele zasad su više kompliment nego realna procjena, ali govore koliko se pažnje već sada usmjerava prema stasitom mladiću. Za očekivati je da će Warren nastaviti promptno graditi karijeru mlađahnog irskog teškaša koji bi se za nekoliko mečeva mogao pronaći i na ponajvećim svjetskim boksačkim priredbama.