Hrvat iz Reala brutalno iskren: ‘Da su nogometaši trkaći konji, izbila bi buna zbog okrutnosti prema životinjama!‘

Od siječnja prošle godine dr. Niko Mihić ponovno je glavni medicinski savjetnik prve momčadi Reala, nakon što je od 2013. do 2023. bio direktor medicinske službe. Hrvatski je stručnjak ujedno i predsjednik mreže "Sports Doctors Network", skupine vrhunskih medicinskih stručnjaka specijaliziranih za sport, koja je održala konferenciju na stadionu Santiago Bernabeu. Tom je prilikom dao intervju za AS, u kojem je, između ostaloga, naglasio:

- Jedna od ključnih tema ovog skupa jest filozofija "igrač na prvom mjestu", odnosno važnost stavljanja sportaša u središte medicinskog odlučivanja.

Kako se to provodi u klubu veličine Reala?

- Svi mi liječnici okupljeni ovdje, iz raznih europskih klubova, kao i stručnjaci koji dolaze iz NFL-a, usmjereni smo prvenstveno na brigu o igraču, pomažući mu da putem holističkog pristupa ostvari svoj puni potencijal i podržavajući njegovu izvedbu. Podupirući sport, ujedno doprinosimo i zadovoljstvu navijača.

Često se govori da je tijelo sportaša hram, no u prošlosti je briga o njemu bila prepuštena isključivo liječnicima. Danas, međutim, putem društvenih mreža vidimo da sportaši, uključujući i Realove igrače, ulažu znatna financijska sredstva u brigu o zdravlju i tijelu kod kuće...

Niko Mihić šef je Realove liječničke službe

RICHARD ZUBELZU/ZUMA PRESS WIRE/SHUTTERSTOCK EDITORIAL/PROFIMEDIA Richard Zubelzu/zuma Press Wire/shutterstock Editorial/profimedia

- Upravo tako. Štoviše, sve ono što sam naučio radeći sa sportašima primjenjujem i na ostale svoje pacijente, pomažući svakome od njih da barem malo napreduje. Preuzimamo metodologije od Amerikanaca i prenosimo ih na naše sportaše, dok oni, s druge strane, primjenjuju ono što vide da mi radimo u Europi, svatko na svojoj razini. Liječnici iz NFL-a, primjerice, imaju znatno više iskustva kada je riječ o ozljedama glave. Saznali smo mnogo toga što možemo primijeniti u nogometu, sportu koji, iako nije toliko sklon potresima mozga kao neki drugi, ipak zahtijeva veliku pozornost posvećenu kvaliteti sna, kako u kontekstu posljedica potresa mozga, tako i u pogledu oporavka od ozljeda općenito. Osiguravanje kvalitete, trajanja i dubine sna od temeljne je važnosti, a kako bismo to postigli, koristimo svu dostupnu medicinsku tehnologiju.

Spominjete potrese mozga, no nogomet uključuje i jedan specifičan fenomen: učestalo udaranje lopte glavom. Zabrinjava li vas to?

- Apsolutno. Proučavamo to, a proces je već prilično uznapredovao. I UEFA i FIFA provode istraživanja o onome što nazivamo događajima koji uzrokuju potres mozga ili subkonkusivnim događajima, pojavama koje su u nogometu redovite. Uvijek se može reći da smo trebali početi ranije, ali bolje ikad nego nikad. Dostupna je fantastična tehnologija. Razvija se cijelo novo područje usmjereno na objektivnu dijagnostiku, koje koristi krvne markere za ozljede glave te prijenosne uređaje za elektroencefalografiju (EEG) koji se primjenjuju nakon incidenta. To će nam pomoći u preciznijoj dijagnostici i boljoj zaštiti igrača.

Umjetna inteligencija ušla je u naše živote, vjerojatno i u Realu, kao i u drugim klubovima. Može li ona s vremenom zamijeniti rad klupskog liječnika?

- To je dilema s kojom se suočavamo. Danas se medicina ne može prakticirati bez nekog oblika umjetne inteligencije. Sviđa mi se što ona potiče dublju analizu i pruža više detalja. S druge strane, ne sviđa mi se što kod današnjih studenata medicine slabe dijagnostičke sposobnosti i manualne vještine – poput auskultacije ili palpacije – jer stroj jednostavno sugerira upućivanje na CT ili magnetsku rezonanciju (MRI), što slabi temeljne dijagnostičke postupke... Bez liječnika se nikada ne može funkcionirati. Jedna od najstarijih izreka u medicini glasi: "Ne liječite slike ili brojke, liječite pacijenta." Umjetna inteligencija ponekad skreće pozornost s tog načela. Ne smijemo izgubiti iz vida ono što je doista važno.

Razvijaju se prediktivni modeli kojima se određuje kada bi nogometaš trebao prestati igrati kako bi se spriječila ozljeda, zar ne?

Niko Mihić

REAL MADRID YOUTUBE

- Jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočavamo u klubovima jest nedostatak adekvatnog odmora, uzrokovan stalnim, neprekidnim rasporedom utakmica. Već sam nekoliko puta rekao: da su naši nogometaši trkaći konji, digla bi se buna zbog okrutnosti prema životinjama jer ih se tjera da neprestano trče... A ovdje nitko ne prosvjeduje, utakmica za utakmicom, jedna za drugom, a da se pritom nitko ne zapita kako je sam igrač... Potrebna je veća osviještenost. Zdravlje sportaša mora imati prednost pred natjecanjem, što znači smanjenje broja utakmica i osiguravanje više vremena za odmor. Moramo osnažiti nogometaše. Naš sport počiva na zdravlju igrača, a to zdravlje mora biti važnije od natjecanja.

Hoće li postati uobičajeno viđati nogometaše kako se natječu na najvišoj razini u dobi od 45 godina, izvan trenutnih izoliranih slučajeva poput Cristiana ili Modrića?

- To se već događa. Vidimo to na njihovom primjeru, kao i na primjerima Đokovića, Messija, Fernanda Alonsa i Toma Bradyja: svi oni igraju još desetljeće nakon dobi koja se nekad smatrala „prestariom”. To je moguće jer ti sportaši imaju motivaciju i disciplinu za nastavak, ali i zato što medicinska znanost podupire njihov cilj produljenja karijere. Uzmite u obzir napredak u kirurgiji i liječenju ozljeda: nekad je puknuće prednjeg križnog ligamenta (ACL) značilo kraj karijere i šest mjeseci u gipsu. Danas se ozljede tretiraju s toliko stručnosti, brzine i preciznosti da se igrači vraćaju ranije i mogu produljiti svoje karijere.

Spomenuli ste velikog neprijatelja u današnjem sportu: puknuće prednjeg križnog ligamenta. Zašto se čini da su te ozljede postale znatno češće?

Luka Modrić i Cristiano Ronaldo paze na svoje tijelo

Daisuke Nakashima/aflo/profimedia

- Sportaši danas igraju više nego ikad, što znači da su izloženi većem riziku. Takva je stvarnost. Jedno područje u kojem moramo uložiti dodatni napor jest otkrivanje zašto se upravo ta ozljeda događa mnogo češće kod žena nego kod muškaraca. Žene su izložene čak osam puta većem riziku od ozljede prednjeg križnog ligamenta, a, na našu sramotu, još uvijek ne znamo zašto.

Postaje li genetska analiza standardna praksa u nogometu?

- Da, koristimo je svakodnevno, na primjer u prehrani. Ne postoje dvije osobe koje metaboliziraju hranu na potpuno isti način.

Znači li to da su pizze u svlačionici nakon utakmice, koje su nekad bile uobičajen izbor za brzi oporavak, stvar prošlosti?

- Svaka osoba treba jesti ono što je za nju prikladno. Prehranu prilagođavamo pojedincu analizom DNK iz uzorka sline koji šaljemo u laboratorij. Na taj način možemo točno utvrditi koju vrstu ugljikohidrata ili željeza igrač treba, kao i najbolje doba dana za njihov unos...