Temeljem nekih izračuna, Zagreb je grad s najvećom koncentracijom ili brojem muzeja u odnosu na broj stanovnika. U hrvatskoj metropoli živi oko 800.000 stanovnika, a muzeja je više od 30. Nekom daljnjom računicom, to je muzej na svakih 25.000 Zagrepčanki i Zagrepčana. Od „klasičnih” muzeja poput Etnografskog, Arheološkog, Muzeja grada i da ne nabrajamo dalje, u gradu podno Medvednice ćete pronaći i one koji su jedinstveni i postoje samo ovdje, poput muzeja kravate, novca, zaboravljenih priča, izgubljenih veza, putovanja, ili su pak prvi ovdje otvoreni, kao što je Muzej iluzija koji je u međuvremenu dobio tzv. franšize diljem svijeta. Od Dubaija preko Pariza do New Yorka i Las Vegasa.
Ovoj niski je nedavno pridodan još jedan. Najmlađi, iako njegova priča traje puno dulje, više od 70 godina – Hrvatski športski muzej (HŠM). U srcu Zagreba, u Ilici 13/1. Na istinski jedinstven, vrlo inovativan, moderan i interaktivan način, na jednom mjestu možete „zaroniti” u povijest sporta općenito. Jasno, naglasak je stavljen na hrvatski sport, ali od njegovih začetaka u 19. stoljeću do danas.
- Cijeli projekt trajao je 6-7 godina, od prosinca 2018., kada je Hrvatsko muzejsko vijeće odobrilo muzeološku koncepciju. To je bilo zeleno svjetlo za pokretanje stalnog postava. Muzej službeno postoji od 2003., ali on ima puno dužu tradiciju postojanja i djelovanja. Više od 75 godina! Počevši od ostavštine Franje Bučara – veli Danira Bilić, ravnateljica HŠM-a.
Za mlađe ili slabije poznavatelje sporta, Bilić je najbolja hrvatska košarkašica u povijesti, srebrna na OI u Seulu 1988., jednom svjetska, a dvaput europska doprvakinja. Najbolja košarkašica Europe 1988., 1989. i 1990., a od rujna 2024. prva Hrvatica primljena u košarkašku Kuću slavnih. Prije nego što je 2018. imenovana ravnateljicom HŠM-a, ova je ustanova načelno postojala samo na papiru. Ili u stotinama kutija koje su „skrivale” neprocjenjive artefakte iz povijesti hrvatskog sporta. Iskreno, Bilić je bila ta koja je stvari pokrenula s mrtve točke, okupila ljude oko sebe, animirala politiku za pomoć jer bez asistencije Vlade RH to ne bi bilo izvedivo. Rezultat toga je muzej, jedno mjesto na kojem će svaka osoba, pa čak i da nije pasionirani zaljubljenik u sport, sa zadovoljstvom se malo „izgubiti u vrevi današnjice” i koji sat-dva provesti okružena stvarima za koje ste možda čuli, neke vidjeli na TV-u, a za neke niste ni znali.
Tko je od vas, recimo, imao priliku vidjeti ma samo jednu, a kamoli mnoštvo olimpijskih medalja? Ili baklje kojima se palio plamen na Igrama u zadnjih 40-ak godina? Kako su izgledale skije prije 100 godina? Ili pak, nešto kudikamo nam bliže, ali unikatno što rijetko da je i koji novinar vidio - izvornik zapisnika, onaj sa sudačkog stola, finala košarkaškog turnira OI u Barceloni ’92., Hrvatska - SAD. Ovo što smo naveli nije ni 1 posto izloženog.
- Hrvatski športski muzej upravlja bogatim fundusom od gotovo 500.000 predmeta, knjiga, dokumenata, časopisa. Trenutačno je izloženo oko 1.000 predmeta u prvom stalnom postavu – navodi ravnateljica Bilić. Svi ostali predmeti čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu, no većina će s vremenom „useliti” u muzej.
- Nije ideja bila da kad uđete, vide se samo medalje i trofeji, već i sva ostala oprema, rekviziti, dokumenti, na prvi pogled sitnice. I, jasno, sve se može još nadopunjavati, raditi izmjene, pa i nove teme. To je i nužno, dobro je za građu jer Muzej, osim predstavljanja, ima obvezu svu građu trajno čuvati. Za neku građu, ako je osjetljiva, pogotovo tekstil, nije dobro da je dugo izložena, ne dulje od 3 godine pod svjetlom reflektora u muzeju.
Muzejski će se postav, dakako, mijenjati, baš kao što će se i nadopunjavati. Poput sporta koji je „živ”, koji je stalno u pokretu i koji se mijenja, tako će se dopunjavati podacima, brojkama, izlošcima. Dakako, vodilo se računa i o određenim kriterijima, pa kad govorimo o uspjesima sportašica, sportaša, klubova i reprezentacija, u obzir su uzimani primarni rezultati s olimpijskih igara i svjetskih prvenstava. Opet, to ne znači da su ostvarenja s EP-a zanemarena, da uopće nisu spomenuta.
Hrvatski športski muzej prostire se na ukupno 508 četvornih metara, računajući i tehničke prostorije i recepciju, ali sam izložbeni prostor ima 400 četvornih metara. Kada se spomene brojka, čini se skučeno, ali prošećete li ovim prostorom, nije tako. Nije malen, uostalom, kao i sport u Hrvata, njegovi odličnici i uspjesi. Toplo preporučujemo adresu, Ilica 13/1, dvorišna zgrada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....