Ministar turizma Damir Bajs ovih je dana jako sretan čovjek. Doživio je potpunu profesionalnu satisfakciju jer su podaci za prvih sedam mjeseci pokazali da je u pravu bio on, a ne pesimisti koji su prognozirali čak 20 posto manje dolazaka turista. Naime, u srpnju je na Jadran stiglo samo 3 posto manje turista i bilo je tri posto manje noćenja nego u srpnju 2008. U brojkama, na Jadranu je u srpnju bilo više od 1,2 milijuna turista, koji su ostvarili više od 17,7 milijuna noćenja. Još je sretniji jer je najbrojnijih gostiju, a to su Nijemci, Austrijanci, Poljaci i Slovaci, još više nego lani i imaju više noćenja, dok je Talijana i Slovenaca tek neznatno manje.
Dobro, dolazaka i noćenja je samo tri posto manje. A koliki je pad zarade?
- Ne želimo prognozirati koliki će biti pad, ali očekujemo oko 7 milijardi eura prihoda od turizma. Sve što će se vrtjeti oko te brojke je dobro. Lanjski je prihod od turizma bio 7,3 milijardi eura.
Što vam javljaju iz turističkih tvrtki? Hoće li taj pad prihoda biti veći zbog ekonomske krize u kojoj ljudi manje troše?
- Mi smo još lani najavili da je pred nama svjetska gospodarska i svjetska turistička kriza. Od srpnja prošle godine svjetski je turizam svakog mjeseca sve više padao. Tada smo jasno rekli da je ova godina nepredvidiva i da jedino možemo reći kako ćemo se truditi biti bolji od konkurenata.
Kakva je trenutna situacija kod konkurenata?
- Predviđeni pad noćenja na Mediteranu je 10,2 posto, a pad je različit - od 20 posto u Izraelu do dva posto u Turskoj. Tunis je jedina mediteranska zemlja koja je u plusu sa 0,5 posto više dolazaka turista. Naši najdirektniji konkurenti su Italija, Španjolska, Francuska i Grčka, a sve one imaju veći pad nego Hrvatska.
I prošla godina, rekordna za hrvatski turizam, nije bila rekordna u zemljama konkurentima. Italija je imala minus od 8 ili 9 posto.
Kako tumačite da je turistička sezona u Hrvatskoj, prema statističkim podacima, relativno dobra?
- Za ovu godinu napravili smo niz aktivnosti još lani u studenome. Podigli smo budžet za promidžbu sa 9 na 28 milijuna eura. Krenuli smo u zajedničku kampanju s turističkim operatorima i agencijama, pa na jednu njihovu kunu dajemo i mi jednu. Uveli smo i poticaje turističkim agencijama, pa im dajemo 20 eura po gostu u predsezoni i posezoni, a jedan euro u sezoni. Time je obuhvaćeno gotovo 1,4 milijuna gostiju. Na berlinskom sajmu su mi strani turoperatori rekli da ih je potpis tog ugovora obvezao da ostave Hrvatsku u svojoj ponudi, premda su smanjivali svoja ulaganja na mnogim drugim tržištima.
Nadalje, imali smo ciljanu promidžbu na bliskim tržištima, prije svega to su Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija, ali i Češka, Slovačka, pa i medijski najzapaženije Ukrajina i Srbija. Naglašavali smo im našu prednost kao što je blizina...
Kako to da ste u svim tim ciljanim kampanjama zaboravili obavijestiti Ruse da su im ukinute vize?
- To nije točno, obavijestili smo ih. Imali smo posebnu prezentaciju u Moskvi i Kijevu, koju su lokalni mediji odlično popratili, a ja kao ministar turizma primio sam veleposlanike Rusije i Ukrajine kako bismo i preko njih popularizirali tu odluku.
Kakvi su rezultati tih ciljanih kampanja?
- S tržišta na koja smo više uložili, došlo je više turista. Iz Njemačke imamo tri posto više noćenja, iz Srbije imamo 18 posto više dolazaka i 22 posto više noćenja...
Kako su u Srbiji odjeknuli incidenti, poput demoliranja automobila s beogradskim tablicama? Što bi trebalo učiniti da se to ne ponavlja?
- Čim smo saznali za demoliranje automobila beogradskog odvjetnika u Župi dubrovačkoj, stupili smo u kontakt s njim i ispričali mu se, a počinitelji su nađeni vrlo brzo. To je oštećenoga ugodno iznenadilo.
Nastojimo brzo reagirati na sve probleme koje mogu imati turisti, bez obzira odakle su. Jedna mi je turistkinja pisala da su je prevarili za deset kuna. Javio sam joj se i zatražio da državni inspektorat izađe na teren.
Takve naše brze reakcije sprečavaju da se priča razvije u stranim medijima.
Inače, tražimo da inspektorat izlazi u kontrole, njegovi ljudi nemaju godišnji odmor nego su cijelog ljeta na obali. Ako prevarite nekoga samo za deset kuna, taj neće više doći i neće dovesti svoje prijatelje.
Je li bilo incidenata sa Slovencima, s obzirom na napetu političku situaciju?
- Nije bilo ništa drugačije nego inače. Štoviše, politička se napetost ne vidi na broju dolazaka, Slovenci su nam u srpnju najbrojniji gosti, a u prvih sedam mjeseci drugi su po broju dolazaka i noćenja, odmah poslije Nijemaca.
Koji su turisti spasili našu ovogodišnju sezonu?
- Nijemci, Slovenci, Austrijanci i Talijani, čiji masovni dolazak tek slijedi. Spasili su je i svi oni s manjih tržišta odakle bilježimo rast, kao što su Poljska, Ukrajina i Srbija.
Hrvatska ove sezone nije snizila cijene. Privlačimo li goste boljom uslugom?
- Za ovu smo godinu preporučili pažljivo formiranje cijena, bez njihova povećanja ako to nema opravdanja u podizanju kvalitete. Isto tako, preporučili smo bolju uslugu za istu cijenu. Hrvatski turizam je već godinama najizvoznija grana. Mi imamo 85 posto stranih turista i moramo biti konkurentni na stranim tržištima. Svaki Nijemac, Slovenac, Talijan... može ovog trenutka izabrati bilo koju destinaciju na svijetu. Rezultati pokazuju da smo konkurentni, dajemo više usluga za istu cijenu i uspješni smo u tome.
Hrvatska nije preskupa. Prema jednom istraživanju, mi smo od deset ispitanih zemalja drugi po tome koliko turisti za svojih sto eura mogu dobiti u izvanpansionskoj ponudi. Ispred nas je samo Turska.
Zašto niste za ovu sezonu smislili nešto originalno, što bi Hrvatskoj priskrbilo medijskog prostora više nego što se može platiti. Recimo, plaćanje slovenskih vinjeta strancima koji došli na Jadran?
- Da svakome platimo vinjetu, to bi koštalo 160 milijuna eura. Ukupni proračun Ministarstva turizma iznosi nešto više od 200 milijuna kuna, što je dva promila ukupnog proračuna. Ja, kao ministar turizma, s tih dva promila, moram osigurati 16 posto BDP-a u jakoj konkurenciji na stranim tržištima.
Osjećate li se zapostavljeno u odnosu na druga ministarstva?
- Ovo je daleko najmanje ministarstvo u Hrvatskoj, ima 68 zaposlenih. Naš proračun je daleko najmanji od svih proračuna ministarstava i mi s tim sredstvima moramo riješiti problem turizma. Moramo biti pažljivi s našim aktivnostima. Veliki uspjeh imala je internetska promidžba, pa je tako naš oglas na vodećim internet providerima objavljen više od 300 milijuna puta, a 40 posto gostiju je informaciju o Hrvatskoj dobilo preko interneta. Ta je kampanja najviše uspjeha donijela u last minute aranžmanima.
Zadovoljni ste brojem dolazaka i noćenja. Jeste li zadovoljni i potrošnjom ljudi koji su došli? Čujem da se u Dalmaciji žale kako turisti slabo troše, kako su 'nekvalitetni'...
- Više od 80 posto naših gostiju su oni koji se vraćaju. Njih 60 posto su visokoobrazovani. Prosječni hrvatski gost je obiteljski čovjek u četrdesetim godinama, s prosječnim prihodom većim od 2000 eura po odraslom članu obitelji. I sve je zahtjevniji. Privlače ga prirodne ljepote, a traži srdačnost i gostoljubivost.
Međutim, domaćini na obali još su često neljubazni i imate dojam da im kao gost smetate, a ne da ste dobrodošli.
- Još postoji tendencija podjele gostiju na one prve i druge kategorije. Ne postoje gosti druge kategorije! Sve goste moramo jednako tretirati, i to je naša poruka. Svatko je dobrodošao, jer smo se za njega izborili na svjetskom tržištu. U konačnici, oni koji dolaze svjesni su naših cijena i znaju da nismo najjeftinija destinacija.
Je li neka turistička zajednica kaznila onoga na svom području tko laže da ima lijep apartman, a u stvari ljudima nudi garažu?
- Nemaju oni te ovlasti nego inspektorat, koji kažnjava prijevare, rad na crno i sve druge prekršaje. Zapečatit će se pet do šest tisuća apartmana zbog crnog najma jer je to prijevara države i nelojalna konkurencija onima koji rade legalno.
Ima li u ovoj krizi uopće interesa za kupnju hrvatskih hotela?
- Lani smo imali rekordna ulaganja u hrvatski turizam, prije svega u hotelski smještaj, a iznosila su 5,5 milijardi kuna. Sa 67 hotela sa 4 zvjezdice u 2007., lani smo došli na 122 hotela sa 4 zvjezdice, a brojku od 9 hotela sa 5 zvjezdica lani smo podigli na 16 hotela sa 5 zvjezdica. Ove godine očekujemo oko 4,5 milijardi kuna ulaganja u hotele. Na kraju ove sezone očekujemo da ćemo imati još četrdesetak hotela sa 4 zvjezdice više te osam ili devet hotela više sa 5 zvjezdica. Naravno, da postoji interes za kupnju hotela.
Zašto je baš sada išao u proceduru zakon o turističkom zemljištu? Podržavate li ga?
- Taj su zakon radila 4 ministarstva i jedan je od najsloženijih. Bitno je da se donese jer rješava pitanja sto milijuna kvadrata turističkog zemljišta, koje je obuhvaćeno privatizacijom, ali nije plaćeno. Hoteli i kampovi koriste državno zemljište koje ne plaćaju, a sa druge strane ne mogu dobiti dozvole za gradnju na tom zemljištu dok ne postanu vlasnici ili dobiju koncesiju.
Niste mi rekli zašto zakon ide u Sabor baš sada, u najkriznijoj turističkoj godini od rata, kad su sadašnji vlasnici hotela i potencijalni ulagači financijski najslabiji.
- Ali, nema novih ulaganja dok ne bude riješeno pitanje zemljišta. Recimo, netko tko je kupio hotel ili kamp oko objekta ima i zemljište na kojemu ne smije ništa graditi jer ne može dobiti dozvolu, što obeshrabruje investitore. Bilo je velikih pritisaka da to zemljište ide u prodaju. Zakon predviđa da će ići u koncesiju, što će omogućiti izdavanje dozvola za gradnju, pa će ljudi moći ulagati u podizanje standarda. Visina koncesija odredit će se uredbom koja bi trebala imati obzira prema sadašnjoj situaciji u turističkom sektoru. Ne vidim kako bi to moglo financijski ugroziti sadašnje vlasnike hotela, jer bi po toj logici svi oni koji su kupili zemljište i gradili hotele ili kampove na privatnom zemljištu odmah propali.
Tim je zakonom to zemljište proglašeno od interesa za Republiku Hrvatsku, čime ga je zaštitila za buduće generacije kao svoj nacionalni resurs.
U sadašnjim turističkim zonama zabranjeno je etažiranje, pa se hoteli koji su u njima ne mogu etažirati i prodavati kao apartmani. Neki predlažu da se taj propis ukine, jer bi se prodajom takvih, posebno devastiranih hotela, namaknuo novac za daljnja ulaganja. Što vi mislite o tome?
- Takvi hoteli su obično na atraktivnim lokacijama. Većina zemalja, pa i Hrvatska, podupire na takvim lokacijama gradnju hotela, marina i drugih turističkih sadržaja. Štoviše, mi podupiremo i sufinanciramo pretvaranje apartmanskih kuća u male obiteljske hotele, jer oni imaju popunjenost 180 dana, a apartmanski smještaj pedesetak dana, takvi hoteli imaju veće prihode, zapošljavaju ljude i tako dalje. Puno je bolje imati jedan obiteljski hotel nego 50 apartmana.
No, je li bolje imati jedan napušteni i devastirani hotel koji svake godine sve više propada ili ga prodati kao apartmane?
- Za sada ne razmišljamo o inicijativi za dozvolu etažiranja i prodaje u turističkim zonama, no bude li bilo manje investitora u hotelski smještaj, promijenit ćemo mišljenje. Kod nas je 50 posto turističkih kapaciteta u privatnom smještaju, što je znatno više nego u drugim turističkim zemljama. Zato ne podržavam povećanje broja privatnih apartmana.
Zašto ste u ovogodišnjoj kampanji postavili plakate i duž jadranske obale? Što će turistu, koji je stigao na more, poruka da je more lijepo, kad se vozi na metar od njega?
- Bio je to dio domaće kampanje, namijenjene domaćim gostima.
Pa i oni su već stigli na obalu.
- Ova je kampanja pozivala domaće goste da ostanu na Jadranu i istovjetna je kampanjama u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj... koje su također pozivale svoje građane da ostanu na ljetovanju u svojoj zemlji. Išli smo za time da se stvori atmosfera u kojoj će ljudi poželjeti ostati ovdje, a ne putovati u inozemstvo. Bio je to poziv građanima da pomognu hrvatskom turizmu. Ta je kampanja stajala oko 2,3 milijuna kuna. Rezultat je da je domaćih gostiju jednako kao i lani, a u lipnju, nakon kampanje, ih je bilo čak i više nego u lipnju 2008. Prije toga je pad broja domaćih turista bio dvoznamenkast.
Dokaz da se turistička ponuda može poboljšati i bez puno ulaganja je plaža za kućnje ljubimce na Krku. Izazvala je oduševljenje brojnih turista, koji na nju dolaze i iz udaljenijih mjesta. Zašto nemamo više takvih plaža, kad je očito da ih turisti trebaju?
- Takve su odluke neotuđivo ustavno pravo lokalne samouprave i Ministarstvo na njih ne može utjecati. Isto je i s radnim vremenom, koje također određuje lokalna uprava. Tako imate investitora koji uloži milijun eura u noćni klub, a lokalna zajednica ograniči radno vrijeme do 22 sata, pa ulaganje propadne.
Takve odluke ugrožavaju zaradu od turizma. Možete li vi kao ministar nešto učiniti?
- Kao ministar turizma nemam ovlasti da promijenim takve odluke. No, poručujem da onaj tko želi živjeti u turističkom mjestu mora prihvatiti i njegove dobre i loše strane.
Opatija je prije nekoliko godina svojim odlukama otežala rad noćnim klubovima, pa se noćni život preselio u Rijeku, a Opatiji je pala zaposlenost i prihodi. Odluku su ukinuli, ali im se klubovi ne vraćaju.
Gdje ćete ove godine ljetovati vi i vaša obitelj? Znate li kamo će vaši kolege iz vlade? Na Jadran ili...
- Koliko znam, premijerka i svi kolege iz vlade će ljetovati u Hrvatskoj. Ja sada neću ići na godišnji, možda tek u rujnu, nakon glavne sezone, ako me premijerka pusti. Bit ću u Hrvatskoj.
Branka Stipić
Dobro, dolazaka i noćenja je samo tri posto manje. A koliki je pad zarade?
- Ne želimo prognozirati koliki će biti pad, ali očekujemo oko 7 milijardi eura prihoda od turizma. Sve što će se vrtjeti oko te brojke je dobro. Lanjski je prihod od turizma bio 7,3 milijardi eura.
Što vam javljaju iz turističkih tvrtki? Hoće li taj pad prihoda biti veći zbog ekonomske krize u kojoj ljudi manje troše?
- Mi smo još lani najavili da je pred nama svjetska gospodarska i svjetska turistička kriza. Od srpnja prošle godine svjetski je turizam svakog mjeseca sve više padao. Tada smo jasno rekli da je ova godina nepredvidiva i da jedino možemo reći kako ćemo se truditi biti bolji od konkurenata.
Kakva je trenutna situacija kod konkurenata?
- Predviđeni pad noćenja na Mediteranu je 10,2 posto, a pad je različit - od 20 posto u Izraelu do dva posto u Turskoj. Tunis je jedina mediteranska zemlja koja je u plusu sa 0,5 posto više dolazaka turista. Naši najdirektniji konkurenti su Italija, Španjolska, Francuska i Grčka, a sve one imaju veći pad nego Hrvatska.
I prošla godina, rekordna za hrvatski turizam, nije bila rekordna u zemljama konkurentima. Italija je imala minus od 8 ili 9 posto.
Kako tumačite da je turistička sezona u Hrvatskoj, prema statističkim podacima, relativno dobra?
- Za ovu godinu napravili smo niz aktivnosti još lani u studenome. Podigli smo budžet za promidžbu sa 9 na 28 milijuna eura. Krenuli smo u zajedničku kampanju s turističkim operatorima i agencijama, pa na jednu njihovu kunu dajemo i mi jednu. Uveli smo i poticaje turističkim agencijama, pa im dajemo 20 eura po gostu u predsezoni i posezoni, a jedan euro u sezoni. Time je obuhvaćeno gotovo 1,4 milijuna gostiju. Na berlinskom sajmu su mi strani turoperatori rekli da ih je potpis tog ugovora obvezao da ostave Hrvatsku u svojoj ponudi, premda su smanjivali svoja ulaganja na mnogim drugim tržištima.
Nadalje, imali smo ciljanu promidžbu na bliskim tržištima, prije svega to su Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija, ali i Češka, Slovačka, pa i medijski najzapaženije Ukrajina i Srbija. Naglašavali smo im našu prednost kao što je blizina...
Kako to da ste u svim tim ciljanim kampanjama zaboravili obavijestiti Ruse da su im ukinute vize?
- To nije točno, obavijestili smo ih. Imali smo posebnu prezentaciju u Moskvi i Kijevu, koju su lokalni mediji odlično popratili, a ja kao ministar turizma primio sam veleposlanike Rusije i Ukrajine kako bismo i preko njih popularizirali tu odluku.
Kakvi su rezultati tih ciljanih kampanja?
- S tržišta na koja smo više uložili, došlo je više turista. Iz Njemačke imamo tri posto više noćenja, iz Srbije imamo 18 posto više dolazaka i 22 posto više noćenja...
Kako su u Srbiji odjeknuli incidenti, poput demoliranja automobila s beogradskim tablicama? Što bi trebalo učiniti da se to ne ponavlja?
- Čim smo saznali za demoliranje automobila beogradskog odvjetnika u Župi dubrovačkoj, stupili smo u kontakt s njim i ispričali mu se, a počinitelji su nađeni vrlo brzo. To je oštećenoga ugodno iznenadilo.
Nastojimo brzo reagirati na sve probleme koje mogu imati turisti, bez obzira odakle su. Jedna mi je turistkinja pisala da su je prevarili za deset kuna. Javio sam joj se i zatražio da državni inspektorat izađe na teren.
Takve naše brze reakcije sprečavaju da se priča razvije u stranim medijima.
Inače, tražimo da inspektorat izlazi u kontrole, njegovi ljudi nemaju godišnji odmor nego su cijelog ljeta na obali. Ako prevarite nekoga samo za deset kuna, taj neće više doći i neće dovesti svoje prijatelje.
Je li bilo incidenata sa Slovencima, s obzirom na napetu političku situaciju?
- Nije bilo ništa drugačije nego inače. Štoviše, politička se napetost ne vidi na broju dolazaka, Slovenci su nam u srpnju najbrojniji gosti, a u prvih sedam mjeseci drugi su po broju dolazaka i noćenja, odmah poslije Nijemaca.
Koji su turisti spasili našu ovogodišnju sezonu?
- Nijemci, Slovenci, Austrijanci i Talijani, čiji masovni dolazak tek slijedi. Spasili su je i svi oni s manjih tržišta odakle bilježimo rast, kao što su Poljska, Ukrajina i Srbija.
Hrvatska ove sezone nije snizila cijene. Privlačimo li goste boljom uslugom?
- Za ovu smo godinu preporučili pažljivo formiranje cijena, bez njihova povećanja ako to nema opravdanja u podizanju kvalitete. Isto tako, preporučili smo bolju uslugu za istu cijenu. Hrvatski turizam je već godinama najizvoznija grana. Mi imamo 85 posto stranih turista i moramo biti konkurentni na stranim tržištima. Svaki Nijemac, Slovenac, Talijan... može ovog trenutka izabrati bilo koju destinaciju na svijetu. Rezultati pokazuju da smo konkurentni, dajemo više usluga za istu cijenu i uspješni smo u tome.
Hrvatska nije preskupa. Prema jednom istraživanju, mi smo od deset ispitanih zemalja drugi po tome koliko turisti za svojih sto eura mogu dobiti u izvanpansionskoj ponudi. Ispred nas je samo Turska.
Zašto niste za ovu sezonu smislili nešto originalno, što bi Hrvatskoj priskrbilo medijskog prostora više nego što se može platiti. Recimo, plaćanje slovenskih vinjeta strancima koji došli na Jadran?
- Da svakome platimo vinjetu, to bi koštalo 160 milijuna eura. Ukupni proračun Ministarstva turizma iznosi nešto više od 200 milijuna kuna, što je dva promila ukupnog proračuna. Ja, kao ministar turizma, s tih dva promila, moram osigurati 16 posto BDP-a u jakoj konkurenciji na stranim tržištima.
Osjećate li se zapostavljeno u odnosu na druga ministarstva?
- Ovo je daleko najmanje ministarstvo u Hrvatskoj, ima 68 zaposlenih. Naš proračun je daleko najmanji od svih proračuna ministarstava i mi s tim sredstvima moramo riješiti problem turizma. Moramo biti pažljivi s našim aktivnostima. Veliki uspjeh imala je internetska promidžba, pa je tako naš oglas na vodećim internet providerima objavljen više od 300 milijuna puta, a 40 posto gostiju je informaciju o Hrvatskoj dobilo preko interneta. Ta je kampanja najviše uspjeha donijela u last minute aranžmanima.
Zadovoljni ste brojem dolazaka i noćenja. Jeste li zadovoljni i potrošnjom ljudi koji su došli? Čujem da se u Dalmaciji žale kako turisti slabo troše, kako su 'nekvalitetni'...
- Više od 80 posto naših gostiju su oni koji se vraćaju. Njih 60 posto su visokoobrazovani. Prosječni hrvatski gost je obiteljski čovjek u četrdesetim godinama, s prosječnim prihodom većim od 2000 eura po odraslom članu obitelji. I sve je zahtjevniji. Privlače ga prirodne ljepote, a traži srdačnost i gostoljubivost.
Međutim, domaćini na obali još su često neljubazni i imate dojam da im kao gost smetate, a ne da ste dobrodošli.
- Još postoji tendencija podjele gostiju na one prve i druge kategorije. Ne postoje gosti druge kategorije! Sve goste moramo jednako tretirati, i to je naša poruka. Svatko je dobrodošao, jer smo se za njega izborili na svjetskom tržištu. U konačnici, oni koji dolaze svjesni su naših cijena i znaju da nismo najjeftinija destinacija.
Je li neka turistička zajednica kaznila onoga na svom području tko laže da ima lijep apartman, a u stvari ljudima nudi garažu?
- Nemaju oni te ovlasti nego inspektorat, koji kažnjava prijevare, rad na crno i sve druge prekršaje. Zapečatit će se pet do šest tisuća apartmana zbog crnog najma jer je to prijevara države i nelojalna konkurencija onima koji rade legalno.
Ima li u ovoj krizi uopće interesa za kupnju hrvatskih hotela?
- Lani smo imali rekordna ulaganja u hrvatski turizam, prije svega u hotelski smještaj, a iznosila su 5,5 milijardi kuna. Sa 67 hotela sa 4 zvjezdice u 2007., lani smo došli na 122 hotela sa 4 zvjezdice, a brojku od 9 hotela sa 5 zvjezdica lani smo podigli na 16 hotela sa 5 zvjezdica. Ove godine očekujemo oko 4,5 milijardi kuna ulaganja u hotele. Na kraju ove sezone očekujemo da ćemo imati još četrdesetak hotela sa 4 zvjezdice više te osam ili devet hotela više sa 5 zvjezdica. Naravno, da postoji interes za kupnju hotela.
Zašto je baš sada išao u proceduru zakon o turističkom zemljištu? Podržavate li ga?
- Taj su zakon radila 4 ministarstva i jedan je od najsloženijih. Bitno je da se donese jer rješava pitanja sto milijuna kvadrata turističkog zemljišta, koje je obuhvaćeno privatizacijom, ali nije plaćeno. Hoteli i kampovi koriste državno zemljište koje ne plaćaju, a sa druge strane ne mogu dobiti dozvole za gradnju na tom zemljištu dok ne postanu vlasnici ili dobiju koncesiju.
Niste mi rekli zašto zakon ide u Sabor baš sada, u najkriznijoj turističkoj godini od rata, kad su sadašnji vlasnici hotela i potencijalni ulagači financijski najslabiji.
- Ali, nema novih ulaganja dok ne bude riješeno pitanje zemljišta. Recimo, netko tko je kupio hotel ili kamp oko objekta ima i zemljište na kojemu ne smije ništa graditi jer ne može dobiti dozvolu, što obeshrabruje investitore. Bilo je velikih pritisaka da to zemljište ide u prodaju. Zakon predviđa da će ići u koncesiju, što će omogućiti izdavanje dozvola za gradnju, pa će ljudi moći ulagati u podizanje standarda. Visina koncesija odredit će se uredbom koja bi trebala imati obzira prema sadašnjoj situaciji u turističkom sektoru. Ne vidim kako bi to moglo financijski ugroziti sadašnje vlasnike hotela, jer bi po toj logici svi oni koji su kupili zemljište i gradili hotele ili kampove na privatnom zemljištu odmah propali.
Tim je zakonom to zemljište proglašeno od interesa za Republiku Hrvatsku, čime ga je zaštitila za buduće generacije kao svoj nacionalni resurs.
U sadašnjim turističkim zonama zabranjeno je etažiranje, pa se hoteli koji su u njima ne mogu etažirati i prodavati kao apartmani. Neki predlažu da se taj propis ukine, jer bi se prodajom takvih, posebno devastiranih hotela, namaknuo novac za daljnja ulaganja. Što vi mislite o tome?
- Takvi hoteli su obično na atraktivnim lokacijama. Većina zemalja, pa i Hrvatska, podupire na takvim lokacijama gradnju hotela, marina i drugih turističkih sadržaja. Štoviše, mi podupiremo i sufinanciramo pretvaranje apartmanskih kuća u male obiteljske hotele, jer oni imaju popunjenost 180 dana, a apartmanski smještaj pedesetak dana, takvi hoteli imaju veće prihode, zapošljavaju ljude i tako dalje. Puno je bolje imati jedan obiteljski hotel nego 50 apartmana.
No, je li bolje imati jedan napušteni i devastirani hotel koji svake godine sve više propada ili ga prodati kao apartmane?
- Za sada ne razmišljamo o inicijativi za dozvolu etažiranja i prodaje u turističkim zonama, no bude li bilo manje investitora u hotelski smještaj, promijenit ćemo mišljenje. Kod nas je 50 posto turističkih kapaciteta u privatnom smještaju, što je znatno više nego u drugim turističkim zemljama. Zato ne podržavam povećanje broja privatnih apartmana.
Zašto ste u ovogodišnjoj kampanji postavili plakate i duž jadranske obale? Što će turistu, koji je stigao na more, poruka da je more lijepo, kad se vozi na metar od njega?
- Bio je to dio domaće kampanje, namijenjene domaćim gostima.
Pa i oni su već stigli na obalu.
- Ova je kampanja pozivala domaće goste da ostanu na Jadranu i istovjetna je kampanjama u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj... koje su također pozivale svoje građane da ostanu na ljetovanju u svojoj zemlji. Išli smo za time da se stvori atmosfera u kojoj će ljudi poželjeti ostati ovdje, a ne putovati u inozemstvo. Bio je to poziv građanima da pomognu hrvatskom turizmu. Ta je kampanja stajala oko 2,3 milijuna kuna. Rezultat je da je domaćih gostiju jednako kao i lani, a u lipnju, nakon kampanje, ih je bilo čak i više nego u lipnju 2008. Prije toga je pad broja domaćih turista bio dvoznamenkast.
Dokaz da se turistička ponuda može poboljšati i bez puno ulaganja je plaža za kućnje ljubimce na Krku. Izazvala je oduševljenje brojnih turista, koji na nju dolaze i iz udaljenijih mjesta. Zašto nemamo više takvih plaža, kad je očito da ih turisti trebaju?
- Takve su odluke neotuđivo ustavno pravo lokalne samouprave i Ministarstvo na njih ne može utjecati. Isto je i s radnim vremenom, koje također određuje lokalna uprava. Tako imate investitora koji uloži milijun eura u noćni klub, a lokalna zajednica ograniči radno vrijeme do 22 sata, pa ulaganje propadne.
Takve odluke ugrožavaju zaradu od turizma. Možete li vi kao ministar nešto učiniti?
- Kao ministar turizma nemam ovlasti da promijenim takve odluke. No, poručujem da onaj tko želi živjeti u turističkom mjestu mora prihvatiti i njegove dobre i loše strane.
Opatija je prije nekoliko godina svojim odlukama otežala rad noćnim klubovima, pa se noćni život preselio u Rijeku, a Opatiji je pala zaposlenost i prihodi. Odluku su ukinuli, ali im se klubovi ne vraćaju.
Gdje ćete ove godine ljetovati vi i vaša obitelj? Znate li kamo će vaši kolege iz vlade? Na Jadran ili...
- Koliko znam, premijerka i svi kolege iz vlade će ljetovati u Hrvatskoj. Ja sada neću ići na godišnji, možda tek u rujnu, nakon glavne sezone, ako me premijerka pusti. Bit ću u Hrvatskoj.
Branka Stipić