Anđelo Vuletić, 31-godišnji instruktor padobranstva sa 12-godišnjim iskustvom, iznio nam je moguće uzroke nesreće u kojoj je poginuo Žan Ojdanić, vođa Torcide, uz ogradu da su mu dostupni jedino medijski izvještaji o nesreći.
- Napominjem da će tek istraga ustanoviti što se zapravo dogodilo, ali prema onome što je sada dostupno isključio bih grešku na padobranu kao mogući uzrok nesreće. Jer, padobran se normalno otvorio i skakač je sa skupinom padobranaca iskočio na visini od 4000 metara. Padobran se otvara na oko 1000 metara i u ovom slučaju normalno se otvorio. Da je bilo kakvih grešaka na padobranu, vjerojatno bi odbacio glavni padobran i otvorio rezervni - objašnjava Vuletić.
Ljudski faktor
Naš sugovornik kaže kako se više od 80 posto nesreća događa pri prizemljenju i da je to jedna od najrizičnijih faza skoka padobranom. Vjerojatno je uzrok nesreće ljudski faktor. Manevar koji je izvodio Ojdanić po riziku bi se mogao usporediti s vožnjom na zadnjem kotaču u motociklizmu. To je vještina i disciplina koju izvode neki vozači, ali potrebna je velika vještina, poznavati granice motora, ljudskog tijela, sigurnosna pravila, jer se u suprotnom može dogoditi nesreća. Isto vrijedi i u padobranstvu.
- U ovom slučaju, a u padobranstvu postoji dvadesetak disciplina, moglo se raditi se o tzv. sky dive swoopu. To je vrlo opasan manevar. Ja ga nikad nisam izvodio. Nesumnjivo, takav manevar predstavlja za padobrance velik užitak, ali je vrlo opasan i rizičan i radi se o naprednoj tehnici u padobranstvu. Kod te tehnike padobran se naglo ‘ruši’ prema dolje povlačenjem gurtne konopca da bi padobranac dobio na brzini. Laički rečeno, padobran je u odnosu na tijelo pod kutom od 45 stupnjeva. Padobranac mora izvesti okret padobranom od 180 do 360 stupnjeva da bi postigao brzinu. Izlaskom iz zaokreta, vertikalna brzina mora se pretvoriti u horizontalnu da bi se usporila brzina doskoka na zemlju. Ako to ne uspije, posljedice mogu biti tragične jer ako je padobran pod kutom od 45 stupnjeva ili više u trenutku doskoka, brzina tijela pri udaru o tlo može iznositi od 60 do 120 kilometara na sat - kaže naš sugovornik.
Početak sezone
Pritom napominje da se ovakvi manevri nikad ne izvode kod tandemskih skokova. Naš sugovornik to napominje stoga da ova nesreća ne bi u javnosti stvorila sliku o padobranstvu kao izuzetno rizičnom sportu. Padobranstvo jest sport koji kao i svaki nosi određene rizike, ali u njemu treba znati granice. Je li u konkretnom slučaju bilo posrijedi pomicanje granica ili nešto drugo, tek treba ustanoviti istraga.
Naš sugovornik ističe kako nije isključeno da je na nesreću utjecalo to što se dogodila na početku sezone padobranskih skokova kad skakači, bez obzira na iskustvo, još nisu dovoljno utrenirani, a ovakav manevar ne može se uvježbati na suhom.
Ojdanićevi kolege padobranci jučer su mu počasnim skokom odali počastdoskočivši na aerodromu u Sinju, gdje je i poginuo.