“Kad ova sprdačina od države ne funkcionira, ovakve stvari su jedini način istjerivanja pravde.” “Kad bi svaki tjedan netko likvidirao po jednog dilera, kamatara, ili ne daj bože političara koji radi protiv naroda, bome bi društvo bilo pic, pic, pic”... “Momak je moj heroj.” “Bravo, Filipe! I hvala Ti za uslugu Splitu.” “Bravo, junače”, “Gdje se mogu nabaviti oni bedževi Heroj a ne zločinac”, “Nobelovu nagradu za mir mu treba dati”, “Neka te bog čuva, Filipe, divim se tvojoj hrabrosti!”. “Ovo nije lice ubojice! Filipe, drži se”. “Novi predsjednik kad preuzme dužnost treba razmisliti o pomilovanju Filipa.”
To je samo djelić komentara s medijskih portala ispod vijesti o trostrukom ubojstvu u Splitu. Formirana je i grupa podrške Splićaninu Filipu Zavadlavu (25), osumnjičenom za trostruko ubojstvo. Podržavatelji ga nazivaju modernim Robinom Hoodom, hrvatskim Stevenom Seagalom, a jedan je u komentaru napisao:
“Tako se to radi. Bruce Wayne je odradio posao, a sad nek se drži i moli boga da mu sutkinja bude Maja Šupe, a odvjetnik Čedo”. Poneki oponirajući komentar poput “Od ovog događaja još su mučniji komentari koji veličaju ubojicu i slave njegova nedjela. Kakvo smo bolesno društvo, većina toga ni svjesna nije”, iz tabora Zavadlavovih podržavatelja dočekuju komentarima: “Krepaj, smrade!”
Rijetko se s nekim zločinom počinjenim u mirnodopskim uvjetima dio ljudi tako zdušno solidarizirao kao s trostrukim ubojstvom na ulicama Splita. Uz one koji taj čin bez zadrške podržavaju, dio ljudi je prema njegovu činu ambivalentan - istodobno se nad njim zgraža i razumije ga.
Medijska slika
- Ova situacija pokazuje koliko je u sustavu koji ne funkcionira lako mobilizirati ljude protiv sustava - rekao nam je izvanredni profesor na Katedri socijalne psihologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Nebojša Blanuša. Prema njegovu mišljenju, više je razloga koji su doveli do solidariziranja s počiniteljem.
- Jedan od njih je medijska slika zločina. Prvi medijski napisi o zločinu bili su prilično plošni. To je na početku plasirano kao priča o poštenom mladiću koji je imao siguran posao, ali se pred pritiscima grupe kriminalaca koja je zagorčavala život njegovoj obitelji odlučio na drastičan potez. Smatram da je upravo ta inicijalna medijska slika mogla navesti dio ljudi ogorčenih funkcioniranjem pravne države da ga tretiraju kao heroja - kaže Blanuša.
- Kasniji tekstovi pokazali su da stvari nisu tako crno-bijele, ali ovaj primjer pokazuje kako način na koji mediji prikazuju događaje može proizvesti određeno ponašanje ljudi. Kad gledate komentare Zavadlavovih podržavatelja, vidjet ćete da često ističu presude koje su vrlo nepravedne, dakle u podlozi reakcije solidariziranja s njim je percepcija pravosudnog i policijskog sustava kao sustava koji štiti bogate i moćne - kaže Blanuša.
Blanuša dalje navodi da se solidariziranje s osobom koja je uzimajući pravdu u svoje ruke počinila težak zločin može povezati s porastom autoritarne kulture u društvu. Raste broj onih koji misle da nam treba nekoliko odlučnih ljudi koji će promijeniti stvari i povesti nas na pravi put. To prizivanje izvanrednog stanja je vrlo opasno.
- Zamislite da se sad opet dogodi da netko, ohrabren podrškom Zavadlavu, uzme pravdu u svoje ruke. Ovakve situacije mogu biti iskra za eskalaciju i normaliziranje nasilja. Tu iskru najčešće zapale ljudi u neimaštini, bez šansi, koji su ispali iz obrazovnog sustava, a broj takvih i onih koji se tako osjećaju nije mali - kaže Blanuša.
Rast autoritarnosti
Prof. dr. Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koja godinama sustavno istražuje i prati stajališta i vrijednosni sustav mladih smatra da je važno da se sa svih relevantnih instanci pošalje jasna poruka da se nasilje ne može tolerirati i da u vezi s tim nema odstupnice. “Strašno je opravdavati tako nasilan čin kao što je ubojstvo.
Treba pokušati razjasniti i razumjeti njegove uzroke, ali nedopustivo ga je opravdavati. Pojedinci i grupe ne mogu uzimati pravdu u svoje ruke jer to vodi u zastrašujuću spiralu nasilja.” Tvrdi da duga tolerancija nasilja s kojom smo u Hrvatskoj suočeni širi teren za prihvaćanje ovakvih postupaka. Ističe da višegodišnja istraživanja vrijednosnih stajališta mladih ukazuju na stalni rast autoritarnosti i pad solidarnosti, što je podloga za uzimanje pravde u vlastite ruke i odobravanje takvog ponašanja.