NEVJEROJATNA ODLUKA

SVI DETALJI MUČNOG SLUČAJA Šef mlade policajke nije osuđen za seksualno uznemiravanje 'jer se dogodilo samo jednom'. Ona mora platiti i 800 kuna...

CROPIX, iStock

Ilustracija

Mlada policajka koja je prije četiri godine cijelu noć, tijekom smjene, bila izložena spolnom nasilju od strane svojeg šefa, ne samo da na Općinskom sudu u Vukovaru nije dobila zadovoljštinu - sud je oslobodio okrivljenog jer se uznemiravanje dogodilo “samo jednom” i nije se ponovilo, nego će morati platiti i 800 kuna sudskih troškova te izdatke napadača i njegovog odvjetnika.

Nevjerojatna je to odluka Općinskog suda u Vukovaru vezana za slučaj zlostavljane policajke iz veljače 2016., koja je noć provela u službenom policijskom vozilu sa svojim, u tom trenutku nadređenim, kolegom (44). Nalazili su se na punktu PP Bajakovo, blizu granice sa Srbijom, u nadzoru područja zbog pojačanog priljeva ilegalnih migranata. Mlada policajka tamo je bila kao ispomoć u sastavu svoje postrojbe pristigle iz drugog dijela Hrvatske, a njezin nadređeni, kojega je zbog događaja iz te noći prijavila za spolno uznemiravanje, bio je lokalni policajac.

Nepravomoćna odluka

“Oko 00.10 sati dok je s okrivljenikom bila u vozilu pitao ju je je li joj se kolega upucavao, je li s njime za vrijeme ophodnje imala spolni odnos, pričao je o prijevarama, a kad je i dalje ustrajao u toj temi, počela ga je ignorirati i uzela je svoj mobitel. On je i dalje inzistirao na takvom razgovoru i više puta joj je ponovio ‘bilo bi dobro da radiš, dobivaš dnevnicu i j**** se u isto vrijeme...’’’, dio je potresnog iskaza.

Općinski sud u Vukovaru nepravomoćno je oslobodio okrivljenoga, a razlog je upravo nevjerojatan - spolno uznemiravanje dogodilo se ‘’samo’’ jednom. U obrazloženju presude, naime, stoji da ‘’sud nije našao za utvrđeno i dokazano da je okrivljenik kritične zgode počinio terećeno kazneno djelo’’. Riječ je o KD-u iz članka 156. st. 1. KZ/11. za čije je postojanje, piše u obrazloženju presude, ‘’nužno da se spolno uznemiravanje ponovi bar jednom i da je proizvelo strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje...’’. Sud navodi i kako je ‘’tijekom postupka nesporno utvrđeno da se u ovom konkretnom slučaju radi o samo jednom događaju od 22./23. 2. 2016., te proizilazi da se postupanjem okrivljenika nisu ostvarili elementi kaznenog djela već eventualno prekršaja’’.

6 sati užasa

U zaključku, spolnog uznemiravanja je bilo, ali nedovoljno za osudu!?

Što se sve događalo u tih šest sati policajka je detaljno ispričala na sudu. Nakon što je bila u ophodnji s drugim kolegom, oko 23.30 sjela je u auto u kojem je bio okrivljeni, a ostali su otišli na drugi punkt. U jednom trenutku ‘’nagnuo se prema njoj, rukom prelazio po lijevoj nozi u predjelu bedra, hvatao je za lijevo koljeno... Tražila je da prestane i micala je njegove ruke sa sebe, a on se u jednom trenutku nagnuo prema njoj, rukom je uhvatio u predjelu brade i pokušao okrenuti licem prema sebi kako bi je poljubio. Ona ga je rukom odgurivala od sebe, govorila da to ne želi i da prestane. Rekao joj je da ima vremena da se predomisli, da je on uporan i da dobije sve što želi, a nakon toga je, i to jer nije znala kako se obraniti, izašla iz auta. Okrivljenik je onda također izašao i rekao je da se vrati u auto i da je više neće dirati’’, stoji u sudskom spisu. Do kraja smjene više je nije dirao, ali ju je, pričajući kako redovito vara ženu, nagovarao na seksualni odnos koristeći pri tome vulgaran, odvratan i gnjusan vokabular. Sve to trajalo je do 6 sati ujutro kada su otišli do druge ophodnje, a po povratku u bazu u Vinkovce o svemu je izvijestila nadređenog, jer je bila ‘’uznemirena i ponižena i to kao žena koja je u tom trenutku bila u službi policije’’.

Okrivljeni je, pak, odbacio krivnju. Štoviše, naveo je kako mu se ona požalila da ju je policajac s kojim je bila u ophodnji pitao da imaju seksualni odnos, pa su u ostatku noći razgovarali o obiteljima i bračnim problemima, ali je odbacio njene tvrdnje da ju je nagovarao na seksualni odnos i spolno uznemiravao. Dodao je i da je moguće da ju je jednom ili dva puta slučajno dodirnuo po tijelu. Danas je u mirovini. - Pravosudna tijela naprosto ne primjenjuju ispravno Kazneni zakon ako ga tumače tako da je potrebno da se djelo spolnog uznemiravanja barem jednom ponovi. Ako se radi o neželjenom ponašanju koje je intenzivno ili koje npr. traje par sati i uporno se ponavlja, tada je svakom prosječnom građaninu jasno da je žrtva bila u ponižavajućem i uvredljivom okruženju - kaže Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica Autonomne ženske kuće Zagreb.

Uz ogradu da ne može komentirati pojedinačne sudske odluke, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nam je kazala da je već odranije upoznata sa stajalištem sudske prakse prema kojem je za počinjenje kaznenog djela spolnog uznemiravanja potrebno da se radnja kojom se ostvaruju njegova obilježja ponovi. Međutim, ona ističe da zakonska definicija kaznenog djela spolnog uznemiravanja ničim ne sugerira ponavljanje djela kao uvjet kažnjavanja počinitelja.

Kriva kvalifikacija

- Sudska praksa treba ići u pravcu shvaćanja da i sama kriminalna količina pojedinačne radnje može u stvarnosti imati takvu težinu da opravdava kvalifikaciju događaja kao kaznenog djela spolnog uznemiravanja, kao što je praksa zauzela stajalište kod kaznenog djela nasilja u obitelji. U protivnom žrtvi se ne daje ohrabrujuća poruka, već se njeno povjerenje u sustav zaštite od nasilja podriva, što je osobito problematično u području zaštite spolnih sloboda - kaže Ljubičić.

Pravobraniteljica uz to podsjeća da su početkom ove godine stupile na snagu izmjene Kaznenog zakona kojima je predviđena kazna za spolno uznemiravanje povećana s jedne na dvije godine zatvora, čime je zakonodavac poslao jasnu poruku da je takvo ponašanje potrebno strože kažnjavati.

Svaka drugačija odluka, tvrdi odvjetnica Bezbradica Jelavić, predstavlja primjer povrede materijalnog prava, pa stoga i primjer loše sudske prakse jer su slučajevi spolnog uznemiravanja na radnom mjestu česti, rijetko se prijavljuju, a kada se prijave, tada je važna uloga pravosudnih tijela da presuda bude zakonita i da ima snažan odvraćajući učinak koji ima ulogu generalne prevencije.

Generalno govoreći, upozorava, postoji tendencija bagateliziranja kaznenih djela kojima bi trebalo suzbijati rodno uvjetovano nasilje. Spolno uznemiravanje, pojašnjava, u KZ-u obuhvaća ona protupravna ponašanja u kojima se koristi odnos moći koju počinitelj ima u odnosu na žrtvu kaznenog djela. Sudska praksa se, međutim, razvila smjerom da se za pojedine oblike spolnog uznemiravanja - ako se radi o partnerskom obiteljskom nasilju, djela procesuiraju primjenom blažeg, prekršajnog zakonodavstva jer i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji poznaje spolno uznemiravanje kao prekršaj.

Odnos moći

Tijela državne vlasti su u posljednjim reformama vezanim za problematiku suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, odbila prijedlog Autonomne ženske kuće da se uspostavi bolji zakonski okvir vezano za spolno uznemiravanje te da ono u svim pojavnim oblicima bude tretirano kao kazneno djelo.

Doznajemo da je PU vukovarsko srijemska odmah nakon što ga je kolegica prijavila za seksualno uznemiravanje protiv policajca pokrenula stegovni postupak i to zbog teže povrede službene dužnosti počinjene nedoličnim ponašanjem u službi. Kako nam je kazao glasnogovornik PU vukovarsko srijemske Dragoslav Živković, prijavljeni policajac je u trenutku pokretanja stegovnog postupka u veljači 2016. privremeno udaljen s dužnosti do okončanja postupka.

Policijski disciplinski sud u Osijeku u kolovozu 2016. izrekao mu je mjeru prestanka radnog odnosa uvjetno na četiri mjeseca. U prijevodu, odlučeno je će policajac, ponovi li djelo unutar četiri mjeseca dobiti otkaz. On je međutim, kako nam je kazao Živković, nakon izricanja stegovne mjere zatražio odlazak u starosnu mirovinu za koju je imao uvjete pa je oslobađajuću presudu dočekao u mirovini.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo