Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) objavio je danas javni poziv za izbor predsjednika HGK, u mandatnom razdoblju 2018. do 2022. godine.
Zainteresirani za čelnu poziciju Komore svoje prijave mogu poslati u idućih osam dana. Prijave se mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu HGK u roku osam dana od dana objave poziva na internet stranici Komore i u današnjem dnevnom tisku. U javnom pozivu stoji kako za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja je ugledni gospodarstvenik ili gospodarski stručnjak u području gospodarstva.
Uz to, mora ispunjavati i nekoliko dodatnih uvjeta, odnosno kandidati moraju imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoku stručnu spremu, kao i najmanje deset godina radnog staža od čega najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.
Uvjet za novog predsjednika HGK je i aktivno znanje engleskog jezika, kao i da nije kazneno osuđivan za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak. Kandidati za funkciju predsjednika HGK, uz prijavu, trebaju dostaviti životopis u kojem je naznačeno da li se javljaju kao volonter ili profesionalac.
Također, uz ostale potrebne dokumente, trebaju dostaviti i opis dosadašnjeg tijeka karijere, posebno za zadnjih 10 godina na višim izvršnim ili strateškim pozicijama. Prijava mora sadržavati i program rada, odnosno "viziju budućeg rada HGK temeljeno na odredbama Statuta HGK".
Trenutno je na čelu HGK Luka Burilović, koji je na tu funkciju izabran 3. ožujka 2014. godine, a čelno mjesto Komore preuzeo je 1. travnja iste godine. Burilović je do te funkcije bio predsjednik Uprave Sladorane d.d. iz Županje. Na tadašnji javni poziv za izbor predsjednika HGK na natječaj se javilo 17 kandidata, a uži krug ušla su četiri kandidata, a među njima i Damir Kuštrak.
Burilović se u svom mandatu susreo s inicijativama za ukidanje obveznog članstva u HGK zbog čega je kao dugoročan cilj najavio prelazak na dobrovoljno članstvo, na način da se povećaju prihodi iz vlastitih aktivnosti. Skupština Hrvatske gospodarske komore u prosincu 2016. godine usvojila je Strategiju Hrvatske gospodarske komore za razdoblje 2017.-2022., kojoj je cilj do 2022. godine spustiti udjel članarina u ukupnim prihodima na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova.
Također, u u Strategiji razvoja u HGK su se usredotočili na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju kupovine hrvatskih proizvoda uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije.
Prije Burilovića na čelu HGK kao vršiteljica dužnosti predsjednice Upravnog odbora i predsjednice HGK bila je pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, koja je na tu funkciju došla sredinom studenoga 2013. godine, nakon razrješenja dugogodišnjeg čelnika Komore Nadana Vidoševića. Hrvatska gospodarska komora je neprofitna, nevladina, stručno poslovna institucija svih pravnih subjekata koji se bave gospodarskom djelatnošću, a koja je s radom počela 16. veljače 1852. u Zagrebu.
Zainteresirani za čelnu poziciju Komore svoje prijave mogu poslati u idućih osam dana. Prijave se mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu HGK u roku osam dana od dana objave poziva na internet stranici Komore i u današnjem dnevnom tisku. U javnom pozivu stoji kako za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja je ugledni gospodarstvenik ili gospodarski stručnjak u području gospodarstva.
Uz to, mora ispunjavati i nekoliko dodatnih uvjeta, odnosno kandidati moraju imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoku stručnu spremu, kao i najmanje deset godina radnog staža od čega najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.
Uvjet za novog predsjednika HGK je i aktivno znanje engleskog jezika, kao i da nije kazneno osuđivan za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak. Kandidati za funkciju predsjednika HGK, uz prijavu, trebaju dostaviti životopis u kojem je naznačeno da li se javljaju kao volonter ili profesionalac.
Također, uz ostale potrebne dokumente, trebaju dostaviti i opis dosadašnjeg tijeka karijere, posebno za zadnjih 10 godina na višim izvršnim ili strateškim pozicijama. Prijava mora sadržavati i program rada, odnosno "viziju budućeg rada HGK temeljeno na odredbama Statuta HGK".
Trenutno je na čelu HGK Luka Burilović, koji je na tu funkciju izabran 3. ožujka 2014. godine, a čelno mjesto Komore preuzeo je 1. travnja iste godine. Burilović je do te funkcije bio predsjednik Uprave Sladorane d.d. iz Županje. Na tadašnji javni poziv za izbor predsjednika HGK na natječaj se javilo 17 kandidata, a uži krug ušla su četiri kandidata, a među njima i Damir Kuštrak.
Burilović se u svom mandatu susreo s inicijativama za ukidanje obveznog članstva u HGK zbog čega je kao dugoročan cilj najavio prelazak na dobrovoljno članstvo, na način da se povećaju prihodi iz vlastitih aktivnosti. Skupština Hrvatske gospodarske komore u prosincu 2016. godine usvojila je Strategiju Hrvatske gospodarske komore za razdoblje 2017.-2022., kojoj je cilj do 2022. godine spustiti udjel članarina u ukupnim prihodima na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova.
Također, u u Strategiji razvoja u HGK su se usredotočili na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju kupovine hrvatskih proizvoda uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije.
Prije Burilovića na čelu HGK kao vršiteljica dužnosti predsjednice Upravnog odbora i predsjednice HGK bila je pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, koja je na tu funkciju došla sredinom studenoga 2013. godine, nakon razrješenja dugogodišnjeg čelnika Komore Nadana Vidoševića. Hrvatska gospodarska komora je neprofitna, nevladina, stručno poslovna institucija svih pravnih subjekata koji se bave gospodarskom djelatnošću, a koja je s radom počela 16. veljače 1852. u Zagrebu.