Originalna arhivska građa nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske mora ostati u posjedu Srbije, a kopije mogu biti izdane u skladu s dogovorima vlade Srbije i u skladu sa sigurnosnim procedurama i interesima, stav je ministarstva obrane Srbije u povodu zahtjeva Hrvatske da se preko Komisije za sukcesiju Hrvatskoj vrati originalna građa koja se odnosi na razdoblje NDH.
Drugim riječima, Srbija će zadržati svu građu nastalu u NDH, koju Hrvatska već godinama pokušava vratiti u procesu sukcesije bivše Jugoslavije, a odluka je plasirana putem beogradskog lista Politika. Odluka srpske strane, iskreno, ne iznenađuje kada se zna da je ministar obrane Aleksandar Vulin, političar koji današnju Hrvatsku često izjednačava s NDH.
Kršenje ugovora
Hrvatska gradivo potražuje na temelju aneksa D (arhivi) ugovora o pitanjima sukcesije prema dokumentima koji su bili premješteni s mjesta njihova nastanka, a unutra stoji kako će ih država koja ih trenutačno nadzire vratiti što je prije moguće republici kojoj su pripadali ili na mjesto njihova nastanka. Prema aneksu D, “ugovorne strane sporazumjele su se da će gradivo koje je, primjerice, nastalo u Zagrebu biti vraćeno u Zagreb, a gradivo koje je nastalo u Beogradu u Beograd”, i u svemu nije mjerodavno na što se gradivo odnosi, nego gdje je djelovala institucija čijom je djelatnošću nastalo kao cjelina.
U odgovoru koji smo dobili od Hrvatskog državnog arhiva, vidi se kako u HDA ne smatraju kako je odluka ministarstva obrane Srbije - legalna.
“Hrvatski državni arhiv smatra da je u odnosu na navedeno gradivo - kao i ostalo arhivsko gradivo koje je predmet sukcesije - potrebno primijeniti odredbe aneksa D ugovora o pitanjima sukcesije. Prema članku 2. ovog aneksa, gradivo koje je odneseno s područja neke od zemalja sljednica treba biti vraćeno toj zemlji, u skladu s arhivističkim načelom provenijencije, dakle, povrat gradiva nije stvar mišljenja ili procjene ove ili one ustanove, nego pitanje provedbe odredbe ugovora koju su prihvatile sve zemlje sljednice bivše SFRJ”, odgovorio nam je Jozo Ivanović, pomoćnik ravnatelja.
Uostalom, početkom ove godine Dinko Čutura, ravnatelj HDA, također se eksplicitno usprotivio varijanti po kojoj bi dokumenti vezani za NDH ostali u Srbiji.
- Za istraživanje tog dijela povijesti izrazito je važno da se sve to vrati u originalu jer to pripada samo nama - rekao je Čutura.
Inače, fond NDH jedan je od većih u Vojnom arhivu u Beogradu, a sastoji se od 555 arhivskih jedinica u više od 330 kutija, koje su ranije obrađene, kao i nepoznatog broja nepopisane dokumentacije. U to spada arhivska građa Glavnog stožera Ustaške vojnice, Poglavnikova vojnog ureda, pojedinih zborova, divizija, zdrugova ili manjih jedinica domobranstva te zrakoplovstva i mornarice.
Istraživanja
Osim toga, tu su i dnevna izvješća o situaciji u NDH, ali i, recimo, redoviti opisi funkcioniranja željezničkog prometa ili problemi s kojima su se susretale vlasti u nekim velikim župama, što je odličan materijal za povjesničare. Samo što će oni i ubuduće morati ići u Beograd ako istražuju Drugi svjetski rat na prostorima Hrvatske i BiH.
I u srpskom ministarstvu obrane potvrdili su da su pravna i fizička lica iz Hrvatske proteklih godina istraživala tu građu.
“Teme istraživanja hrvatskih državljana i institucija, udruženja i ustanova odnosile su se, u najvećoj mjeri, na podatke o domobranima u NDH: ‘Istorijat 369. pukovnije NDH’, ‘Istorijat i delovanje 4. oružničke pukovnije’, ‘Vera i nasilje u istočnoj Hrvatskoj i severoistočnoj Bosni 1941-45’, ‘
Prećutane žrtve Drugog svetskog rata i osječno-baranjske županije’, ‘Središnja Podravina 1941-48’, ‘Stradanje Roma na području NDH za vreme Drugog svetskog rata’, ‘Maks Luburić’ i druge teme”, naveli su iz ministarstva obrane.