MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA

BOŽINOVIĆ 'Ne postoji ljudsko pravo na migracije! Ne može netko odlučiti da će živjeti u Berlinu ili Zagrebu, a institucije mu moraju to osigurati'

Zagreb, 131218.
Ministar unutarnjih poslova Davor Bozinovic, fotografiran u MUP-u.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost neće dobiti na stol rezultate istrage u takozvanoj aferi SMS zbog koje je njezin savjetnik Vlado Galić dao ostavku. Proizlazi to iz razgovora s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem koji je govorio o aferi koja potresa HDZ, referirao se na usvajanje Marakeškog sporazuma te najavio donošenje novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim će se sankcionirati veličanje totalitarnih i nedemokratskih režima.

Što pripremate za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, zakazanu za ponedjeljak?

- Dnevni red ima oznaku povjerljivosti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović više je puta jasno rekla kako očekuje sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog afere SMS.

- Sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, kao i dnevni red, zajednički utvrđuju premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. O temama i zaključcima, kao što je to uobičajena praksa, javnost će biti izviještena nakon sjednice.

Savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost Vlado Galić dao je ostavku. Znači li to da je istraga oko afere SMS dala neke rezultate?

- Na to ne mogu odgovoriti. Nitko tko neposredno ne sudjeluje u istrazi o tome ne treba i ne smije ništa znati, pa tako ni ja.

Kada bi se mogli očekivati rezultati?

- Kriminalistička istraživanja provodi Državno odvjetništvo, odnosno u ovom slučaju USKOK u suradnji s policijom. Istraga će trajati onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi te dvije institucije prikupile dovoljno elemenata za utvrđivanje potrebne osnovanosti sumnje.

Predsjednica Grabar-Kitarović ne skriva da je jako zainteresirana za ovu istragu. To je jasno stavila do znanja i u nedavnom priopćenju kada je rekla da ne sudjeluje u rušenju Vlade. Priprema li se za nju izvještaj o ovoj aferi?

- Svako kriminalističko istraživanje provodi se sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Točno se zna koga policija i USKOK trebaju informirati o svojim nalazima. U te institucije ne spadaju predsjednica Republike, Vlada ni ministarstva. Takve su informacije u domeni pravosudnih tijela i ne postoji način da se bilo koga izvan zakonom utvrđenog kruga informira o stanju pojedinih istraga.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorenije komunicira ovu temu i kaže kako je u aferi SMS vjerojatno bilo kršenja zakona te zaključuje da je, ako je točno što se piše u medijima, riječ o ozbiljnim kršenjima zakona, a ljudi koji su bili povezani morat će dati odgovore što se i zašto radilo.

- Mislim da je predsjednik Sabora iznio načelan stav prema kojem, ako bi se pokazalo da je bilo tko učinio nešto nedopušteno, u neskladu sa zakonom ili s načelima demokratskog poretka, taj za to mora snositi odgovornost. Ne mislim da je ni otvoreniji ni konkretniji, nego je samo rekao nešto zdravorazumski.

Istrage oko afere SMS oduljile su se, što stvara dojam da se, zbog odnosa u HDZ-u, ne otvara postupak političke odgovornosti Milijana Brkića, nego se istraga koristi kao sredstvo kojim se Brkića drži ‘na ledu’.

- Ne znam iz čega izvodite takav zaključak. Jasno je da nitko ne može planirati koliko će trajati određeno kriminalističko istraživanje, a još manje s kakvim će rezultatima ono završiti.

Brkić se povukao otkad je krenula ova afera. Vrlo je malo njegovih izjava u javnosti, a nije bio ni na posljednja dva Predsjedništva HDZ-a.

- Nekoliko sam dana bio izvan zemlje, no čim sam se vratio u Hrvatsku, vidio sam gospodina Brkića kako daje izjave svim televizijama tako da se ne bih složio s vama.

Prije nekoliko dana oglasio se u povodu Deklaracije o Hrvatima u BiH rekavši da je to što HDZ predlaže dokument bez okusa, bez mirisa i bez stava.

- O sadržaju tog dokumenta razgovaralo se dok je nastajao. Konsenzus HDZ-ovih zastupnika oko njegova usvajanja ni u jednom trenutku nije bio upitan.

Glavno je pitanje što će se postići tom Deklaracijom? To je stav hrvatske politike prema položaju Hrvata u BiH, koji je poznat i bez nje.

- Hrvati u BiH imaju razloga za nezadovoljstvo jer se iz godine u godinu njihova konstitutivnost sve više dovodi u sumnju. Zato nije na odmet podsjetiti da je BiH prošla tranziciju prema mirovnom rješenju tako što su prihvaćena tri temeljna načela. Prvo, da je BiH jedinstvena država, drugo da postoje dva entiteta, a treće da postoje tri konstitutivna naroda.

Hrvati, za razliku od nekih u BiH, nemaju problem s prvim i drugim načelom, ali se njihova konstitutivnost dovodi u pitanje, čime se odstupa od duha Daytonskog sporazuma, a taj je sporazum osnova ustavne funkcionalnosti BiH. Hrvatska treba na to ukazivati kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ali i zbog naše ustavne obveze da vodimo brigu o interesima hrvatskog naroda izvan Hrvatske.

Tri bivša visoka međunarodna predstavnika u BiH nedavno su se oglasila i optužila Hrvatsku za miješanje u unutarnje odnose u BiH. Kako ste doživjeli njihovu reakciju?

- Dio problema za Hrvate u BiH su i rezultati njihova rada kojima se hrvatskom narodu sukcesivno, na raznim područjima, odricalo pravo da budu konstitutivan narod.

Proteklih ste dana puno bili u inozemstvu i komunicirali s kolegama iz drugih zemalja. Jeste li ‘ispipali’ kakav je dojam istup trojice bivših predstavnika u BiH ostavio u međunarodnoj zajednici?

- Ne bih rekao da su ikoga impresionirali. Ponavljam, duh Daytona počiva na tri načela, a Hrvati niti jedno nisu doveli u pitanje.

Zašto je Vlada smatrala važnim prihvaćanje Marakeškog sporazuma?

- Na svijetu su stotine milijuna ljudi u statusu migranata i Hrvatska smatra da se to pitanje ne može rješavati bez suradnje na globalnoj razini. Ujedinjeni narodi su jedina globalna organizacija koja se može baviti tim problemom. Globalni kompakt nije rješenje, nego početak procesa koji, ako ništa drugo, označava da je svjetska zajednica prvi put priznala da su migracije problem s kojim ćemo se morati sustavnije nositi. Da bi to bilo moguće, stvoren je neobvezujući pravni okvir koji pokušava definirati pitanja koja bi ubuduće trebalo rješavati. Postoje zemlje koje su izvor migracija i one koje su krajnji cilj migranata.

Postoje i one koje su, kao Hrvatska, uglavnom tranzitne. Zato je za nas vrlo važno da se pronađe model u kojem bi zemlje spremne na prihvat većeg broja migranata i zemlje iz kojih ljudi odlaze našle rješenje. U takvom rješenju, Hrvatska samo tehnički pomaže da se te dvije želje ostvare. I to bez scena koje danas imamo na našim granicama.

To dobro zvuči, no nije li utopistički očekivati da se postigne dogovor prema kojemu bi Hrvatska samo osigurala koridor za migrante?

- I danas postoji niz zemalja EU koje otvoreno govore da su im potrebni migranti. Utoliko bi za sve bilo korisnije kada bi te zemlje precizirale zahtjeve koji dobrim dijelom odražavaju potrebe njihova gospodarstva.

Čini se da ste u dvostrukoj, gotovo shizofrenoj ulozi kada su u pitanju migracije. S jedne se strane zalažete za Marakeški sporazum koji nastoji na human način tretirati migracije, a s druge ste strane na čelu policije koja je stalno na udaru nevladinih organizacija, pučke pravobraniteljice, stranih medija i, posljednje, Human Rights Watcha zbog navodnog nasilja prema ilegalnim migrantima.

- Naša je pozicija da migracije moraju biti održive i zato imamo racionalan pristup. Ne postoji ljudsko pravo na migracije, o tome sam govorio i u Marrakechu. Ne može netko odlučiti da će živjeti u Berlinu, Parizu ili Zagrebu, a institucije mu moraju osigurati to pravo. Toga nema, i to bi bio uvod u kaos. Svatko vodi svoju nacionalnu politiku, a naša je takva da se nismo zatvorili kada su u pitanju ljudi u potrebi. Ostali smo otvoreni za prihvat izbjeglica iz Sirije.

Dosad smo integrirali 152 takve osobe, ali, s druge strane, ne dopuštamo ilegalni ulazak u Hrvatsku. Ovo nije situacija iz 2015. i 2016. godine kada su države Zapadne Europe de facto pozivale te ljude da dođu i iskazale spremnost da ih prihvate. Tada se uloga Hrvatske svodila na to da logistički omogući prijelaz preko svoga teritorija.

Danas se situacija stubokom promijenila. Imamo žicu na granici sa Slovenijom i Mađarskom te vrlo jasne poruke ostalih članica EU da nisu spremne prihvatiti ilegalne migrante. U tom kontekstu, hrvatska policija radi ono što je njezina dužnost sukladno nacionalnom i europskom zakonodavstvu, a to je sprečavanje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku. Odbijam optužbe da hrvatska policija u zaštiti granice prekoračuje svoje ovlasti. Istražili smo sve prigovore i nismo naišli na potvrdu onoga što se policiji stavlja na teret. A i ti prigovori se nikada ne odnose na konkretne pojedince i konkretne događaje.

Složit ćete se da je, kako biste vi rekli, shizofrena situacija kad se morate očitovati o nečemu što se odnosi na ljude čiji identitet nije poznat ni nama, ni onima koji upućuju prigovore, na događaje za koje se ne zna kada su se i gdje dogodili. Bez obzira na to, nastojimo ispitati svaki prigovor, a glavni ravnatelj policije Nikola Milina kontinuirano na teren šalje upute o nužnosti pridržavanja zakona pri postupanju na granici.

Objavljene su fotografije ilegalnih migranata na kojima se vide tragovi nasilja kakvo nastaje udaranjem policijskim palicama. Netko je ipak prebio te ljude. Zar ne?

- Istodobno imate sve više vijesti iz BiH o tome da se ilegalni migranti međusobno sukobljavaju, da se sukobljavaju s građanima i policijom BiH. Nema niti jednog čvrstog uporišta tvrdnji da se to dogodilo u Hrvatskoj. Netko tko želi prijeći granicu izvan graničnog prijelaza već je u prekršaju.

Utječu li ilegalni migranti na kretanje stope kriminala u Hrvatskoj?

- Stopa općeg kriminaliteta je pala za 5,4 posto. Nema povećanja kriminala ni u slučajevima u kojima su počinitelji stranci. Inače, među strancima koji su počinili kaznena djela, počinitelji uglavnom dolaze iz nama susjednih zemalja i ne spadaju u kategoriju migranata o kojima govorimo.

Gradonačelnik Petrinje je ovaj tjedan rekao da odbija izdati građevinsku dozvolu za gradnju centra za tražitelje azila. Što ćete sada?

- Koliko mi je poznato, nadležne službe Grada Petrinje donijele su negativno rješenje zato što opunomoćena tvrtka u tom trenutku nije priložila svu potrebnu dokumentaciju i sada će postupak ponoviti. U više smo navrata razgovarali s gradonačelnikom Petrinje i postigli dogovor da se u naselju Mala Gorica europskim sredstvima uredi kompleks koji bi bio u stanju primiti do 200 osoba. To nisu migranti, nego one osobe koje imaju pravo podnijeti zahtjev za azil. To su najčešće obitelji ili pripadnici ranjivih skupina.

Ne postoji niti jedna država koja se zatvorila za takve ljude, bila ona za Marakeški sporazum ili protiv njega. Centar bi trebao biti opremljen svom infrastrukturom kako bi se tražiteljima azila pružila zdravstvena zaštita, djeci omogućilo da idu u školu. Tu bi privremeno boravili nekoliko mjeseci dok se ne riješi njihov zahtjev za trajni smještaj.

Što MUP radi na implementaciji zaključaka iz Dokumenta dijaloga?

- MUP će u sklopu plana zakonodavnih aktivnosti pripremiti izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon bi, uvažavajući međunarodne konvencije, rezolucije i deklaracije, nastojao zasebno inkriminirati različite oblike i načine isticanja obilježja, odnosno simbola kojima se veličaju totalitaristički, nedemokratski režimi, njihove ideologije ili druge karakteristike ili značajke takvih režima kada se njima na javnom mjestu remeti red i mir.

Hoćete li u zakonu konkretno napisati da je prekršaj isticanje ustaškog U, svastike, izvikivanje ‘Za dom spremni’ ili ćete ostaviti ovakvu općenitu formulaciju pa će neki policajci prijavljivati crtanje petokrake, a drugi isticanje ustaških simbola?

- Policiji je najviše u interesu da ima jasnu zakonsku podlogu kako policijski službenik ne bi morao arbitrirati oko nečega o čemu druge, pozvanije institucije nisu same donijele odgovarajuće zaključke. Treba imati u vidu da se postupanje policije ne vezuje isključivo na političke poruke, nego događaj treba sagledati šire, u kontekstu uznemiravanja građana negiranjem vrijednosti koje su imanentne društvenoj zajednici. Policija ne bi trebala o tome imati svoje mišljenje. Za policiju je najvažniji kontekst uznemiravanja javnog reda i mira.

Nisam shvatila znači li to da će u zakonu biti pobrojani simboli totalitarnih režima koji su zabranjeni?

- Vidjet ćemo do čega će se doći tijekom izrade zakona. Taj zakon ne izrađuje samo MUP. Mi smo ovlašteni predlagatelj, no tražit ćemo mišljenje i drugih resora. Proći će javnu raspravu i vidjet ćemo koja su rješenja Vladi i Saboru u konačnici najprihvatljivija.

Ali zalagat ćete se da se policajcima nedvosmisleno definira što je kažnjivo?

- To je za policiju sasvim sigurno dobro rješenje.

Jeste li razgovarali s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović nakon njezina opsežnog i vrlo kritičkog izvještaja u kojem proziva i policiju za nedovoljni angažman u suzbijanju širenja mržnje i veličanja fašizma?

- Nazvao sam gospođu pravobraniteljicu kada je do mene došla informacija da je suočena s određenim prijetnjama. Osjetio sam potrebu obavijestiti je da će policija, kao i u svakom drugom slučaju, poduzeti sve što je u njezinoj nadležnosti da bi otkrila i procesuirala počinitelje tih djela.

Na kritičke tonove pučke pravobraniteljice upućene radu policije mogu reći da smo na sve dosadašnje upite odgovorili, uključujući i one vezane za kritike oko odnosa prema isticanju simbola nedemokratskih režima. Mislim da se stvorio dojam kako je riječ o pojavi većih razmjera, a to nije istina. Primjećujem da takvih pojava ima i u drugim zemljama. Policija je i dosad reagirala te procesuirala takva djela. Samo ove godine evidentiran je 41 prekršaj iz čl. 5 Zakona o prekršajima iz javnog reda i mira. Policija je podnosila odgovarajuće prijave, optužne prijedloge, izdavala prekršajne naloge, bilo da je riječ o isticanju predmeta s natpisom, izvikivanju slogana, ispisivanju grafita ili objavama na društvenim mrežama.

Jesu li konačno definirane najstrože kazne koje će se predložiti u izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama?

- Kao ministar, učinit ću sve da stanemo na kraj bezobzirnim vozačima koji izazivaju tragedije i uništavaju živote. Intencija je izmjena i dopuna zakona da idemo oštro prema recidivistima, prema onima koji ponavljaju osam najtežih prekršaja. Prošli vikend utvrdili smo ukupno 3781 prekršaj, od čega je deset posto kontroliranih vozača imalo nedopuštenu razinu alkohola u krvi, a rekorder gotovo tri promila. Gotovo 40 posto vozača prekoračilo je dopuštenu brzinu. Očito je da sadašnji zakon ne proizvodi željene učinke.

Slažem se sa svima koji stavljaju naglasak na prevenciju, ali i prevencija i kažnjavanje, pogotovo izvjesnost penaliziranja, sastavni su dio stvaranja prometne kulture. Za to će nam očito trebati vremena. Predlažemo povećanje novčanih kazni za najteže prekršaje na 10.000 do 20.000 kuna, a oduzimanje vozila bilo bi privremeno.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo