ZAGREB - Slučaj trojice vukovarskih branitelja - Tihomira Purde, Petra Janjića i Danka Maslova - Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije prepustit će hrvatskom pravosuđu, neslužbeno doznajemo od jednog od sudionika sastanka mješovite srbijansko-hrvatske komisije održanog pod predsjedanjem hrvatskog ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića i srbijanske ministrice pravde Snežane Malović. Naime, njih trojicu Tužiteljstvo Republike Srbije tereti da su u studenom 1991. u Borovu naselju počinili ratni zločin pucajući na skupinu ranjenika, pri čemu su dvojicu ubili, a jednog teško ranili, no i treći je poslije preminuo u vukovarskoj bolnici.
Na istoj Interpolovoj tjeralici, raspisanoj 2007. na zahtjev Srbije, temeljem koje je u BiH 5. studenog uhićen Tihomir Purda, nalaze se i imena Janjića i Maslova jer ih Srbija traži zbog sumnje da su sudjelovali u istom ratnom zločinu.
Sa sastanka dviju mješovitih komisija, na kojem su osim ministara pravosuđa dviju zemalja bili i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te specijalni tužitelj za ratne zločine Srbije Slobodan Vukćević, kao i veleposlanici Hrvatske i Srbije, usprkos velikom interesu javnosti izdano je samo šturo priopćenje.
Slučaj Purda
Formulacija iz tog priopćenja u kojem se kaže da će “u svezi slučaja Purda Tužilaštvo za ratne zločine Srbije dostaviti na razmatranje DORH-u kopiju spisa” praktički znači ustupanje Hrvatskoj ne samo dokaza koje je Srbija o tom slučaju prikupila već i daljnje istrage o njemu.
Iz šturog priopćenja ne može se doznati puno detalja dogovorenih na sastanku, očito isprovociranom uhićenjem Tihomira Purde. Dogovoreno je i da će Srbija proglasiti aboliciju za one hrvatske državljane koji su pred vojnim sudovima bivše SFRJ osuđeni “zbog oružane pobune i djela protiv ustavnog poretka SFRJ”, dakle protiv države koja već 19 godina ne postoji. Zbog toga će Srbija morati nadopuniti svoj Zakon o aboliciji iz 2001.
Razmjena dokaza
Također je usuglašeno da tužiteljstva dviju zemlja predvođena Bajićem i Vukćevićem nastave razmjenjivati dokaze o ratnim zločinima, ali i da pojačaju suradnju u predmetima za ratne zločine vođene u odsutnosti optuženih. Taj dio dogovora odnosi se prvenstveno na presude hrvatskih sudova protiv pripadnika vojske tzv. SAO Krajine. Riječ je, naime, o postupcima iz devedesetih, koji se zbog nekvalitetno i nestručno provedenog dokaznog postupka moraju revidirati tako da se pokušaju pribaviti čvršći dokazi, bez obzira na to idu li oni u prilog osuđenih ili ih ozbiljno terete.