Budućnost prvašića: Posao će naći sa 27 i živjet će na selu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.09.2009. u 07:15

ZAGREB - Prvašići koji su jučer krenuli u školu mogu očekivati da će se za vrhunsko obrazovanje morati školovati 20 godina, zaposlit će se kad im bude 26 ili 27 i u toj dobi odseliti od roditelja u unajmljeni stan. Trećina njih dobit će posao koji će moći raditi od kuće, pa će im biti svejedno stanuju li u Zagrebu, Otočcu ili na Šolti.

U samostalni život polovica njih krenut će sa studentskim kreditom jer će većina morati sama platiti troškove obrazovanja. Najbolje plaće dobit će oni koji donesu diplome poznatih svjetskih sveučilišta i koji budu govorili više stranih jezika, a posebno će na cijeni, uz sve europske, biti kineski, hindi i drugi jezici brzorastućeg istoka.



Radit će više od kuće

- Prvi bolonjski trogodišnji fakultetski stupanj vrijedit će na tržištu rada kao danas srednja škola - kaže demograf dr. Jakov Gelo.

No, čak i ako kasnije počnu raditi, današnji će prvašići raditi i živjeti dulje nego njihovi roditelji. Radit će najmanje do 70. godine života. Živjet će, prema očekivanjima demografa, od 10 do 15 godina dulje od današnjeg očekivanog životnog vijeka.

Standard prosjeka Europske Unije njihova će generacija doseći tek kad im bude 50 godina.

Najmanje trećinu svoje plaće ulagat će u štednju i na burzama, onoliko koliko njihovi roditelji danas izdvajaju za otplatu stambenog kredita. 

Današnjim prvašićima, naime, neće biti bitno žive li u vlastitom ili unajmljenom stanu, štoviše radije će živjeti u unajmljenom i štedjeti za starost. Ako budu kupovali nekretninu, bit će to najvjerojatnije kuća negdje u prirodi jer će moći raditi od kuće.

Češće će mijenjati posao

Puno će jednostavnije i češće mijenjati posao, pa se očekuje da će do mirovine promijeniti pet, šest poslova.

Ekonomisti očekuju da će današnji prvašići biti uspješni projektanti, koji će svoje nacrte prodavati azijskim tvrtkama gdje će se koncentrirati proizvodnja.

Zagreb će biti manji grad nego što je danas, a u Hrvatskoj će opet, kao i prije stotinu godina, biti više ljudi koji žive u malim mjestima i na selu nego onih u velikim gradovima, procjenjuje Jakov Gelo.


Svaki deseti do 30. bit će alkoholičar

  • od 86 do 90 godina bit će očekivani životni vijek
  • 70 godina bit će starosni minimum za odlazak u mirovinu
  • 27 godina imat će kad budu tražili i našli prvi posao
  • 27 godina imat će kad budu odlazili iz roditeljske kuće, uglavnom u unajmljeni stan
  • 40 godina imat će kad Hrvatska dosegne današnji standard Slovenije
  • 50 godina imat će kad Hrvatska dosegne europski prosjek BDP-a po stanovniku prema kupovnoj moći
  • 3,6 milijuna stanovnika imat će Hrvatska kad oni budu imali 50 godina
  • trećina će ih raditi od kuće
  • većina će živjeti u manjim mjestima u vlastitim kućama, broj stanovnika gradova će se smanjiti
  • 50% će ih završiti fakultet uz studentske kredite
  • 30-40% svoje plaće davat će za štednju i ulaganja na tržištu kapitala
  • 14 godina tijekom cijelog života provest će gledajući televiziju
  • 2 sata najmanje provodit će dnevno za računalom nakon 5. razreda
  • 10 godina će proći dok današnji prvašići u školu ne budu dolazili s vlastitim prijenosnim računalom 
  • 20 godina života učenik koji je krenuo u prvi razred provest će u školovanju, trenutačno Hrvati u školskim klupama provedu od 12 do 17 godina (65 posto generacije upisuje studij, no završava ih njih 35 posto), a nakon toga malo tko se dalje obrazuje; u svijetu je trend cjeloživotno učenje pa se granica školovanja već pomaknula na 20 godina; pretpostavlja se da će neke od dodatnih edukacija Hrvati završavati od kuće, iz fotelje
  • 15 godina imat će kada prvi put budu stupili u spolne odnose. Trenutačno mladi u spolne odnose stupaju u prosjeku sa 17 godina, no stručnjaci procjenjuju daće se granica stupanja u spolne odnose spustiti, pogotovo za dečke
  • 10 mjeseci bit će odsutan s nastave u cijelom školovanju, što zbog bolesti, a što neopravdano. Podaci Ministarstva obrazovanja pokazuju, naime, da osnovnoškolci u prosjeku godišnje imaju 43,5 opravdanih i 2 neopravdana sata izostanaka, a srednjoškolci 71 opravdani i 9 neopravdanih izostanaka godišnje
  • 2 milijuna Hrvata ima prekomjernu težinu, pa današnje prvašiće očekuje i bitka s težinom. U Europi zauzimamo četvrto mjesto među najdebljima. Od toga nas je čak 65.000 pretilo
  • 8. razred tada će se prvi put napiti s društvom, iako će prvo piće popiti s mamom i tatom za stolom. Svaki 10. prvašić do 30. će godine postat će alkoholičar. I najnoviji rezultati ESPADO-ova istraživanja pokazuju da maloljetni Hrvati piju više od drugih Europljana. U posljednjih 30 dana svaki je drugi 15-godišnjak pio alkohol, a prosjek za ostale ESPAD zemlje je 43 posto.

B. Stipić;I. Kalogjera-Brkić

Izdvajamo