Saborski zastupnik Miro Bulj (Most) izjavio je u četvrtak kako je Hrvatska, zbog neproglašenja isključivog gospodarskog pojasa (IGP) unatrag 20-ak godina, izgubila preko 28 milijardi kuna.
Po analizama Europske komisije, zbog njegova neproglašenja, Hrvatska je godišnje gubila od 170 do 270 milijuna eura, odnosno jedan Pelješki most, izjavio je Bulj u saborskoj raspravi o konačnom tekstu zakona o Obalnoj straži (OS).
Naglasio je i kako naši ribari nisu jednaki talijanskima, koji ulaze u naše područje i izlovljavaju ribu. Gdje njihove folte prođu, trava ne raste, bio je slikovit zastupnik.
I dok vladajući hvale novi zakon, čiji je cilj daljnji razvoj Obalne straže koja se organizacijski oslanja na raspoložive kapacitete HRM, oporba propituje je li način na koji se Obalna straža razvija, najbolji.
Franko Vidović (SDP) tvrdi da gradimo pogrešan model Obalne straže, da u svijetu nije poznat model da je ona u miru podređena ratnoj mornarici. Ona po svojoj namjeni štiti vanjsko more i ima praktično policijske ovlasti, kaže zastupnik i predlaže da se razmisli treba li je izdvojiti.
Branko Bačić (HDZ) podsjeća da je, s obzirom na opremu - radarsku i svaku drugu, prije 15-ak godina prevladao stav da Hrvatska, poput nekih drugih država, Obalnu stražu uključi u sustav Ministarstva obrane, što je, dodaje, bila kvalitetna odluka.
Ne sporeći sam zakon, Nada Turina Đurić (Glas) pita kako će se on provoditi. Još 2014. ugovorili smo pet brodova, a isporučen je samo jedan, kaže zastupnica i upozorava kako nedovoljnim ulaganjem u njih možda dovodimo u pitanje zaštitu suvereniteta i gospodarskih interesa.
Državni tajni u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić pojašnjava da nije ugovorena gradnja pet obalnih ophodnih brodova, nego gradnja prototipa, pa ako on zadovolji sve tražene karakteristike, išlo bi se na gradnju i planiranih pet.
Isporučeni brod zadovoljava sve tražene karakteristike, u proračun za 2020. osigurano je 70 milijuna za izgradnju drugog broda, rekao je Ivić izrazivši nadu da će Hrvatska u "skoroj, bližoj budućnosti" imati svih pet brodova. U njegovu proizvodnju, naglasio je, uključeni su hrvatska pamet, gospodarstvo, od izgradnje pet brodova korist će imati HRM i društvo.
Ivić je naglasio i kako je primarna zadaća Obalne straže nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba hrvatske jurisdikcije u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP) i otvorenom moru, u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama pruža potporu hrvatski državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Hrvatske na moru.