ZAGREB - Vlada Zorana Milanovića odlučila je pokrenuti novi investicijski ciklus, koji je ključna poluga u ostvarenju njenog cilja da gospodarski rast u Hrvatskoj u ovoj godini bude 0,8 posto.
' New Deal' Milanovićeve Vlade temelji se na povećanim ulaganjima javnih poduzeća i pojedinih ministarstava, ali i uključivanju privatnog sektora u investicijske planove države. Velika očekivanja Banski dvori imaju i od fondova Europske Unije, kao i od povoljnih zajmova međunarodnih institucija. Tako, primjerice, u Vladi u ovoj godini računaju na 300 milijuna eura Svjetske banke, zatim na 400 milijuna eura Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i 300 milijuna eura Europske investicijske banke (EIB).
Milanović poručio mljekarima: Molim da blokade budu iznimka! Ima nekih koji nemaju traktore nego cipele, a imaju možda više razloga za blokadu
Prema planu investicija, koje je danas prezentirao prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić , predviđene investicije u ovoj godini iznose 1,23 milijarde eura. Ako se stvari budu odvijale kako Vlada očekuje, njih je moguće povećati za 600 milijuna, na 1,8 milijardi eura.
Perjanice nove Vladine investicijske politike trebala bi biti javna poduzeća poput HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih autocesta i Hrvatskih željeznica. Radi se, dakle, o projektima u energetici i prometnoj infrastrukturi. Vlada pritom velika očekivanja, posebno u ovoj godini, ima od manjih projekata, koji ne traže dugotrajnu pripremu i koje je moguće relativno brzo realizirati. U Banskim su dvorima puno očekivali i od Hrvatskih cesta, no one im, tvrdi Čačić, u 15 dana nisu bile u stanju dostaviti svoje projekte, pa će Vlada ići zaobilaznim putem i projekte u cestogradnji realizirati putem županijskih uprava za ceste.
- Mi ovoga trenutka ne znamo što su investicije. Na tome smo radili zadnjih 20 dana nakon što je taj zadatak dan na Vladi. Dolazile su tisuće podataka: jedni su govorili o šljivama, drugi o space shutttleu, treći ni o čemu. U ovoj zemlji danas nitko ne zna što se zaista radi - požalio se Čačić.
Natječaji moraju biti raspisani do 1. lipnja. Zamrli investicijski ciklus u Hrvatskoj trebali bi pokrenuti i projekti javno-privatnog partnerstva, posebice u izgradnji bolnica, zatvora, škola i drugih javnih institucija. Procjena je Vlade da se u tim područjima krije sedam milijardi kuna vrijedan investicijski potencijal u naredne četiri godine.
- Budimo realni, tražimo nemoguće. No, moramo si postaviti tako velike ciljeve da bismo realizirali barem dio toga - kaže Čačić, na što je premijer Zoran Milanović odgovorio:
- Budimo realni, tražimo moguće.
No, dodao je kako sada treba u to uvjeriti međunarodnu javnost. U tome će mu pomoći ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
- Hvala, prvi potpredsjedniče, svaka minuta vaše prezentacije bila je opravdana – kazao je Čačiću, nakon njegova polusatnog izlaganja, Milanović.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić složio se s primjedbama da bi realizacija ovih projekata mogla dovesti do rasta javnoga duga, no upozorio je da javni dug mora biti usmjeren u investicije, a ne u tekuću potrošnju, što je i cilj ovog investicijskog plana.
Provedbi Vladinih investicijskih planova trebale bi pridonijeti i izmjene odluke o fondovima za gospodarsku suradnju, kojima se smanjuju naknade koje moraju plaćati, ali smanjuje se i udio države u projektima. Naime, do sada je na svaku kunu privatnog kapitala, država također ulagala kunu, a sada se udio države može spustiti na 25 posto. Država time želi potaknuti sudjelovanje privatnog kapitala u raznim projektima.
Banke žele pomoći
- Komercijalne i razvojne banke žele pomoći. Razvojne posebno u obrazovanju i kulturi, a tamo gdje razvojne ne žele doći će komercijalne - kaže Čačić, piše Net.hr , te nastavlja za što je to točno privatni kapital zainteresiran:
- Stotine škola, nužni forenzički objekti, dakle pravosuđa i medicine, zatvori, objekti u vojnom sektoru, cijeli spektar zdravstva i socijalne skrbi će ići u javno-privatno partnerstvo, da nam ne opterećuju budžet - kazao je, piše Net.hr .
Vlada odbila sve amandmane oporbe
Vlada je danas odbila svih 76 amandamana koje je na njen prijedlog ovogodišnjeg proračuna uputila oporba. Ti su amandmani, izračunao je ministar financija Slavko Linić, teški preko tri milijarde kuna.
Umjesto toga, Banski su dvori u Sabor uputili tri vlastita amandamana na proračun, o kojima bi se Sabor trebao izjasniti sutra. Oni su teški 81,5 milijuna kuna.
Namjera je Vlade omogućiti i lokalnoj samoupravi da se lakše zadužuje u ovoj godini. Tim će novcem lokalne vlasti financirati vlastite investicije.
Uvedene sankcije Siriji
Hrvatska se danas pridružila zemljama koje su uvele sankcije Siriji. Cilj tih sankcija je, kako je kazala ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, spriječiti teror i nasilje nad tamošnjim stanovništvom. Sankcije, među ostalim, uključuju zabranu izvoza roba koje mogu vlastima poslužiti u nasilju nad stanovništvom, zatim zabranu izvoza elektroničke opreme, zabranu uvoza nafte, zamrzavanje imovine osobama povezanim sa sirijskim režimom.