Četiri doktora znanosti, 12 inženjera, 16 tehničara i tri referenta - ukupno 35 djelatnika Inina Centralnog ispitnog laboratorija (CIL) svakoga dana provjerava parametre kvalitete u odnosu na definirane zahtjeve specifikacija, zakonske propise i pravilnike.
Oni analiziraju i brinu, slikovito rečeno, da nam auto ne stane usred zime zbog smrzavanja dizela i da to gorivo zadovoljava tu kvalitetu. I to je samo mali dio. Uz analizu goriva, rade laboratorijske analize sirove nafte i naftnih derivata, biogoriva, voda, tla, biomase i otpada kako za svoju tvrtku, tako i za vanjske naručitelje.
Ako se, primjerice, dogodi problem u rafineriji koji rafinerijski stručnjaci ne mogu riješiti, onda oni nastupaju - baš kao tim forenzičkih znanstvenika iz kriminalističke serije “CSI” bacaju se na traženje rješenja. Ako neka druga tvrtka ima određene količine goriva na zalihi i želi vidjeti je li iskoristivo ili ga mora zbrinuti, oni će to provjeriti. Ako neka fizička osoba odluči donijeti vodu iz bunara ili biomasu, i to će za nju analizirati. To je, u slikovitim crtama, posao tima znanstvenika koji nas je proveo po svom laboratoriju punom epruveta, Erlenmeyer tikvica i drugog staklenog laboratorijskog posuđa te šifriranih uzoraka i pokazao čime se svakodnevno bave - kako analiziraju naftu, vodu, tlo i kakve instrumentalne analitičke tehnike primjenjuju.
Katica Vlahović, Snježana Prpa Varović, dr.sc. Tatjana Tomić i Vedrana Čižmek provode postupak fizikalno-kemijskog ispitivanja voda
Metode analize
Opasan je to posao, kažu, no rade s malim količinama i nikad se nije dogodio incident. Svi djelatnici jako dobro znaju pravila sigurnog rada u laboratoriju i strogo ih se drže, a bijela kuta i zaštitne naočale neka su od njih. Pritom koriste vrhunsku analitičku opremu kao što su automatizirane destilacijske jedinice za naftu, spektrometar nuklearne magnetske rezonancije i dvodimenzionalni plinski kromatograf te uređaje poput mikrovalne pećnice koja funkcionira po istom principu kao ona u kojoj zagrijavamo jelo. I s tom opremom, a to je njen mali dio, svaku uslugu mogu pružiti u najkraćem vremenu. Ovisno o vrsti analize, nekad im je potreban jedan sat, a nekad puno više. Najzadovoljniji su, otkrivamo u razgovoru s njima, kad pronađu problem i za njega mogu ponuditi rješenje. Oni su, zapravo, svojevrsni doktori, koji svoje nalaze otkrivaju samo bolesniku, tj. naručitelju analize. Ne otkrivaju rezultate te ih čak i ne komentiraju među odjelima - čuvaju ih kao svećenik ispovjednu tajnu.
Dr.sc. Marko Mužic, direktor Ininog Centralnog ispitnog laboratorija
CIL je, na čelu s direktorom dr.sc. Markom Mužicem, podijeljen na dvije laboratorijske jedinice. Laboratorij za ispitivanje nafte i naftnih proizvoda koji vodi Lucija Konjević opremljen je za fizikalno-kemijske analize uzoraka sirove nafte, komercijalnih naftnih proizvoda, biogoriva i ostalih ugljikovodičnih uzoraka te mikrobiološke analize naftnih proizvoda i biogoriva. Provodi i uzorkovanje na terenu. Tu je i Laboratorij za ispitivanje voda, ugljikovodika i materijala koji vodi dr.sc. Jelena Parlov Vuković i nudi usluge fizikalno-kemijskih i mikrobioloških ispitivanja podzemnih, otpadnih, površinskih, tehnoloških, slojnih, bušotinskih, geotermalnih voda. CIL, odnosno te dvije laboratorijske jedinice u Ini zapravo pružaju podršku u održavanju kvalitete od same proizvodnje, preko transporta, logističkih skladišta do maloprodajnih mjesta - sve se kontrolira.
- Kada se javi neki problem koji u rafineriji ne mogu riješiti u svojim laboratorijima kontrole kvalitete, onda se obrate nama i mi našim kompleksnijim analizama pokušavamo otkriti u čemu se radi - pojašnjava Mužic. Specifičnost im je, nastavlja, i to što mogu napraviti kompletan naftni esej. To znači uzeti sirovu naftu, destilacijom izdvojiti glavne frakcije, tzv. rezove i detaljno ih analizirati, a rezultati se poslije koriste za procjenu mogućnosti i isplativosti prerade sirove nafte. Priprema uzorka je jedan od ključnih koraka u provedbi analize.
Nadica Kamenar pokazuje sveobuhvatnu dvodimenzijsku plinsku kromatografiju
Odabir uzoraka
- U našem se laboratoriju testiraju fizikalna svojstva. Dakle, gustoća, destilacija, količina vode. Nakon toga se predaju uzorci kolegama koji ispituju sastav. To su sve značajke koje su propisane unutar europskih specifikacija. Ako dođe do odstupanja prilikom rafinerijske prerade, treba se otkriti u čemu je problem. Tu najviše nastupaju kolege koji rade uz pomoć sofisticiranih instrumentalnih analitičkih metoda koje mogu otkriti kako sastav uzorka odstupa i na taj način u velikoj mjeri pridonijeti rješavanju problema - opisuje nam L. Konjević postupak analize naftnih derivata. Sve je to, dodaje, dio proizvodnje. Onaj konačni proizvod, kaže, uvijek će biti namješan na način da zadovolji specifikaciju prema europskim normama za benzinsko ili dizelsko gorivo. Postoje, naime, europski standardi s propisanim značajkama goriva i graničnim vrijednostima koje se mogu utvrditi. Ti standardi prate standarde automobilske industrije i upotpunjuju se. Dakle, da bi automobil normalno radio, mora imati propisanu kvalitetu goriva, a laboratorijski ljudi u godinu dana pokušavaju obići sva Inina maloprodajna mjesta te prema mjesečnom planu uzorkuju i više od 20-ak uzoraka.
Tim Laboratorija za ispitivanje nafte i naftnih proizvoda
Kontrola žive
Dr.sc. Tatjana Tomić, ekspert u CIL-u i vodeći interni ocjenitelj, napominje da su se specifikacije goriva tijekom godina mijenjale i postajale sve strože.- Do 2004. je bilo dozvoljeno 50 ppm (milijuntog dijela, op.a.) sumpora u gorivima, a sada smo došli do 10 ppm. Moramo pratiti sva unapređenja i ekološke zahtjeve vezane uz kvalitetu goriva. Sadržaj aromata se smanjuje, benzen u benzinu se smanjuje, sadržaj olefina se smanjuje. Zahtjevi su sve veći i zato moramo nabavljati sve skuplju i sofisticiraniju opremu te kontinuirano educirati djelatnike, jer nije jednako ispitivanje goriva sada i prije 10 godina - ističe T. Tomić. Kontinuirano se prati, nastavlja, i kvaliteta vode - da ne dolazi do onečišćenja u okolici plinskih ili naftnih bušotina.
- Organska onečišćenja mogu putem tla dovesti do onečišćenja podzemnih voda pa se to prati, kontroliraju se i bunari, površinske i podzemne vode. Čak smo pratili onečišćenja tla oko benzinskih postaja. Nije došlo do nekih ekscesa - otkriva T. Tomić. I kod analize tla i vode, nadovezuje se Parlov Vuković, primjenjuju se analize od najjednostavnijih do najsloženijih. - Najjednostavnije je analizirati fizikalno-kemijske parametre, a složene su analize kada je nešto nepoznato ili ako je neka nova problematika - objašnjava Parlov Vuković i dodaje da ovisno o tome nekad analize voda traju dan, a nekad više. Otkriva nam da je živa problem jer je toksičan element i izaziva koroziju u cijevima na naftnim poljima ili u rafineriji te ju je važno imati pod kontrolom pa to prate od naftnih polja, preko prerade i proizvodnje do produkata.
Iako su još uvijek većim dijelom podrška svim segmentima djelovanja Ine, u zadnje vrijeme sve se više okreću prema vanjskim naručiteljima u Hrvatskoj i regiji. Akreditirani su prema HRN EN ISO/IEC 17025, pri Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji, što je vanjska potvrda osposobljenosti i nepristranosti. Pokušavaju i prilagoditi neke svoje metode i procese zahtjevima tržišta i novim zahtjevima koji se pojavljuju kad je riječ o biogorivu i biomasi. Lani su, kaže Mužic, provodili razne analize za klijente iz Italije, Slovenije, Mađarske, Srbije i BiH. Uzorke goriva im znaju donijeti auto-kuće, bilo je i proizvođača automobila, rade dosta za transportne tvrtke, a čak su radili i za Hrvatsku vojsku te za nekolicinu fizičkih osoba. Rezultate svojih analiza ne mogu otkrivati, no mogu reći da je malo slučajeva da ih nešto šokira. Iako, otkrivaju nam, znalo se dogoditi da je naručitelj šokiran jer je tražio da se utvrdi jedan sadržaj, a oni su utvrdili neki sasvim drugi.
------------------------------------------
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i INA-e, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.
