Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je raspisala izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu, na koje će građani izaći u nedjelju, 26. svibnja. Iako su neki već objavili imena svojih kandidata i krenuli u kampanju, odlukom predsjednice zapravo počinju teći rokovi za izbor zastupnika koji će građane predstavljati idućih pet godina u Bruxellesu.
Kako su se i jesu li se uopće hrvatski građani opredijelili na EU izborima, u Dnevniku Nove TV donosi Crobarometar.
Hrvatski građani u svibnju po treći put izlaze na europske izbore, a da se oni kojim slučajem održavaju sada, prvi na listi bio bi HDZ s potporom od 29,5 posto. Odmah iza slijedi SDP sa 18,9 posto i popravljenim rejtingom u odnosu na mjesec prije.
Treći je izbor građana Živi zid s potporom od 9,4 posto, a Most je popravio rejting i sada može računati na potporu od 6,1 posto birača. Amsterdamska koalicija malo je izgubila potporu u odnosu na mjesec prije i trenutačno mogu računati na potporu od 5,6 posto.
Za mandat u Europskom parlamentu još se bore i Start Dalije Orešković koji može računati na potporu od 4,1 posto te stranka Bandić Milan 365 s potporom od 4 posto.
Ostale stranke daleko su od mogućnosti da dobiju mandate europskih zastupnika i svi zajedno, od desnice do ljevice, u zbroju imaju 16,6 posto. Neodlučnih birača 60 dana prije izbora je 5,8 posto.
Pogled na rezultate istraživanja upućuje na to da će HDZ, SDP, Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija imati svoje predstavnike u Bruxellesu, dok će se za prelazak izbornog praga boriti još Start i Bandić Milan 365.
HDZ u ovom trenutku ima čvrstih 5 mandata, SDP 3, a Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija po 1. Za preostali mandat bi se borili HDZ, SDP, Živi zid, Start i Bandić Milan 365. U odnosu na istraživanje iz prošlog mjeseca vidljivo je da se Most dodatno približio mandatu, a da SDP ulazi u borbu i za četvrti mandat.
Podsjećamo, kampanja još nije službeno ni počela, ne znaju se u potpunosti ni finalne koalicije i kandidacijske liste, a na rezultate će u velikoj mjeri utjecati izlaznost i uspješnost kandidata kod motiviranja birača da izađu na birališta pa je sve još nepoznato i neizvjesno. Važno je napomenuti i da svaka nova kandidatura pojedinca, stranke ili koalicije može utjecati na odnose snaga.
Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 983 punoljetna građanina iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.