Daruvarčani koji su ovog vikenda šetali gradom, imali su prilike vidjeti dabra kako bezbrižno hoda strogim centrom Daruvara, piše Mojportal.hr. Sudeći prema snimkama, ljudi ga uopće nisu zanimali, više se koncentrirao na svjetla izloga i prazne terase.
Jedna od građanki koja je uspjela snimiti bliski susret s dabrom usred Daruvara je Nikolina Valečić.
- U subotu oko 1 sat u noći, nakon završene smjene, ugledala sam dabra kako šeće po centru te ga odlučila snimiti jer se takav događaj ne viđa često. Uputio se prema haustoru između Star Caffea i Techno shopa, te se vratio u haustor kod trgovine M&G-a. Nakon toga nastavila sam putem prema svojoj kući, a dabar se ponovno pojavio ispred mene kod gradske tržnice i produžio prema parku. Inače dabrovi su biljojedi, tako da nije poznato zašto je šetao po centru jer hranu sigurno nije tražio - rekla je Daruvarčanka Nikolina Valečić.
Najviše ih ima u Končanici
Slučaj je komentirao daruvarski veterinar Miroslav Pilat.
- Ne čudi me to uopće. Dabrova ima u rijeci Toplici, doduše ne u samom gradu, ali ih ima. Na ovom području najviše ih ima u Končanici. Znam da tamo na ribnjacima rade velike štete. No, građani se ne moraju bojati ovog dabra koji je očito zalutao i koji se vjerojatno već vratio odakle je i došao. On se hrani grančicama i korom od stabala tako da mu ništa što je mogao naći u centru Daruvara nije bilo zanimljivo - rekao nam je Miroslav Pilat.
Dabrovi su nekad bili vrlo rasprostranjena vrsta glodavca u cijeloj Europi pa tako i u Hrvatskoj. Međutim, ta vrsta glodavca je gotovo iskorijenjena radi nekontroliranog lova zbog kvalitetnog krzna, mesa i ulja kastorium. Te životinje koje su krajem 19. stoljeća izumrle na području Hrvatske, projektom "Dabar u Hrvatskoj" iz 1996. godine ponovo su vraćene u našu državu. Obično imaju tri do četiri mladunca, a izgleda da im u Hrvatskoj toliko godi jer ih znaju imati i po sedmero. Danas su zato prenastanjeni.
Pustoše sve pred sobom
Prema nekim procjenama, njihova populacija od tada je narasla do gotovo 10 tisuća jedinki. Proširile su se i na Sloveniju, BiH, Mađarsku te Austriju, gdje su također u jednom periodu bile nestale.
I dok znanost i ekolozi oporavak dabrova smatraju čudom, poljoprivrednici ih u nekim krajevima drže već elementarnom nepogodom jer za gradnju i metar i pol visokih brana pustoše i obližnja kukuruzišta, voćnjake te ostalo drveće uz vodu.
Dabar je inače strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Za nezakoniti odstrel dabra kazna je 50.000 do 100.000 kuna za pravnu te 7000 do 10.000 kuna za fizičku osobu, piše Mojportal.hr.