NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA

DOLAZI JOŠ VEĆI PAKAO, STRUČNJACI TVRDE: HRVATSKA IMA NOVU KLIMU Vremenski ekstremi najviše će pogoditi Mediteran, Dalmacija je najugroženija!

Branimir Boban / Duje Klarić / Zvonimir Barišin / Nikola Vilić / Damjan Tadić / Hanza Media

Ilustracija

 

Hrvatska je na udaru novog toplinskog vala, najsnažnijeg ovog ljeta. Toplinski val je počeo u ponedjeljak, a potrajat će možda i desetak dana.

- Idućih četiri-pet dana očekuju nas vrlo visoke temperature koje će u većini krajeva preko dana biti iznad 35 Celzijevih stupnjeva. Ovaj toplinski val karakterizirat će ne samo visoke dnevne temperature nego i na moru i vrlo tople noći i jutra - rekao nam je Izidor Pelajić, prognostičar u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Prema riječima našeg sugovornika, ovaj toplinski val bit će izraženiji od dosadašnjih i zbog duljine trajanja.

- Zasad se ne vidi kraj tome toplinskom valu, ali postoji naznaka da bi u sjevernim, središnjim i gorskim krajevima Hrvatske u ponedjeljak vrućina mogla malo popustiti. No, i dalje bi bilo vruće s dnevnim temperaturama od 30 do 34 Celzijeva stupnja – dodao je Pelajić. Iako će biti vrlo vruće, u ovom toplinskom valu temperaturni rekordi uglavnom neće biti oboreni. Najviša temperatura u Hrvatskoj izmjerena je u Pločama, 4. kolovoza 1981. godine: 42,8 Celzijeva stupnja.

Ekstremni događaji

U svakom slučaju, iz DHMZ-a upozoravaju kako visoke temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru. Također treba pripaziti na domaće životinje, kućne ljubimce - toplinski će stres utjecati i na sav biljni i životinjski svijet.

Tako se na početku kolovoza nastavlja trend iz srpnja koji bi prema preliminarnim analizama u mnogim krajevima naše zemlje mogao biti jedan od najtoplijih otkad se kontinuirano mjeri temperatura zraka. Istodobno, ostvaruju se i dugoročne prognoze. Podsjetimo, prognostičari su još u svibnju najavili jedno od najtoplijih ljeta u povijesti, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj južnoj Europi, s nekoliko toplinskih valova u srpnju i kolovozu.

- Toplinski valovi i suša su očigledan pokazatelj klimatskih promjena. Ako se srednja temperatura Zemlje povećava, tada uobičajena topla razdoblja postaju višestruko izraženija i duža. Dokazivo jednostavnom matematikom. Ili, drugim riječima, ako zatitrate punu čašu, ona će se puno prije proliti nego poluprazna - rekao je dr. Ivica Vilibić, klimatolog iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

- Osim porasta srednje temperature zraka, i razdioba ekstremnih događaja se mijenja, i to u korist tzv. blokirajućih atmosferskih situacija, u kojima se zaustavljaju planetarni valovi koji oblikuju vrijeme u umjerenim zemljopisnim širinama. Pa, ako se nađete na ‘krivoj’ strani blokade, dobijete ili ekstremne toplinske valove ljeti ili valove hladnoće zimi. To se već sad događa, tako govore mjerenja, a u budućnosti će biti još više izraženo. Naročito u “putinovsko-trumpovskom svijetu fosilnih goriva”, za koji se samo možemo nadati da se neće ostvariti - naglasio je Vilibić.

Topla razdoblja

Slično misli i prof. Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

- Toplinski valovi koji su intenzivniji, dugotrajniji i češći su dakako u skladu s procesom globalnog zatopljenja, koji je dijelom povezan s prirodnim pojavama, a dijelom s antropogenim pojavama. Kad je riječ o budućnosti, može se očekivati da će toplinski valovi biti još intenzivniji, još dugotrajniji i još češći, i to tim više što se emisija stakleničkih plinova bude manje kontrolirala. S vremenom bi hladnih razdoblja trebalo biti sve manje, a toplih razdoblja sve više - kaže Orlić.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prognozira u 21. stoljeću rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva. Simulacije za Hrvatsku pokazuju da će temperatura porasti, a oborine se smanjiti. Kad je riječ o oborinama, onda se očekuje dramatično smanjenje ljeti, a zimi bi čak u sjevernoj Hrvatskoj moglo biti više oborine. Prije nekoliko mjeseci u prestižnom časopisu Science objavljena je studija klimatologa Joel Guiota i Wolfganga Cramera koja pokazuje da će područje Mediterana biti posebno osjetljiv na klimatske promjene.

Iznad prosjeka

- Regionalni klimatski modeli za Sredozemlje definiraju to područje kao hot-spot za klimatske promjene. Naime, na području većeg dijela Sredozemlja predviđa se porast temperature veći od globalnog prosjeka, uz istovremeno smanjenje oborina  - rekao je Vilibić.

- Što se tiče Jadrana, imamo djelomičnu ‘sreću’ što se uvukao duboko prema sjeveru  pa će se ti efekti nešto manje osjetiti u našem području, više u području južnog Jadrana, a manje u području sjevernog Jadrana. Druga ‘sreća’ jest što je obalno područje Hrvatske bogato vodama kada se gleda cijela godina, pa će se moći načiniti redistribucija vode iz zimskog u ljetno razdoblje - pojasnio je Vilibić.

Zaštita od velikih vrućina

- ako je moguće, temperatura u stanu treba biti niža od 32 Celzijeva stupnja tijekom dana i ispod 24 stupnja noću

- noću treba otvoriti sve prozore i podignuti rolete kako bi se stan što bolje rashladio

- danju prozori trebaju biti zatvoreni, a rolete spuštene

- ako nemate klimu, mogu pomoći i vlažni ručnici, a dva ili tri sata tijekom dana provedite u nekom javnom klimatiziranom prostoru

- izbjegavati izlazak iz kuće u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati

- tuširati se treba u mlakoj vodi

- nositi valja laganu i široku odjeću

- piti što više tekućine i ako niste žedni, ali izbjegavati alkohol i previše kofeina

- jesti više manjih obroka

- izbjegavati naporniji fizički rad

- oni koji uzimaju lijekove trebaju s liječnikom provjeriti kakav učinak lijekovi imaju na regulaciju temperature tijela i ravnotežu tekućine kad se zbog vrućine previše znojimo

- lijekovi se trebaju držati na temperaturi ispod 25 Celzijevih stupnjeva

- potražiti savjet liječnika ako ste kronični bolesnik

- liječničku pomoć treba potražiti zbog vrtoglavica, slabosti i nemoći, odnosno zbog jake glavobolje. (G. J.)

 

Opširnije


Izdvajamo