Iako bi još prije samo dva mjeseca čak 68 posto ispitanika istraživanja, koje je provela agencija Ipsos, radije izabralo rad u državnoj, nego privatnoj tvrtki, jer ovaj prvi jamči sigurnost radnog mjesta i plaće, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na saznanja s terena, na primjere koji upućuju na to da je i zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno, piše Glas Slavonije.
U SDLSN-u to pak pojašnjavaju slabo plaćenim poslovima za radnike sa srednjom stručnom spremom.
- Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent - sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s deset godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kad je određeno testiranje radi provjere znanja, nije se pojavila niti jedna osoba - prepričao je glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar primjer s terena koji svjedoči da posao u državnoj službi gubi na atraktivnosti. Neslavno je, nastavlja Kuhar, prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme.
- Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, saznavši kolika bi mu bila plaća - odustao - izjavio je Kuhar, a piše Glas Slavonije. Kandidatu presudan nije bio ni rad na neodređeno, koji sve više na sadašnjem tržištu rada potiskuju drugi, nesigurni oblici rada. A još donedavno nije bila rijetkost da za posao čistačice u nekoj državnoj službi stigne "more" zamolbi za posao, pa i onih (dugotrajno) nezaposlenih s visokom stručnom spremom. No vremena se očito mijenjaju.
- Ovi primjeri pokazuju kako i posao u državnoj službi u uvjetima (pre)malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi. A i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava - pita se Kuhar.
U istraživanju o kojemu je Glas Slavonije pisao početkom svibnja, za rad kod privatnika odlučio bi se 21 posto ispitanika. Zanimljivo je praćenje i kroz dobnu strukturu ispitanika - postotak onih kojima je državna tvrtka poželjnija od privatne raste s njihovom dobi.
Među ispitanicima do 30 godina, njih 54 posto stava je kako je bolje raditi u državnoj tvrtki, a 40 posto u privatnoj. Kod građana od 45 do 59 godina, 74 posto bi odabralo državnu tvrtku, a kod starijih od 60 godina, to bi učinilo čak 77 posto ispitanika.
Na pitanje bi li odabrali dobro plaćen posao kod privatnika ili slabije plaćen u državnoj upravi, tad se većina odlučila za rad kod privatnika (58 posto), ali 35 posto ljudi odabralo bi državnu administraciju, čak i uz nižu plaću. No akteri iz "čakovečkog slučaja" očito ne misle tako, piše Glas Slavonije.