BRZI INTERNET

Država otima HT-u posao vrijedan 88 milijuna eura

AFP

HT traži nadogradnju svoje mreže, a Vipnet podržava odluku Vlade

Hrvatska je odlučila glavnu mrežu optičke infrastrukture za brzi internet graditi javnim novcem uz financiranje iz fondova EU, odbacujući tako mogućnost da u izvođenju jednog od najvažnijih razvojnih projekata sklopi strateško partnerstvo s privatnim telekomima, posebno Hrvatskim telekomom (koji već ima razgranatu optičku agregacijsku mrežu), i za ulaganje iskoristi novac kompanija. Dan Simonić, pomoćnik ministra mora prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, tumači da će infrastruktura tako ostati u državnom vlasništvu. Neslaganje s HT-om oko izvođenja projekta toliko je ozbiljno da će Ministarstvo uz službene smjernice koje predviđaju javni model financiranja ovaj tjedan u Bruxelles poslati i izdvojeno mišljenje HT-a.

Junckerov plan

Takva odluka donosi se u osvit Junckerova plana koji bi u digitalnom razvoju mogao promijeniti sve. Njemačka, naime, inzistira da se broadband infrastruktura financira preko Junckerova plana, tj. investicijskog zamaha Europske komisije kojemu je cilj jamstvima Unije, ne većim od 21 milijarde eura, omogućiti financiranje ciljanih projekata povoljnim kreditima banaka ili privatnim investicijama u ukupnoj vrijednosti većoj od 300 milijardi eura u iduće tri godine. Bez obzira na mogući rasplet Junckerova plana, nositelj projekta broadband infrastrukture trebalo bi biti državno poduzeće Odašiljači i veze u kojem je objedinjena sva optička infrastruktura državnih tvrtki.

Uvjeti kreditiranja

HT je od lanjskog kolovoza zagovarao drukčije rješenje i nudio model financiranja u kojem bi nositelji projekta bili jedna ili više privatnih kompanija kao strateški partneri države, dodajući još 50 posto novca na onaj dobiven iz EU. Infrastruktura bi ostala u njihovu vlasništvu, ali državni proračun ne bi morao izdvajati novac za financiranje nacionalne komponente. EU sufinancira projekte do 85 posto investicije, a Hrvatskoj je za broadband infrastrukturu iz fondova EU dostupno 240 milijuna eura, od čega je 88 milijuna namijenjeno gradnji agregacijske mreže. To znači da država mora sama namaknuti još 20-ak milijuna eura za sufinanciranje gradnje infrastrukture. Država taj novac, kako kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova planira namaknuti zajmom od Europske investicijske banke. HT smatra da nije potrebno graditi još jednu mrežu kada postojeća već povezuje 605 od 650 naselja, nego da naglasak treba staviti na gradnju pristupnih mreža koje povezuju kućanstva s agregacijskom mrežom.

Skuplje rješenje

Simonić potvrđuje da bi se u projektu OiV-a u postojeće kanale, pokraj HT-ovih optičkih kabela, paralelno polagali novi, no ne smatra to poduplavanjem infrastrukture.

- Model gradnje javne mreže kojom bi upravljao OiV i model nadogradnje postojeće koji je tijekom javne rasprave zagovarao HT konceptualno su različiti. Ta bi mreža bila dostupna isključivo na veleprodajnom tržištu, dakle svim operatorima pod jednakim uvjetima, bez mogućnosti da OiV konkurira operatorima na maloprodajnom tržištu - kaže Simonić, ističući da se prema procjenama investicija u javnu agregacijsku mrežu kreće od 600 do 700 milijuna kuna, a u HT-ovu bi mrežu bilo između 300 i 400 milijuna. - Ulaganje u javnu agregacijsku mrežu je dugoročno, isključivo u pasivnu infrastrukturu ekonomskog vijeka trajanja do 40 godina. HT je predložio zamjenu i nadogradnju aktivne mrežne opreme bitno kraćeg vijeka trajanja pa bi za desetak godina i tu opremu trebalo zamijeniti, što bi naposljetku bilo skuplje rješenje - tvrdi Simonić.

Antimonopolska odluka

Stručnjak iz telekom industrije ističe da će nakon gradnje takve pasivne mreže operateri koji je budu iznajmljivali morati upravo u aktivnu opremu uložiti dodatnih 30-ak milijuna eura. Odluku o modelu financiranja pristupnih mreža koje krovnu agregacijsku mrežu spajaju s kućanstvima, prema Simonićevu tumačenju namjeravaju prepustiti gradovima općinama i županijama koje same pripremaju projekte za fondove EU iz tog područja. Vipnet podržava model financiranja koji je odabrala Vlada. Predsjednik Uprave Vipneta Jiri Dvorjančansky obrazlaže kako je glavni razlog za podršku postizanje konkurentnosti.

- U Hrvatskoj nedostaje infrastrukturne konkurentnosti, a to je prepoznala i Europska komisija. Kada bismo infrastrukturu gradili po modelu koji je predlagao HT, rizik od nekonkurentnih cijena za pozadinsku infrastrukturu bi bio vrlo velik i omogućilo bi se učvršćivanje monopolnog položaja jednog operatera na tržištu - tvrdi Dvorjančansky.

Ulaganje u internet jedan od prioriteta

Nakon neuspješnog završetka sastanka ministara financija eurogrupe na kojoj nisu mogli postići kompromis s Grčkom u Bruxellesu je održan sastanak u širem sastavu na kojem je sudjelovao i hrvatski šef financija Boris Lalovac. Razgovaralo se o operacionalizaciji Europskog fonda za strateške investicije, zv. Junckerovu planu koji bi trebao privući 315 milijardi eura za investicije u sljedeće tri godine. - Mene najviše zanima koliko smo mi spremni za takve projekte, koliko su ti projekti samoodrživi i dobro pripremljeni, rekao je Lalovac naglasivši da kriteriji neće biti politički. Posebno će važni biti prekogranični projekti, europske energetske mreže, te ulaganja u internet mreže.

Izdvajamo