ZAGREB - Zbog trajnog smanjenja prijevremenih mirovina i do 20,4 posto, koje će se početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, svi koji ispunjavaju uvjete ove godine masovno bježe u prijevremenu mirovinu. Da bi spasilo nekoliko stotina kuna na svojim mirovinama, samo u prvih šest mjeseci 2010. godine u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je 9554 novih umirovljenika koji će zbog toga doživotno primati manju mirovinu do najviše devet posto.
Da bi izbjeglo smanjenje svojih mirovina i do 20,4 posto u prvoj polovici 2010. godine, u prijevremenu mirovinu otišlo je gotovo 80 posto radnika više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je u prijevremenu mirovinu otišlo 5425 radnika.
Dok je dio radnika zbog rigoroznijeg zakona sam požurio u prijevremenu mirovinu, procjenjuje se da je značajan broj onih koji su u ranijoj mirovini završili “prisilno” zbog masovnih otkaza koji su zbog krize velikim dijelom pogodili stariju populaciju.
Umjesto da zadrži radnike što dulje u svijetu rada, Vlada je novim, rigoroznijim mirovinskim propisima tako u ovoj godini postigla potpuno drukčiji efekt pa je samo u prvom dijelu godine u mirovinu ukupno otišlo 30.720 novih umirovljenika ili 11 posto više nego u istom razdoblju lani. I to upravo u godini u kojoj će za isplatu mirovina država iz proračuna morati osigurati oko 16 milijardi kuna. Naime, od 35 milijardi kuna koliko će u 2010. godini trebati namaknuti za mirovine iz doprinosa će se prikupiti oko 19 milijardi kuna pa država mora nadoknaditi golemi minus. Upravo je redovna isplata mirovina, prema objašnjenju ministra financija Ivana Šukera, jedan od razloga najnovijeg zaduženja države od 13 milijardi kuna.
Pozitivni efekti novih propisa tako će se vrlo vjerojatno osjetiti tek sljedećih godina. Jednako kao što će se više kažnjavati ranije umirovljenje, Vlada će u istim omjerima stimulirati sve radnike koji ostanu raditi dulje od propisane dobne granice za odlazak u mirovinu.
- Većina ljudi ne ide u prijevremenu mirovinu zato što želi, već zato što mora. Masovnim otkazima zbog krize uvelike su zahvaćeni stariji radnici. Ako ostvaruju uvjete za prijevremenu mirovinu, u trenutku kada dođu na Hrvatski zavod za zapošljavanje nemaju pravo na novčanu naknadu i naravno da biraju kakvu-takvu sigurnost da ne bi ostali bez primanja - ističe Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
Proteklih pet godina u prijevremenu mirovinu godišnje je prosječno odlazilo od sedam do osam tisuća novih umirovljenika. Iznimka je 2009. godina kada su zbog krize počeli masovni otkazi kojima su bili osjetno pogođeni i radnici pred mirovinom pa je u prijevremenu mirovinu otišlo čak 12.015 novih korisnika. Ove će godine ta brojka u konačnici biti mnogo veća. Premda u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje to ne žele potvrditi, neslužbeno doznajemo da su proteklih mjesecu doslovno zatrpani različitim upitima i zahtjevima radnika za prijevremenom mirovinom pa je njihov broj već premašio 50.000.
Uz smanjenje broja zaposlenih te povećanje broja novih umirovljenika stručnjaci procjenjuju da će se nastaviti negativan trend pogoršanja omjera broja zaposlenih i umirovljenika. Jednog umirovljenika trenutno uzdržava svega 1,28 zaposlenih i prema tom je prosjeku Hrvatska među zemljama s najgorim omjerom.