Umjesto široke lepeze od 16 izbornih predmeta, koliko su dosad mogli birati na državnoj maturi, za maturante se na maturi u 2015. priprema mogućnost uvođenja sužene liste od deset predmeta.
Prema prijedlogu s kojim se, kako doznajemo, složio i ministar obrazovanja Vedran Mornar, na državnoj maturi ubuduće se ne bi provodili ispiti iz filozofije, logike, vjeronauka, etike, latinskoga jezika (B razina) i glazbene umjetnosti. Riječ je o prvom pokušaju promjene nakon petogodišnjeg provođenja državne mature u Hrvatskoj.
Tri glavna razloga
Prijedlog o izbacivanju šest predmeta došao je iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ključne institucije za provedbu mature. Svoj model, koji ovih dana razmatraju sva visoka učilišta, temelje na tri razloga.
Prvi je taj što je riječ o predmetima koje bira najmanji broj maturanata.
Primjerice, glazbenu umjetnost ove je godine odabalo samo 30 maturanata, latinski (B razina) 51, etiku 78, vjeronauk i logiku po dvjestotinjak, a filozofiju 448. Uz obavezne predmete hrvatski, matematiku i strani jezik, maturanti od izbornih predmeta najčešće biraju fiziku (9036), politiku i gospodarstvo (8636) i biologiju (7662).
Novi kalendar ispita
Drugi je razlog smanjenje troškova provedbe mature. Izbaci li se polaganje navedenih predmeta, ušedjelo bi se, procjenjuju u Nacionalnom centru, između pet do deset posto novca. Iz proračuna je ove godine za maturu izdvojeno 24,577.287 kuna, a cijena izrade i provedbe ispita samo jednog predmeta iznosi 300 tisuća kuna. Prema projekciji proračuna za 2015., za maturu će biti osigurano oko 22,8 milijuna kuna.
Treći razlog, ne manje bitan, jest odluka da će se matura u 2015. godini provoditi nakon završetka školske godine, odnosno od 5. lipnja do 20. srpnja (umjesto od 20. svibnja do 14. srpnja, kao što je bilo ove godine), pri čemu je kalendar polaganja ispita stisnutiji od ovogodišnjeg. Manji broj predmeta olakšao bi kalendar.
O prijedlogu o kojem su dosad razgovarali predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnoga centra, podijeljena su mišljenja.
Podijeljeni fakulteti
Na nekim fakultetima postoji otpor, na drugim prihvaćaju ideju, a treći su rezignirani. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras kaže pak da zbog svakodnevne gužve nije stigao proučiti prijedlog.
- Moram priznati da nisam stigao pratiti tu problematiku. Imam puno povjerenje da će fakulteti raspravljati o tom prijedlogu za koji je jako važno da prođe potrebnu proceduru - kaže rektor. S idejom smanjenja broja predmeta na maturi slaže se Josip Talanga, voditelj Hrvatskih studija, unatoč tome što je riječ o izbacivanju triju predmeta - logike, etike i filozofije - koje su dosad tražili za upis.
- Prijedlog je prihvatljiv i uopće nam neće štetiti. Ako netko izabere izborni predmet filozofiju, riječ je o odabiru temeljenom na motivu iz gimnazije. Time se nužno ne stječe puno više znanja. Nama bi bilo važnije kad bi se uvelo više obaveznih predmeta na maturi. Od logike, etike i filozofije smatam korisnijim fiziku ili kemiju. Tako bismo dobili kompetentnije maturante - satra Talanga, uvjeren da je i u gimnazijama nužan rez, odnosno manji broj obveznih predmeta, a veći broj izbornih. Tada bi nam obrazovanje bilo kvalitetnije, smatra voditelj Hrvatskih studija.
Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje maturanti biraju između devet izbornih predmeta od kojih bi mogli ostati bez tri (glazbena umjetnost, etika i vjeronauk), još nisu raspravljali o novoj ideji.
Prodekanica za nastavu Ružica Razum kaže kako su primili dopis te da će ga uskoro razmotriti.
Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, napominje da su pojedini dekani upozorili da je prijedlog stigao malo prekasno, budući da su na tu temu senati već održali sjednice.
Što se još mijenja
- Promjene ne smijemo raditi stihijski i bez konzultacija sa svim institucijama koje su vezane uz državnu maturu. Sljedeću maturu trebali bismo provesti na jednak način kao i ove godine jer ne treba bespotrebno i bez opravdanih argumenata stvarati paniku među budućim studentima, roditeljima i institucijama visokoga obrazovanja - kaže Havranek.
U raspravi oko novog koncepta mature čuju se i prijedlozi za povezivanjem pojedinih predmeta u grupe, ali i ukidanje dvaju razina ispita (tzv. A-teža i B-lakša razina). Do kraja godine Nacionalni centar završava analizu petogodišnje provedbe mature, čiji bi rezultati mogli pokazati opravdanost pojedinih ideja.
Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje: 'Promjene ne smijemo provoditi stihijski i bez konzultacija sa svim institucijama vezanima uz maturu. Sljedeću maturu trebali bismo provesti po istim pravilima kao i ovu da ne bismo izazvali paniku.'
Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu: 'Zbog gužve još nisam stigao temeljito razmotriti prijedlog, ali sam uvjeren da će fakulteti raspraviti o njemu. Ono što mi je najvažnije jest da konačna odluka prođe svu potrebnu proceduru.'
Zlatko Stić, predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola: 'To što ispiti počinju nakon završetka nastavne godine bit će olakšanje svima, a posebno strukovnjacima jer će u svibnju obraniti završne radove pa se pripremati za maturalne ispite.'
Josip Talanga, voditelj Hrvatskih studija: 'Prijedlog nam uopće neće štetiti, iako smo dosad kod upisa tražili logiku, etiku i filozofiju. Bolje bi bilo uvesti više obaveznih predmeta. Smatram da su fizika ili kemija korisniji predmeti od logike.'
Komentar Željka Trkanjeca: Matura je zrela za promjene
Prijedlog o izmjeni državne mature, koja se provodi pet godina, više je nego dobrodošao. Postoje sad iskustva, saznanja, ljudi koji se time bave zasigurno su uočili probleme, prostore za poboljšanje. No, inicijativa otvara i neka pitanja koja kao da i nisu uzeta u obzir. Kao prvo, kad god se kreće u neku promjenu, treba imati na umu trenutak u kojem se ona provodi. Ovogodišnji maturanti su krenuli u školu s idejom da će moći birati bilo koji predmet, a sada bi se negdje tijekom školske godine moglo dogoditi da netko kaže - e, ne može, ne vrijedi više. Pravila se ne mijenjaju tijekom utakmice. Drugi je problem kriterija prema kojemu se neki predmeti ukidaju. I površnom promatraču školstva u nas jasno je da se politika i gospodarstvo uzima u tako velikom broju jer je lagana - što filozofija baš i nije.
Ako već odlučujemo neke predmete ukloniti, moramo se pitati koji su nam za to argumenti - je li stvarno ključan broj polaznika. Bilo bi bolje kada bi takva odluka bila dijelom opsežnijeg procesa redefiniranja srednjoškolskog obrazovanja u sadržajnom smislu, što bi moglo uključivati i pitanje broja predmeta i odnosa izbornih i obaveznih. U sklopu tog procesa, pa i usporedo, moglo bi se zasigurno doći i do sadržajnih ideja za poboljšanje državne mature, bez žurbe, što god na to rekao ministar financija.