Predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller u srijedu je u Budimpešti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o plinovodu Južni tok, a potom je otišao na razgovore s Upravom MOL-a. Kako MOL nije uključen u projekt Južnog toka, mađarski mediji navode da je tema sastanka bila Ina. U MOL-u uopće nisu željeli komentirati te navode, no spekulira se da je tema razgovora upravo bila moguća prodaja MOL-ova udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Ta vijest pokazuje da Gazprom nije odustao od Ine iako je prije nekoliko mjeseci objavljeno kako su se mađarski premijer Viktor Orban i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili da će MOL-ov udjel u hrvatskoj naftnoj kompaniji kupiti ruska državna kompanija Rosneft.
Američki apel
Razgovori o mogućoj prodaji 49,2 posto Ine ozbiljno bi mogli zabrinuti Sjedinjene Američke Države i Bruxelles. Prije dva mjeseca Amos Hochstein, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a, javno je poručio da “Hrvatska i MOL moraju postići dogovor oko upravljanja Inom kako bi na taj način i osigurali stabilnost energetske industrije u regiji”. Hochstein je tada prvo posjetio Zagreb, a potom je otišao u Budimpeštu, gdje je čelnicima MOL-a i mađarske Vlade jasno poručio da se SAD protivi prodaji mađarskog vlasništva u Ini Rusima. Naime, SAD svakako želi onemogućiti širenje Gazproma i ruskog utjecaja na jugoistok Europe. “Važno je da obje strane zajedničkim radom dođu do sporazuma kako upravljati Inom na najbolji mogući način. A to znači kako upravljati Inom kao profitabilnom tvrtkom i kako osigurati da Vlada ima osjećaj da služi ekonomskim interesima Hrvatske”, poručio je tada Hochstein.
Očekivano, u svjetlu sukoba Ukrajine i Rusije, ni Bruxelles ne bi bio sretan da Mađarska omogući Gazpromu ulazak u ovaj dio Europe.
Tvrdi stavovi
Naši nam sugovornici tvrde kako je nakon tako tvrdog američkog stava teško očekivati da će mađarski premijer Orban dopustiti MOL-u da proda svoj dio Ine Rusima. “No, s Orbanom se nikada ne zna”, tvrde nam sugovornici. Tome u prilog ide i Orbanov sastanak s čelnicima Gazproma prije dva dana oko izgradnje plinovoda Južni tok. “Situacija u Ukrajini potvrđuje da projekt Južni tok postaje ključno pitanje u opskrbi plinom u Europi”, izjavio je Orban nakon sastanka. Izjava koja sigurno neće razveseliti Bruxelles.
Interes ruske naftne kompanije za Inu nije novost. Miller je još prošle godine u Budimpešti razgovarao s Orbanom oko moguće kupnje Ine ako se MOL odluči povući. Nagađalo se da su u igri za Inu ruske tvrtke Rosneft i Gazprom, a da je Vladimir Putin odlučio dati prednost Rosneftu. Navodno su u Moskvi napravili plan za kupnju 75 posto dionica Ine te imaju paket mjera koji sadrži cijeli niz projekata, što uključuje zatvaranje rafinerije u Sisku te na njenom mjestu izgradnju skladišta nafte i naftnih prerađevina.
Svoju zainteresiranost za Inu Gazprom i Rosneft pokazali su prije nekoliko mjeseci nakon što je MOL pozvao zainteresirane kupce na dubinsko snimanje poslovnih knjiga Ine u sklopu priprema za moguću prodaju udjela u Ini.
Otvoreni sukob
Moguća prodaja gotovo polovice vlasništva Ine uvelike ovisi o rezultatima pregovora između Ine i MOL-a koji su u tijeku.
Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi nedavno je izjavio da nije zadovoljan brzinom pregovora i da će MOL prodati svoj udjel u Ini. Četiri kruga pregovora zasad nisu dala nikakve rezultate.
Dapače, u tijeku je otvoreni verbalni sukob u kojem se dva najveća dioničara međusobno optužuju za uništavanje hrvatske naftne kompanije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak optužio je MOL da sustavno uništava Inu, a MOL demantira takve navode.
Putin ponovno pisao Milanoviću oko plina
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je jučer novo pismo na adrese dvadesetak europskih šefova država i vlada, među ostalima i na adresu Banskih dvora u Zagrebu. Prvo je pismo Putin poslao 10. travnja.
U ne odveć dugačkom tekstu, koji je uputio zemljama koje uvoze ruski plin preko Ukrajine, Putin je objasnio da nije dobio nikakve konkretne prijedloge ni iz Europske komisije, ni iz Europske unije. U međuvremenu je ukrajinski dug narastao i Rusija želi riješiti taj problem, a Putin u pismu poslanom predsjednicima ili premijerima Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Francuske, Italije, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Turske kaže da je njegova zemlja “otvorena za suradnju s drugim europskim zemljama kako bi se pronašlo pošteno i fer rješenje”. Ujedno poziva Europsku komisiju na veći angažman.
“Dragi kolege”, piše Putin iz Kremlja, “početkom travnja tražili smo hitne konzultacije da bismo pronašli koordinirani način kako stabilizirati ukrajinsku ekonomiju i osigurati stabilnu isporuku i tranzit ruskog prirodnog plina na temelju ugovornih odredbi. Prošlo je više od mjesec dana. U Moskvi su se održale konzultacije s nizom zemalja koje nisu članice EU, i naši su partneri posve dijelili našu zabrinutost po pitanju ukrajinske isplate za dostavu plina te nedovoljnih zaliha koje se nalaze u ukrajinskim podzemnim skladištima. Što se Europske unije tiče, imali smo samo jedan sastanak u Varšavi. Nažalost, nismo dobili nikakve konkretne prijedloge kako stabilizirati ovu situaciju, kako bi Ukrajina poštovala svoje ugovorne obaveze i osigurala pouzdan tranzit plina. Gazprom nije primio nijednu uplatu i sada je dug s 2,237 milijardi dolara narastao na 3,508 milijardi”, piše Vladimir Putin.
S obzirom na to da je Ukrajina dobila prvu tranšu MMF-ova zajma od 3,2 milijarde dolara, Rusija je izdala novi račun koji očekuje da će Ukrajina podmiriti. Nakon 1. lipnja isporuka plina bit će organičena, u skladu s iznosom koji će Ukrajina uplatiti.
“Moram istaknuti da sam bio prisiljen donijeti ovu odluku. Ruska Federacija i dalje je otvorena za nastavak konzultacija kako bismo radili zajedno s europskim zemljama i pronašli rješenje. Nadamo se da će se i Europska komisija više angažirati na tom pitanju”, zaključuje Putin u svom pismu.