Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula zatražio je podršku Europske komisije za ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i pitao što će učiniti da bi se odblokirao pristup Hrvatske OECD-u od strane Slovenije i Mađarske.
Povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström mu je odgovorila da “je u pogledu proširenja OECD-a stajalište EU još od 2007. da bi sve države članice EU koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja.
To je stajalište koje Komisija, kao predstavnica EU u OECD-u, i ostale države članice zagovaraju u raspravi o proširenju OECD-a te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile“, navodi se u odgovoru iz EK na Piculin upit.
Picula je, kako je objavio, zadovoljan reakcijom: „Ovakav odgovor Komisije još jednom potvrđuje da prijetnje i blokade između zemalja članica, nisu i ne mogu biti način rješavanja bilateralnih pitanja unutar Europske unije“.
Istaknuo je da je Hrvatska poduzela sve mjere da ispuni formalne kriterije za članstvo, a u lipnju 2016. primljena je u Odbor za tržišno natjecanje OECD-a. Iako još službeno nije članica OECD-a, vrlo aktivno surađuju na polju gospodarstva i razvitka.
Povjerenica Malmström dodala je da Hrvatska zadovoljava kriterije za početak pregovora o članstvu u OECD-u te da je s obzirom na složenost i zahtjeve pravne stečevine EU, spremna za pristupanje.
“Dobiti ulaznicu za takvu organizaciju, koja okuplja države najrazvijenijih gospodarstava svijeta s ciljem podizanja životnog standarda, povećanja zaposlenosti i održanja financijske stabilnosti, iznimno je korisno za Hrvatsku!”
Podsjećamo, Slovenija lani u rujnu nije podržala ulazak Hrvatske u OECD nakon objave arbitražne odluke o granici, a podršku je zatim uskratila i Mađarska, kako se čini zbog nerazriješenih odnosa u slučaju Ina-MOL. Koliko je članstvo u OECD-u važno govori činjenica da 35 njezinih članica danas sudjeluje u svjetskom BDP-u s oko 63%, čine tri četvrtine svjetske trgovine i 95% službene svjetske razvojne pomoći. Postoje formalni kriteriji koje svaka država kandidatkinja mora ispuniti, no za odluku o upućivanju pozivnice zapravo je presudna volja zemalja članica OECD-a.