ANGIOLINA

FOTO: BILI SMO NA OTVORENJU OBNOVLJENE DRVENE PLAŽE, UREĐENJE JE KOŠTALO MILIJUNE EURA 'Ovo je nešto najmodernije u Hrvatskoj, ali i šire'

    AUTOR:
    • Luka Benčić

  • OBJAVLJENO:
  • 08.07.2017. u 12:28

Matija Djanjesic / Hanza Media

Otvaranje plaže Angiolina u Opatiji

 

Bio je 20. srpnja 1884. godine kada se, u investiciji Društva Južnih željeznica, u Opatiji na kultnoj šetnici Lungomare, otvorilo kupalište Angiolina, prva javna kupališna građevina većih dimenzija na hrvatskom dijelu Jadrana. Kupalište je niknulo na mjestu nekadašnje kuće pomorca Antona Tomašića, a građevina s prepoznatljivim drvenim pročeljem koje je ucrtano u kolektivnu memoriju Opatijaca (unutarnji dijelovi bili su zidani), u čijem je sastavu bio hidropatski zavod, imala je 160 kabina za presvlačenje.

Kupalište Angiolina bilo je prirodni nastavak kupališnog paviljona Hotela Kvarner i odmah je nakon otvorenja steklo ogromnu popularnost i među opatijskim građanstvom i stranim turistima, o čemu svjedoče fotografije s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Više od stoljeća nakon njegova otvorenja, 1989. godine, kupalište je potpuno izgorjelo u velikom požaru koji Opatijci i dandanas dobro pamte, a čađavi ostaci drvene konstrukcije sravnjeni sa zemljom su, naravno, uklonjeni, tako da se obrisi stare građevine više nisu niti nazirali.

 

U petak, 13 dana prije 133. obljetnice “originalnog” otvorenja, svečano je u pogon pušteno novo kupalište Angiolina koje bi se moglo opisati kao tek djelomična replika “verzije 1.0” s kraja 19. stoljeća. Naime, nova građevina na opatijskoj šetnici, čije arhitektonsko rješenje potpisuje Siniša Glušica, u isto vrijeme svojim drvenim dijelovima odaje počast originalu i priču prebacuje u 21. stoljeće, prilagođavajući je potrebama i afinitetima današnjih kupača.

Zaštićeni objekt

- Ovo je, u stvari, završetak planiranog Bevanda Beach Resorta, odnosno plaže Lido i Angioline. Najdraži dio te investicije mi je upravo ovaj objekt koji je bio i najveći izazov, ne samo zbog toga što je to najstarije kupalište u Hrvatskoj nego i zbog izazova što uopće od toga napraviti. Morali smo poštovati konzervatorske odrednice zaštićenog objekta, što smo s velikim uspjehom napravili, zahvaljujući arhitektima Siniši Glušici i Leori Dražul - kaže Zoran Maržić, poznati riječki ugostitelj koji je investitor ovog projekta.

 

I plaža Lido i Angiolina nastavljaju se na njegov hotel i restoran Bevanda, tvoreći zaokruženu luksuznu priču, a prema Maržićevim riječima, recentna investicija u novootvoreno kupalište teška je oko 2 milijuna eura. Površina cijelog kompleksa, zajedno s terasama, iznosi oko 1500 četvornih metara, a u novu Angiolinu koja se proteže na dvije etaže uklopljen je niz zabavnih sadržaja - caffe i noćni bar, restoran sa street food ponudom, BBQ na krovu, brijačnica Gentlemen’s Shop, tattoo studio Nero Ink Kristine Šalinović i Enrica Miglioratija te pop-up store poznatog hrvatskog modnog dvojca ELFS. Sve to, prema Maržićevim riječima, Angiolinu čini jedinstvenom destinacijom ne samo za kupanje i zabavu, nego i modu i ljepotu. Kako ističe vlasnik, arhitektonskom dijelu priče, odnosno uređenju interijera i eksterijera i opremanju prostora, posvetila se posebna pozornost kako bi objekt postao mjesto druženja, fotografiranja i objavljivanja fotografija na društvenim mrežama.

Izbačene kabine

- Napravili smo jedan koncept ‘Barbie kuće’, gdje je sve otvoreno, vertikalno i horizontalno povezano na pet nivoa, uključujući i more, gdje su na svim nivoima barovi, zabava, hrana, ležanje, sunčanje, tuširanje, kupanje. U stvari, ovo je jedan veliki lounge gdje možeš biti u moru, u hladu, na ležaljci, za šankom, a spojili smo i dodatnu ponudu, brijačnicu, tetoviranje, masaže, pop-up trgovinu, dakle sve ono što je potrebno da ovo bude daleko najmoderniji plažni objekt ne samo u Hrvatskoj - kaže Zoran Maržić.

Prema riječima arhitekta Siniše Glušice, najveći izazov bio im je odgovoriti na pitanje što danas uopće predstavlja zgrada kupališta.

Matija Djanješić / CROPIX
 

- Zaključili smo da ponovna gradnja 160 kabina za presvlačenje u interijeru, kao što je to bilo napravljeno 1884., nije odgovor, jer to je imalo smisla u vrijeme kada su se ljudi kupali u tadašnjim kostimima, praktički u robi, i presvlačili se po sat vremena. Proučavajući i navike kupača danas kao i recentne primjere u okolici i šire, zaključili smo da boravak uz more uključuje bitno više od samog kupanja. Kupališta i plaže danas su mjesta zabave, druženja, slavljenja kulta tijela, održavanja evenata, naglašene gastronomije i savršene scenografije za prezentaciju na društvenim mrežama - ističe Glušica.

Arhitekt podsjeća da se i originalna građevina od gradnje 1884. do svog nestanka u požaru 1989. više puta mijenjala i prilagođavala potrebama vremena, a promjene u kulturi kupanja i navikama kupača utjecali su na način korištenja kupališnog kompleksa i njegove sadržaje.

- Kroz sve to vrijeme bio je prisutan kontrast između dvije oblikovno i konstruktivno različite teme, zgrade kupališta, prozračne drvene konstrukcije s naglašenim trijemovima i slojevitim pročeljem te zidanog, punog volumena zgrade hidropatskog zavoda. Današnja zgrada kupališta je potpuno novi objekt, suvremen, što je vidljivo iz primjene detalja, uređenja interijera, sadržaja u zgradi i primijenjenih tehnologija. Zadržana je uporaba drva, koje je toliko karakterističan materijal u ovom okruženju da vuče jasnu paralelu s izvornikom. Zadržan je i već spomenuti kontrast obrade volumena: prozračne višeslojne drvene konstrukcije uz more i punog kompaktnog volumena prema perivoju Angiolina - govori Siniša Glušica o svojem projektu.

Prema njegovim riječima, omiljeni mu je detalj bio osmisliti oblogu na zgradi kupališta koja je predefinirana svojim volumenom, materijalom i podjelom pročelja, pa čak i usmjerenjem i grubim rasterom letvica.

- Iako je na samoj obali, zgradu kupališta moguće je sagledati sa svih strana, i upravo taj moment kretanja po Lungomareu od hotela Kvarner do same zgrade potaknuo nas je da pročelje na more oblikujemo iz niza vertikalnih letvica. One su postavljene u prvi plan, tako da mijenjaju doživljaj pročelja od potpuno prozračnog do zatvorenog ovisno o poziciji promatrača. Diskretnim reljefom u njihovoj površini postigli smo da se u jednom trenutku prikaže raspored izvornih drvenih elemenata starog kupališta - kaže arhitekt.

Matija Djanješić / CROPIX
 

Zaokružena cjelina  

Bevanda, Lido i Angiolina sada čine jednu cjelinu, a prostori su, kako kaže Glušica, sadržajno usklađeni tako da na jednom relativno velikom području pokušavaju stvoriti ponudu prilagođenu gostima različitih afiniteta.

- Svaki od ovih projekata, uključujući i Bevandu, nastao je kao odgovor na potrebe i očekivanja korisnika, odnosno gostiju. Izbor materijala, obloga zidova bogatih teksturom, mekanim na dodir, uvođenje zelenila u interijer, korištenje tamnijih tonova boja, specifičnih uzoraka podnih obloga i udobnih stolica i fotelja značajke su koje se provlače kroz sva tri interijera. Ugoda koje se pruža gostu i ‘feel good’ efekt bili su primarni - ističe Glušica.

Izdvajamo