"Ludost: raditi istu stvar iznova i očekivati drugačije rezultate." Ovaj poznati citat Alberta Einsteina postao je izgleda misao vodilja u Ministarstvu državne imovine Gorana Marića. Tamo kao da su definiciju ludosti genijalnog fizičara odlučili materijalizirati kroz natječaje za prodaju državnog zemljišta.
Naime, početkom siječnja ove godine Marićevo je ministarstvo raspisalo natječaj za prodaju gotovo 100 hektara šumskog zemljišta u Općini Stankovci po cijeni od oko 11,5 milijuna kuna, plus 12 milijuna kuna naknade za izdvajanje čestica iz šumsko-gospodarskog područja Republike Hrvatske. Zbrojeno, oko 3 eura za četvorni metar.
Iako u natječaju to nigdje nije bilo navedeno, radi se o zemljištu na kojem Josip Crnčević, poduzetnik iz Sesveta, već devet godina pokušava realizirati svoju ideju izgradnje potpuno novog sportsko-turističko-gospodarskoga grada s aerodromom, tzv. CTG City, koji je u medijima postao poznat kao "ravnokotarski Las Vegas".
Projekt vrijedan više od 500 milijuna eura doveo je do lokacijske dozvole i još je samo trebao kupiti državno zemljište za građevinsku dozvolu i početak radova.
No kad je Crnčević vidio koje je početne uvjete odredila država, zahvalio se na natječaju i otvoreno preko stranica Slobodne Dalmacije poručio ministru Mariću i načelniku Stankovaca Željku Baradiću da, unatoč svoja 2,5 milijuna eura uložena u dokumentaciju za projekt, ne namjerava sudjelovati na natječaju jer je startna cijena od 24 milijuna kuna za šikaru s divljim deponijem izvan svake pameti.
Štoviše, Crnčević je rekao kako je spreman od države uzeti pravo građenja na 99 godina, a da će tih 24 milijuna kuna uložiti u projekt koji bi preporodio zadarsko i šibensko zaleđe.
Natječaj je završio krajem ožujka, na njega se, naravno, nitko nije javio, no Marićevo ministarstvo čvrsto je odlučilo dokazati "Einsteinov poučak". U subotu 28. travnja ponovno su oglasili prodaju zemljišta u dnevnim novinama. I ovaj put prodaje se istih 100 hektara, i ovaj put po uvlas istim uvjetima: 11,5 milijuna za zemljište plus 12 milijuna kuna za obeštećenje Hrvatskim šumama. Genijalno, zar ne!
Da je tvorac teorije relativnosti kojim slučajem među nama, sigurno bi bio oduševljen spoznajom da se u hrvatskom Ministarstvu državne imovine drže njegove definicije ludosti kao matematičkih aksioma. Uz jednu malu razliku, prvi natječaj je trajao dva mjeseca. Ovaj će trajati mjesec dana, jer rok za prijavu ponuda istječe 30. svibnja.
I, što mislite, hoće li se jedini izgledni kandidat za to zemljište, gospodin Josip Crnčević, javiti na natječaj?
- Ne, ne i ne! Neću se javiti! Nisam idiot! - ogorčen je Crnčević koji je od novinara doznao da je država po istim uvjetima opet raspisala natječaj za zemljište na kojem on planira svoj vizionarski projekt.
- Recite sad vi meni, koje bi grde riječi trebao upotrijebiti da bih opisao ovo što se događa?! To je brutalno, bezobrazno i omalovažavajuće! Da se smetlište, jedna šikara, daje za 24 milijuna kuna! To je točno četiri puta više od vrijednosti Mesićeve vile na Pantovčaku, u elitnom dijelu glavnog grada, za koje država ne može pronaći kupca. Pa tko će dati četiri puta više za neobrađenu ledinu u Stankovcima? Tko radi te procjene? Mi zemljište ne želimo kupiti, ne želimo da nam sutra neko kaže: "To su tajkuni, oni će ga preprodati". Ne! Neka zemlja ostane državna. Mi tražimo pravo gradnje na 99 godina. Neka nam ga država tako ustupi i mi ćemo sutra na njemu početi graditi – poručuje Crnčević i nastavlja:
- Da to zemljište država prodaje ne za 10 nego za milijun kuna, nitko to neće htjeti kupiti jer bi u njega morao uložiti milijune samo da ga urbanizira i pripremi za nekakav projekt. Ja sam već uložio 2,5 milijuna eura svog novca, došao sam do lokacijske dozvole i sad već pet mjeseci gledamo ovaj cirkus s natječajima. Nije ovo priča za malu djecu. Ako je prvi natječaj propao, zašto bi sad ovaj, po istim uvjetima, uspio?! Po kojoj to osnovi, po kojoj to logici - pita se Crnčević razočarano.
Govori nam da je ministru Mariću i njegovu tajniku Tomislavu Bobanu u čak četiri navrata slao dopise zbog projekta u Stankovcima, ali ni na jedan dopis nije dobio odgovor, kamoli da su ga pozvali na razgovor.
- Onda oni govore o zapošljavanju ljudi?! Kojih ljudi? Na djelu je rasprodaja državne imovine kako bi se skupio novac za isplatu penzija! Umjesto da se ovakva zemljišta daju uz pravo građenja za jednu kunu, jer samo za njegovo čišćenje trebaju milijuni, oni se ovako igraju. To graniči s pameću - ljut je Crnčević koji je, kaže, pokušao doznati koji to vještaci ovakva zemljišta procjenjuju na milijunske iznose, ali do tog podatka nije uspio doći.
- To su vam procjene iz kancelarije. Da su ti ljudi bili na terenu, onda bi vidjeli da je od tih 100 hektara najmanje 20 hektara pretvoreno u odlagalište otpada koje treba sanirati, da je dobar dio terena nekada služio kao deponij klaoničkog otpada, da je veliki dio izgorio u požaru... Pet mjeseci oni mene vozaju s tim natječajima, a znate li što to znači za jednog poduzetnika? Znate li što pet mjeseci znači jednom poduzetniku na zapadu? - pita se Crnčević i na kraju zaključuje:
- Ne. Neću odustati. Ako ne uspijem u realizaciji ovog projekta, tužit ću državu! Jer njena tijela su mi izdala sve potrebne suglasnosti, dozvole i dokumentaciju do lokacijske dozvole. Bit će to debela tužba i platit će je porezni obveznici. Ne oni u ministarstvu, njih nije briga. Njih nije briga ni za ljude ni za poduzetnike. Oni se brinu samo za sebe!
Načelnik Stankovaca Željko Baradić: Pokušat ću razgovarati s Plenkovićem
Ponovljenim natječajem za prodaju zemljišta u Stankovcima ništa manje razočaran nije ni Željko Baradić (HDZ), načelnik Stankovaca. Kad smo zadnji put razgovarali u siječnju, povodom raspisivanja prvog natječaja, bio je euforičan. "Pokrenula se priča! Gotovo je! Projekt ide, u to više ne sumnjam" veselio se Baradić. Danas, nakon što je drugi natječaj raspisan po istim uvjetima, Baradić je, blago rečeno, apatičan.
- Razočaran sam, ne znam što bih vam rekao. Ova priča traje osam-devet godina, sve prepreke su savladane i sad kad smo došli do prodaje zemljišta, upali smo u najveći problem. Očekivao sam da će cijena na ponovljenom natječaju biti niža, ali ona je ostala ista. Zašto? Nemam pojma...
Jeste li nakon prvog natječaja pokušali razgovarati s ministrom Marićem? Ipak ste ista politička opcija...
- Jesam, razgovarao sam... On kaže da su i njemu ruke vezane. Naime, država na početku godine raspisuje natječaj za tvrtku koja će procjenjivati državna zemljišta. Takva tvrtka je izradila i elaborat procjene zemljišta u Stankovcima. Ministar Marić ne može samostalno tu cijenu smanjiti ni za lipu.
Jeste li mu rekli da je ta cijena previsoka, pogotovo troškovi izdvajanja iz šumskog područja?
- Jesam, rekao sam mu da nema interesa, da takva ponuda ne drži vodu. Očekivao sam najmanja 20 do 40 posto nižu cijenu na novom natječaju, ali to se nije dogodilo. Osim toga, to nije šuma, u naravi je tamo visoka makija, šmrike, nisu veće od mene...
Jeste li još uvjereni da ćete uspjeti pokrenuti vaš projekt stoljeća?
- Obeshrabren sam, priznajem. Nakon toliko rada nas u općini i potencijalnog investitora, nakon toliko studija, dokumenata, dozvola, javnih rasprava, planova... Nisam ni sanjao da će zemlja biti prepreka, da će tek sada nastati problem. Štoviše, na sastanku u Ministarstvu državne imovine bili smo dogovorili da se ide u natječaj za pravo građenja, a da se tih 24 milijuna uloži u projekt. Za taj bi se iznos mogla izgraditi avionska pista, pa kad projekt malo stasa, kad ulagač nešto uprihodi, neka se onda ide u prodaju. Ali ni od toga ništa.
Što ćete sada poduzeti. Hoćete li opet razgovarati s ministrom Marićem?
- Morat ću. U subotu sam pozvan na jedan sastanak u Šibenik. Tamo će biti i premijer Plenković. Pokušat ću i njega u Marića uvjeriti da ovako ne ide...
Općina Poličnik: Država prodaje 8,6 hektara u gospodarskoj zoni za novih 600 radnih mjesta!
Istog dana kad je oglašen natječaj za zemljište u Stankovcima, Ministarstvo državne imovine na prodaju je stavilo i šest parcela unutar poslovne zone Grabi u Općini Poličnik. Tri manje parcele prodaju se pojedinačno (8.464 kvadrata za 1,14 milijuna kuna; 10.473 kvadrata za 1,4 milijuna kuna, 8.219 kvadrata za 1,1 milijun kuna), a tri veće (od 20.341, 19.029 i 20.259 kvadrata) po jedinstvenoj cijeni od 8 milijuna kuna. Ukupno, prodaje se preko 86.700 kvadrata za 11,7 milijuna kuna, u prosjeku 18 eura po kvadratu.
Načelnik općine Davor Lončar (HDZ) i saborski zastupnik, međutim, nije zadovoljan.
- Slobodno napišite da je cijena za ta zemljišta previsoka. Država prodaje zemljište koje je ionako već trebala prepustiti jedinicama lokalne samouprave. Sada ga prodaje, a novac od prodaje neće ostati nama, nego ide u državnu blagajnu. Općina, koja je u te zone uložila novac, koja je izgradila svu potrebnu infrastrukturu i prostorne planove, koja je katastarski riješila te zone, od prodaje neće imati ništa. Osim četiri posto poreza na promet nekretninama. Mislim da je to pogrešno - tvrdi Lončar koji će o tome, već u četvrtak, govoriti i na tematskoj sjednici Sabora posvećenoj novom Zakonu o državnoj imovini.
- Prema postojećem zakonu, do 31. prosinca 2007. godine sve jedinice lokalne samouprave trebale su donijeti prostorne planove. Sva državna zemljišta koja su bila obuhvaćena tim planovima trebala su biti prepuštena jedinicama lokalne samouprave. Država, međutim, svoju obvezu nije ispunila. Lokalnoj samoupravi prepustila je samo zemljište za infrastrukturne koridore. Mi imamo izrađene i usvojene planove za cijelu općinu i poslovne zone Grabi i Murvica. Nakon što država proda ovih 8,6 hektara, nama će ostati još 50 hektara državnog zemljišta za proširenje gospodarske zone. Država bi takva zemljišta trebala prepustiti jedinicama lokalne samouprave jer jedino one mogu privući ulagački kapital – uvjeren je Lončar koji, kaže, godišnje ima preko sto razgovora zainteresiranih ulagača u poslovne zone.
- Cijena je previsoka, jer zona nije komercijalna, a u njima je izgrađena sva infrastruktura. Zemljište bi trebalo dati poduzetnicima po simboličnoj cijeni da pokrenu proizvodnju, a država će svoje dobiti od kasnijih poreza i drugih naknada. Cijena bi trebala biti niža, ali ja ne mogu utjecati na procjenitelje - govori Lončar koji je za parcele oglašene na natječaju dobio pisma namjere zainteresiranih tvrtki.
Pisma je proslijedio ministru Mariću koji je potom raspisao natječaj.
- Nije tajna da su za našu zonu zainteresirani Cromaris, dvije tvrtke iz Zagreba i još neki drugi. Isključivo se radi o proizvodnim djelatnostima. Ako se ova prodaja ostvari i ako mi uspijemo do zona dovesti plin, što poduzetnicima puno znači, u novim pogonima otvorit će se 500 do 600 novih radnih mjesta, najmanje - tvrdi Lončar.
