- Na ovoj lokaciji doslovno smo uhvatili dobar vjetar, ali uhvatili smo dobar vjetar i kada govorimo o smjeru u kojem se kreću HEP, hrvatska energetika te Vlada, a to je obnovljivi scenarij razvoja - izjavio je na početku svoga govora predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koji je megaprojekt Vjetroelektrane Korlat u blizini Benkovca, vrijedan 500 milijuna kuna, predstavio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, brojnim ministrima i uzvanicima.
Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a
Vjetroelektrana Koralt bit će prva HEP-ova vjetroelektrana i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja, a HEP na istoj lokaciji razmatra i mogućnost gradnje sunčane elektrane snage 75 MW i procijenjene vrijednosti investicije oko 480 milijuna kuna. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW čiji su stupovi vjetroagregata visoki 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na gradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora gradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal, a puštanje u redovni pogon planira se u kolovozu 2020.
Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a
- Kada smo prije nepune dvije godine preuzeli upravljanje HEP grupom, najavili smo da će hrvatska elektroprivreda kao stožerna energetska tvrtka odgovorno preuzeti vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države, a sve u skladu sa strateškim smjernicama Vlade. Danas smo svjedoci da se to u punoj mjeri ostvaruje. U ovom trenutku u pogonu imamo jednu veliku sunčanu elektranu, tri sunčane elektrane u izgradnji i niz projekata u razvoju ukupne snage oko 200 megavata. S Korlatom smo otvorili investicijski ciklus i u energiji vjetra. Do 2030. u vjetroelektranama planiramo imati 30 megavata snage. Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidroelektrane, slobodno mogu utvrditi da se radi o najvećem ciklusu investicija u obnovljive izvore energije u povijesti HEP-a i RH - istaknuo je predsjednik Uprave Barbarić dodavši kako svaki novi megavat proizveden iz elektrana koje grade i planiraju, dodatno jača energetsku sigurnost. Ono zbog čega je realizacija HEP-ova obnovljivog scenarija razvoja društveno odgovorna i korisna jest to da umjesto nekoliko velikih objekata, ona podrazumijeva i gradnju brojnih, što većih, što manjih elektrana diljem Hrvatske.
Andrej Plenković i Frane Barbarić
- U ovom trenutku razmatramo mogućnosti gradnje obnovljivih izvora na području stotinjak općina i gradova. Realizacijom tih planova, cijelu ćemo državu pretvoriti u veliko gradilište, a brojnim jedincima lokalne samouprave pružiti poticaj za održivi gospodarski razvoj - izjavio je predsjednik Uprave Barbarić izrazivši zadovoljstvo dinamikom radova te hvaleći projektni tim, izvođače i nadzor radova.
Andrej Plenković i Frane Barbarić
Očekivana godišnja proizvodnja Vjetroelektrane Korlat od oko 170 gigavata, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava zadarskog zaleđa, a HEP do 2030. planira imati 350 megavata u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga Vjetroelektrane Korlat je oko 75 megavata. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.
- Ovo je dokaz da HEP kao najsnažnija i najveća hrvatska energetska kompanija dobro razumije kontekst strategije energetskog razvoja RH. Strategije koju pripremamo i na kojoj su radili brojni stručnjaci i koja će uskoro doći pred Vladu, a njena glavna karakteristika je da u budućnosti stavljamo fokus na obnovljive izvore energije. Stoga otvaranje radova na vjetroelektrani, s investicijom od 500 milijuna kuna i najavom investicije od 480 milijuna kuna za sunčanu elektranu sa 75 megavata koji će vjetroagregati proizvoditi označava važan operativni iskorak za ovaj dio Hrvatske, kao i strateški iskorak jer to znači da pratimo globalne trendove i europske trendove kada je riječ o klimatskim promjenama te jačamo segment obnovljivih izvora energije, i to bez poticaja - ustvrdio je predsjednik Vlade Andrej Plenković dodavši kako je HEP kao jedno od ključnih javnih društvava mora biti i generator investicija, a to čini upravo s projektima poput Vjetroelektrane Korlat, što pridonosi rastu bruto društvenog proizvoda.
Radove na Vjetroelektrani Korlat uz premijera Plenkovića pratili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Marko Pavić, Ivan Malenica, Oleg Butković, Josip Aladrović, Vesna Bedeković te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
- Potkraj prošle i početkom ove godine izrađena je zelena knjiga kao struča podloga za izradu strategije energetskog razvoja do 2030. Stručnjaci su prije nekoliko dana formirali tekst strategije koji će ići pred Vladu i nakon toga, nadamo se, na usvajanje pred Sabor. Ovaj projekt HEP-a, ovih 58 megavata kojima ćemo svjedočiti u potpunosti je u suglasju sa strategijom energetskog razvoja RH i našim opredjeljenjem da RH u sljedećim desetljećima na sve moguće načine forsira proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, kako iz privatne inicijative, tako i investicijama HEP-a kao našeg stupa u proizvodnji električne energije - rekao je ministar Ćorić, dodavši kako ne kaskamo po pitanju obnovljivih izvora energije za Europskom unijom.
- U ovom trenutku smo po tom pitanju jedna od najnaprednijih ekonomija s obzirom na to da je naš energetski potencijal dobrim dijelom formiran iz hidropotencijala, više od dva gigavata snage. Isto tako, imamo više od 800 megavata proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, 570 megavata iz vjetroelektrana, 60 megavata iz energije sunca i to je ono što u sljedećem razdoblju trebamo forsirati. U ovom trenutku smo u vrlo dobroj poziciji, ali to ne znači da velike potencijale koje ima Hrvatska ne treba iskoristiti još više - zaključio je ministar Ćorić. Inače, Korlat će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
Plenković: 'Grad Zadar imao je stratešku ulogu u Domovinskom ratu'
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sa svojim je suradnicima prije posjeta Vjetroelektrani Korlat bio na svečanoj akademiji u Zadru na Dračevcu, održanoj u povodu Dana obrane grada.
- Zadovoljstvo mi je što smo danas u Zadru, jednom od gradova heroja Domovinskog rata. Simbolika ovog mjesta na kojem smo danas izrazito je važna jer je tu zaustavljen napad velikosrpskog agresora. Grad Zadar imao je stratešku ulogu u Domovinskom ratu. Upravo zahvaljujući herojskoj obrani Zadra i svih vas koji ste ga branili, osigurana je sloboda Hrvatske - izjavio je Andrej Plenković, a među uzvanicima bio je i general Ante Gotovina koji je na novinarsko pitanje o tome koliko je njegova emocija snažna na Dan obrane grada, odgovorio:
- Dobro je imati emociju, ali moramo biti razumni. Imati emocionalnu inteligenciju i biti socijalno osjetljivi - o tome trebamo misliti svaki dan. Trebamo graditi društvo koje prihvaća onoga drugoga i brinuti se o našem gospodarstvu jer samo bogata zemlja može biti socijalno pravedna.