Završeni su radovi na izgradnji kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci, u što je uloženo 112,5 milijuna eura, a terminal je u četvrtak obišao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea je najveći kapitalni projekt koji je realiziran u okviru Rijeka Gateway projekta obnove riječkog prometnog pravca. Nalazi se na zapadnom dijelu riječkog lučkog bazena, dugačak je 400 metara, a konkurentnost mu povećava dubina mora od 20 metara. Od ukupno uloženih 112,5 milijuna eura, 84 milijuna eura se odnosi na zajam Svjetske banke, a 28,5 milijuna eura su sredstva iz državnog proračuna. Nositelj projekta je Lučka uprava Rijeka.
Natječaj za koncesionara terminala je raspisan, na njega se javilo odnosno u prvoj fazi interes je iskazalo sedam svjetskih operatera, a očekuje se da će Lučka uprava Rijeka postupak odabira završiti i odluku donijeti do rujna.
Od koncesionara se očekuje daljnje ulaganje u izgradnju terminala do ukupne dužine 680 metara i u prekrcajnu opremu.
Projekt kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali ostvaruje se u dvije faze. Prva faza, izgradnja obale od 400 metara, je završena, a slijedi izgradnja lučke prometne infrastrukture, pristupne lučke ceste i željezničkih kolosijeka, izgradnja intermodalnog terminala te spojne ceste D403 od terminala i zapadnog dijela riječke luke do riječke obilaznice, za koju su osigurana bepovratna sredstva, a u tijeku je natječaj za izvođača radova.
Ministar Butković istaknuo je da je za koncesiju kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali zainteresirano sedam velikih svjetskih operatera, što ukazuje na njen potencijal.
Najavio je kako će se u ovom mandatu krenuti s izgradnjom željezničke pruge na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, a cijela nizinska pruga mora biti izgrađena do 2030. godine.
To je optimalni rok, to postaje realnost, a dokumentacija se priprema, rekao je Butković.
Nakon svečanosti u riječkoj luci, potpisana su dva ugovora za isporuku i izvođenje radova u okviru dva projekta Lučke uprave Rijeka, koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), iz kojega je Lučka uprava Rijeka povukla 132,8 milijuna eura za ukupno sedam razvojnih projekata.
Prvi Ugovor za izradu i isporuku PSC sustava (Port Community System) na projektu "Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka - Informatički sustav lučke zajednice", vrijedan 6,4 milijuna kuna, potpisali su ravnatelj Lučke Uprave Rijeka Denis Vukorepa i, u ime zajednice ponuditelja, direktor tvrtke Actual IT Boštjan Petelin.
Prema ugovoru, izradit će se jedinstveni informatički sustav koji će biti kompatibilan s Hrvatskim integriranim pomorskim informacijskim sustavom CIMIS i sa sustavom Carinske uprave.
Drugi ugovor, za izvođenje i dovršetak radova na rekonstrukciji terminala za generalne terete u lučkom bazenu Raša, Vukorepa je potpisao s direktorom tvrtke MAP-TRADE Matjažom Pečovnikom, kao predstavnikom zajednice ponuditelja.
Ugovor je potpisan u okviru europskog projekta "Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka - terminal za generalne terete", a glavni cilj projekta, vrijednog 46,8 milijuna kuna, je rekonstrukcija pristaništa, južnog dijela obale dugačke oko 90 metara i 74 metra obale na sjevernom dijelu pristaništa.
Butković: Žalbe i tužbe oko izvođača za pristupne ceste Pelješkom mostu ne može komentirati
Ministar Butković je na upite o najnovijim poteškoćama oko gradnje pristupnih cesta Pelješkom mostu odgovorio da žalbe ili tužbe u postupku odabira izvođača radova za pristupnu cestu za Pelješki most ne može i ne smije komentirati.
Naime, grčka kompanija Avax podnijela je tužbu Visokom upravnom sudu protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, kojim je poništena odluka Hrvatskih cesta da pristupne ceste Pelješkom mostu, odnosno dionicu Duboka-Sparagovići gradi ta grčka tvrtka.
Apeliram samo na sve institucije, sudove i komisije da odluke kod velikih strateških infrastrukturnih projekata donose što prije, jer to usporava te projekte, naglasio je Butković.
Rekao je da ne može znati kada će sud riješiti predmete niti koliko bi se izgradnja mogla usporiti, ali da će dobivena sredstva za cijeli projekt biti potrošena u rokovima, a cesta izgrađena.