Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić vjerojatno je na sto muka: unatoč svemu što poduzima, čak tri četvrtine njegovih mlađih sugrađana razmišlja o iseljavanju iz Hrvatske!
Pokazala je to anketa među Zagrepčanima u dobi od 18 do 39 godina, koja je provedena krajem prošle godine. Prema toj anketi, 28 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, a 48 posto ih o tome ponekad razmišlja.
Veliki gradovi
Riječ je o vrlo visokom udjelu mladih koji razmišljaju o iseljenju, a osobito brine što, prema objavljenim podacima iz ankete, gotovo polovicu svih koji o tome razmišljaju čine mladi sa stalnim zaposlenjem.
- Iako je zabrinjavajuće, radi se o hipotetskom odlasku, pa je i elastičnost odgovora na takva pitanja velika. Osim toga, treba imati u vidu da je riječ o mlađoj dobnoj skupini koja razmišlja i o stjecanju dodatnog iskustva u akademskom smislu, doedukaciji i slično. Čini se da je riječ o otvorenom razmišljanju tipičnom za mladu dob i karakteristika je svih velikih europskih gradova - smatra Mila Jelavić, bivša pravobraniteljica za djecu i pročelnica zagrebačkog Ureda za demografiju, relativno novog ureda koji je osnovan prije godinu i pol.
Spomenutu anketu, naime, naručio je njezin Ured, kao dio stručne podloge za izradu Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. godine, koju od prošlog ljeta - paralelno sa strategijom na državnoj razini koja se izrađuje u resornome Ministarstvu demografije - kreira odabrani tim stručnjaka u suradnji s većim brojem predstavnika gradske administracije.
No, dok je Vlada, kako tvrde u Ministarstvu demografije, odlučila članove radne skupine minimalno honorirati - 150 kuna neto po sjednici - Grad Zagreb u taj je posao odlučio ozbiljnije uložiti.
Koliko je ukupno osigurano novca iz gradskog proračuna za sam proces izrade Strategije, u Uredu za demografiju nisu odgovorili. No, samo spomenuta anketa plaćena je 198.000 kuna bez PDV-a.
S obzirom na to da je iznos manji od 200.000 kuna, proveden je postupak jednostavne nabave. Ugovor o pružanju usluga dobio je Institut za osobni i organizacijski razvoj iz Zagreba (IZOOR), neprofitna udruga čiji je predsjednik psiholog Tomislav Bunjevac, stručni suradnik na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
- Anketa je vlasništvo Grada Zagreba i nemam ovlasti govoriti ni o čemu vezanom za nju - kratko nam je rekao Bunjevac, od kojeg smo željeli saznati što je IZOOR dosad radio i čime se bavio. Pod istim je imenom registriran i jednostavni obrt, j.d.o.o., čiji je vlasnik Tomislav Bunjevac.
Dvije agencije
Ni udruga ni obrt nemaju svoje internetske stranice, niti je iz javno dostupnih podataka moguće iščitati jesu li slične poslove radili i prije. Prema podacima iz Registra udruga, cilj je IZOOR-a “promicanje, razvitak i unapređenje organizacijskih, poslovnih i osobnih potencijala, kompetencija, vještina i znanja; istraživanje, edukacija, savjetovanje i inovacije u svim aspektima organizacijskog i osobnog razvoja”.
Kako neslužbeno saznajemo, u poslu s Gradom Zagrebom IZOOR je prije svega bio posrednik, a samu anketu za Grad Zagreb su provele dvije agencije: Valicon i Prizma. Provedena je online i, prema podacima koje imamo, odgovore na upitnik je poslalo točno - 1300 osoba, što je prilično neobično za online anketu: broj onih koji odgovore rijetko je tako okrugao.
Javna objava
O anketi nisu još željeli govoriti ni u Uredu za demografiju jer se rezultati još obrađuju, no dio podataka javno je objavio dr. Stjepan Šterc, umirovljeni demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i nesuđeni ministar demografije u Vladi Andreja Plenkovića, koji na jednom portalu redovito piše kolumnu. Dr. Šterc je tako napisao da se radi o istraživanju s “ozbiljnim pristupom, relevantnim upitnikom i reprezentativnim uzorkom”, prema kojemu je glavni razlog za razmišljanje mladih Zagrepčana o odlasku korupcija, nepotizam i gospodarski kriminal, a što “najbolje oslikava razmišljanja o recentnom političkom partnerstvu i njegovom smjeru”.
U analizi od 85 stranica čak ih je 35 identično njegovim starijim radovima. Za to je dr. Šterc dobio 50.000 kuna
Dr. Štercu su rezultati ankete bili dostupni jer je on jedan od istaknutih članova Povjerenstva za izradu zagrebačke demografske strategije. Prema informacijama koje imamo, četvorica znanstvenika u Povjerenstvu bila su zadužena za izradu analize područja kojim se bave te predlaganje konkretnih mjera. Svaki od njih trebao bi za izrađenu analizu dobiti, prema našim informacijama, po 50.000 kuna. Upitali smo Grad koje su mjere za taj iznos znanstvenici predložili.
- Dosad je obavljena osnovna analiza demografskog stanja Zagreba te su obrađeni prikupljeni podaci. Konture mjera su u razradi te ih nismo u mogućnosti još uvijek najaviti - odgovorila je Mila Jelavić, ne demantirajući iznos namijenjen autorima iznesen u našem pitanju.
Analize su izrađivali dr. Ljubo Jurčić, predsjednik Odbora za gospodarstvo Bandićeve stranke, koji je radio analizu gospodarstva u gradu s pozicije demografije, zatim dr. Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, predsjednik Savjeta za društvene djelatnosti iste stranke, koji se bavio modelima rješavanja stambenog pitanja mladih, dr. Marin Strmota, bivši državni tajnik za demografiju koji je analizirao populacijsku politiku Grada Zagreba, te dr. Stjepan Šterc.
Upravo je analiza dr. Šterca, pod nazivom “Populacijski potencijal Grada Zagreba i modeli revitalizacije s prijedlozima mjera” najopsežnija. Sadrži 85 stranica teksta i karata te čak 45 konkretnih mjera i smatra se ključnim dokumentom temeljem kojeg će se izraditi strategija.
Izdašan honorar
Međutim, najmanje trećina toga rada (35 stranica) gotovo je identična nekim ranijim radovima dr. Šterca, prije svega radu koji je prije nešto više od dvije godine napravio za Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), a u kojem je - kako nam je potvrđeno, za izdašan honorar - analizirao demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava.
U cijelom radu dr. Šterc je na tri mjesta tekst identičan onome iz studije napravljene za UMFO stavio pod navodnike i označio ih kao citat vlastitog rada. No, kako je rad odmicao, prepisani dijelovi teksta sve su veći, a označavanja citata više nema.
U nekim je tekstualno identičnim dijelovima ažurirao podatke, no u dobrom dijelu to nije učinio. Tako, primjerice, u poglavlju “Nezaposlena i umirovljenička populacija”, koji je gotovo identičan istoimenom poglavlju u dvije godine starom radu, iznosi podatke o nezaposlenima i umirovljenicima za 2015. godinu, iako isti izvori (DZS i HZMO) doista ažurno objavljuju podatke. Na kraju pojedinih poglavlja dodaje pokoju rečenicu vezanu za Grad Zagreb.
45 mjera
Na kraju rada dr. Šterc predlaže konkretne mjere, koje su gotovo identične onima koje je iznio u svojoj kolumni prošli tjedan. No, dok ih, kako proizlazi iz teksta, u kolumni predlaže državi, u analizi za Grad Zagreb predlaže ih Gradu Zagrebu. Radi se o ukupno 20 tzv. prethodnih odluka, sedam pravnih, radnih i socijalnih mjera, 12 financijskih mjera te još šest ostalih mjera. Ukupno - 45 mjera i odluka.
Međutim, jedna jedina konkretna mjera u potpunosti je primjenjiva na lokalnoj razini!
Tako, primjerice, dr. Šterc savjetuje upravi Grada da “slijedi irski ili izraelski model i postavi na čelo strateškog Ureda za demografiju stručnog i odlučnog potpredsjednika Vlade”, zatim da “usmjeri mlado i obrazovano nezaposleno stanovništvo iz velikih gradova u ruralna područja”, da “razradi modele besplatnih udžbenika”, što je Grad Zagreb učinio prije dosta godina, a inačica te mjere u međuvremenu je prihvaćena i na državnoj razini, da “testira model roditelja odgajatelja po zagrebačkom modelu u cijeloj Hrvatskoj” i drugo.
Predlaže također i izmjene radnog zakonodavstva, delimitiranje rodiljnih i roditeljskih naknada, promjenu i demokratizaciju izbornog sustava i niz drugih izmjena.
No, teško je objasniti da od 25 konkretnih mjera (toliko ih ostaje kad izdvojimo 20 tzv. prethodnih odluka) Grad Zagreb, s obzirom na svoje ovlasti, može u potpunosti provesti samo jednu: može “izgraditi socijalno-obrazovnu predškolsku infrastrukturu tehnički i vremenski funkcionalnu za zaposlene roditelje”.
Sam dr. Šterc dao je Jutarnjem listu svoj komentar. U telefonskom razgovoru koji je trajao gotovo 40 minuta, a koji je na trenutke bio krajnje neugodan, vulgaran, pa i prijeteći, dr. Šterc je objasnio svoju ulogu u izradi zagrebačke demografske strategije. No, na kraju je zaključio da je razgovor bio neslužben te je zabranio objavu bilo kojeg iznesenog stava. (Kristina Turčin)