Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, od čega su se za polovinu zadužili samo lani, dok su u prva dva mjeseca ove godine podigli 915 milijuna kuna tih kredita, piše Slobodna Dalmacija.
Krila tog zaduživanja, na koje otpada dvije trećine novih dugova stanovništva, odlučila je malo potkresati središnja banka te je krajem veljače preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene.
To znači da takvi nenamjenski krediti postaju manje dostupni onima s plaćama ispod prosječne, što trenutačno iznosi 6396 kuna, jer im mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće.
Ljudi s plaćama od 6000 kuna mogu podići kredit s mjesečnom ratom od najviše 1500 kuna, što je, po novinarskoj okvirnoj računici, na rok otplate od 10 godina, kredit od oko 129 tisuća kuna uz nominalnu kamatu od 6,99 posto, a prije su vjerojatno mogli podići više od 200.000 kuna i zadužiti se do polovine plaće, ovisno o banci...
Oni s natprosječnim primanjima mogu računati da dvije trećine prosječne plaće ne smiju opteretiti kreditom, a taj je iznos trenutačno 4246 kuna.
Imaju li 7000 kuna plaće, mjesečna im rata može iznositi najviše 2754 kune, što je rata za kredit od oko 230.000 kuna na rok otplate od jednog desetljeća, što u nekim bankama i prelazi maksimalne iznose koje odobravaju za nenamjenske kunske kredite.
Nije obvezujuće
- Preporuka nije pravno obvezujuća za kreditne institucije. Neovisno o tome, Hrvatska narodna banka očekuje da će se kreditne institucije pridržavati sadržaja izdane preporuke, s obzirom da HNB ovime kreditne institucije, kao i potrošače, upozorava na potrebu razboritog ponašanja kod odobravanja i uzimanja nestambenih kredita.
K tome, HNB će pratiti pridržavaju li se kreditne institucije ove preporuke i - prema potrebi - prilagoditi svoja buduća postupanja, koja mogu uključivati i donošenje podzakonskih propisa u kojima bi bile sadržane pravno obvezujuće mjere, čije kršenje bi bilo podložno sankcijama - odgovorili su iz Hrvatske narodne banke na pitanje jesu li banke i od kojeg datuma obvezne provoditi preporuku.
Sudeći po odgovorima iz banaka situacija na terenu bit će zanimljiva i šarolika. Sedam većih banaka u zemlji pitali smo jesu li mijenjali uvjete za određivanje kreditne sposobnosti, koliki nenamjenski kredit i uz koliku mjesečnu ratu na rok od 10 godina mogu podići oni sa 5000 kuna, 6300 kuna, 8000 i 10.000 kuna...
Dobili smo četiri odgovora. Čini se da banke još hvataju korak s novim pravilima koje im je postavio HNB, a samo je Hrvatska poštanska banka kazala da je mijenjala izračun kreditne sposobnosti.
- Hrvatska poštanska banka mijenjala je izračun kreditne sposobnosti u skladu s preporukom HNB-a, a novi način izračuna bit će u primjeni po ostvarenju tehničkih uvjeta. Prema preporuci HNB-a, izjednačava se izračun kreditne sposobnosti za stambeni kredit i nenamjenske kredite s rokom otplate od pet godina i više.
Rast potražnje građana za kreditima HPB-a (i stambenim i nenamjenskim) nastavlja se i ove godine, a banci je u interesu voditi računa o primjerenoj zaduženosti svojih klijenata. Vjerujemo da će mjere Hrvatske narodne banke kreditiranje učiniti još sigurnijim i za banke i za građane - rekli su iz te banke.
Iz Addiko banke ističu da su orijentirani primarno na potrošačko kreditiranje i gotovinske kredite te u ovoj godini nisu mijenjali ponudu kredita koji su isključivo s fiksnom kamatom na cijelo razdoblje otplate do maksimalno 10 godina.
- Addiko banka nije mijenjala uvjete kreditne sposobnosti. Procjena kreditne sposobnosti provodi se temeljem internog modela procjene kreditne sposobnosti u kojem se sagledava niz elemenata, kao što su, primjerice, urednost u otplati postojećih obveza, mogućnost podmirenja obveza, ali i interni modeli.
Nema jednog iznosa koji odražava limit - kažu u toj banci i dodaju da maksimalni iznos kredita za klijente ovisi o njihovim postojećim obvezama i financijskom potencijalu, do najviše 35.000 eura za klijente koji primaju plaću na tekući račun u banci, odnosno 50.000. kuna ili 7000 eura za klijente koji plaću primaju u drugim bankama.
Minimalni troškovi
Erste banka uzima u obzir preporuke HNB-a, kojima je preciziran način procjene kreditne sposobnosti potrošača kojim se, među ostalim, kod izračuna kreditne sposobnosti potrošača bankama nalaže da se kao iznos minimalnih životnih troškova koristi iznos jednak dijelu plaće zaštićenom od ovrhe, koji je preciziran Ovršnim zakonom, rekli su u toj banci.
- Prilikom procjene kreditne sposobnosti pristupa se svakom klijentu individualno, te se, osim visine primanja, kod izračuna kreditne sposobnosti i iznosa financiranja uzima u obzir i rejting klijenta.
U skladu s time, klijentima s primanjima od 8000 do 10.000 kuna banka može na rok od 10 godina odobriti gotovinski kredit do maksimalno 225.000 kuna. Klijentima s najboljim kreditnim rejtingom, ovaj iznos kredita može biti odobren i ako imaju niža primanja od 8000 kuna - vele iz te banke.
Izračun kreditne sposobnosti klijenta u dijelu gotovinskih kredita provodi se za svakog klijenta individualno, objasnili su u OTP banci, iz koje ističu da uzimaju u obzir niz relevantnih čimbenika koji mogu utjecati na tu sposobnost bez izazivanja nepotrebnih poteškoća i prezaduženosti.
Poslali su izračune za gotovinske kredite na rok otplate od 10 godina za klijente koji nemaju nikakvih opterećenja, za koje su naveli da su informativnoga karaktera i ne moraju odgovarati stvarnom izračunu što ovisi o stvarnim klijentovim mogućnostima.
- Za klijente s mjesečnim primanjima od 5000 kuna, maksimalni iznos kunskoga kredita je 230.000 kuna s mjesečnom ratom od 2640 kuna, odnosno za gotovinski kredit u eurima 30.000 eura s mjesečnom ratom od 337 eura.
Za klijente s mjesečnim primanjima od 6300 kuna, maksimalni iznos kredita je 300.000 kuna s mjesečnom ratom od 3445 kuna, a za gotovinski kredit u eurima 40.000 eura s mjesečnom ratom 449 eura. U oba slučaja kamata na kunski kredit je 6,75 posto, a na eurski 6,25 posto.
Za klijente s mjesečnim primanjima od 8000 i 10.000 kuna maksimalni iznos kunskoga kredita po kamatnoj stopi od 5,75 posto je 300.000 kuna, s mjesečnom ratom od 3293 kuna, odnosno za kredit u eurima 40.000 eura s mjesečnom ratom 430 eura, uz kamatu od 5,25 posto - kažu u OTP banci, navodeći da je visina neopterećenog dijela plaće definirana internim aktima banke i u skladu sa svim propisima.
Središnja je banka objavila da je preporuku izdala jer u zadnje vrijeme najbrže rastu gotovinski krediti koji se otplaćuju po 10 godina i značajno su većih iznosa od prosječnih potrošačkih koji se podižu na kraće rokove, pa smatraju da su ti krediti zamjena za stambene.
HNB navodi da je uglavnom riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, koji su manje rizični, ali i to da banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, piše Slobodna.
Stoga od banaka traže ne samo da za sve kredite s rokovima otplate od 60 i više mjeseci kreditnu sposobnost utvrđuju kao za stambene kredite, nego i to da u interni postupak procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizići iz gotovinskih nenamjenskih kredita i da u internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po tim plasmanima.
Bez HROK-a i crnih lista
Iz HNB-a kažu da je dodatan izvor rizika činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita i njegove sposobnosti servisiranja tog duga teško točno utvrditi.
HROK je, zbog EU uredbe o zaštiti podataka (GDPR), 25. svibnja prošle godine privremeno prestao izdavati kreditna izvješća za građane, obrte, OPG-ove i slobodna zanimanja, dok ih izdaje za pravne osobe. Još uvijek se prilagođavaju svim uvjetima uredbe o zaštiti podataka.
Isto vrijedi i za takozvane crne liste, odnosno sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku, i nju je za sada zaustavila uredba o zaštiti podataka.