VAŽAN KORAK

HRVATSKA PROŠLA PRVI KORAK PREMA ULASKU U SCHENGEN Ispunili smo važnu zadaću i potvrdili da je naša granica sigurna, ali tek slijedi teži dio priče

Julien Warnand/Piroschka van de Wouw/Reuters / Ranko Šuvar/Cropix

Andrej Plenković; Jean-Claude Juncker

 

Na temelju rezultata postupka Schengenske evaluacije započetog 2016. godine, Europska komisija smatra da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu schengenskih pravila i standardâ.

Tako glasi diplomaska fraza kojom je Bruxelles definirao da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za ulazak u Schengenski prostor. I tako ispunila izuzetno važnu zadaću: potvrdila da je naša granica sigurna kao i granice zemalja koje su već članice Schengena, njih 26, ne sve članice EU (primjerice Švicarska).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: 'Odajem priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje schengenskom području.' I tako potvrdio da su uzaludni bili svi potezi Slovenije, dijela njezinih zastpunika u Europskom parlamentu (koji su tako sebe ozbiljno dezavuirali u europskoj javnosti: a riječ je o liberalima i socijaldemokratima, dok su se pučani Janeza Janše suzdržali) te vlade koja je pisala Komisiji tražeći da se odluka o Hrvatskoj odgodi.

No, sada slijedi drugi dio cijele priče: potrebno je dobiti političku podršku zemalja članica. A tu je situacija bitno kompliciranija. Naime, Rumunjska i Bugarska su još 2011. godine dobile ovakvo odobrenje Komisije, a do danas nisu ušle u Schengen. Razlog: protivljenje prije svega Nizozemske zbog korupcije i nepoštovanja vladavine prava.

Bilo bi uistinu na razini presedana kad bi članice Hrvatsku pustile u članstvo mimo Bugarske i Rumunjske. Jer, ima prigovora prema Hrvatskoj i od strane Nizozemske i nekih drugih članica koje smatraju da Zagreb može još pričekati. Tu je i dodatni problem koji apostrofira Francuska: ulazak novih članica u Schengen bit će moguć nakon reforme Dublinskog sustava (ulazak migranata i azilanata) i samog Schengena. Oba su se sustava, posebno Dublinski, pokazali poroznim tijekom velike migracijske krize 2015. godine.

I tako Hrvatskoj sada predstoji razdoblje čekanja. Dok se ne sluče potrebne okolnosti za ulazak u Schengen. No, ima u svemu tome jedna dobra stvar: Slovenija nas neće moći blokirati. Naime, Ljubljana nije uspjela zaustaviti ovu odluku, a kada Francuska i Njemačka definiraju da je Schengenski sustav kvalitetno reformiran i odluče da Hrvatska uđe u članstvo vrlo je teško da bi se Slovenija usudila suprotstaviti Berlinu i Parizu.

Koliko će trajati boravak Hrvatske u “čekaonici” teško je procijeniti. Ovisit će to o velikom broju čimbenika na kojem sami ne možemo utjecati. Neki procjenjuju da ćemo prije uvesti euro (za to nam treba četiri godine) nego ući u Schengen. Ali, to u ovom trenutku nije važno. Važno je da je Hrvatska potvrdila da je u stanju implementirati zahtjevan sustav pravila koje poznajemo pod skupnim terminom Schengen. A to je već velika i jako dobra vijest. Posebno kad je došla dva mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja EU.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo