Hrvatska vlada podržava francusko-njemačku inicijativu za ekonomski oporavak nakon koronakrize, koja, prema prijedlogu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predviđa Ekonomski fond za oporavak Europske unije (EU) težak čak 500 milijardi eura, koji bi se uspostavio u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO - proračun EU za 2021.-2027.), a financirao zaduživanjem Europske komisije u ime EU.
Novac iz Fonda bi se usmjerio na regije i sektore koji su najteže pogođeni pandemijom, a Hrvatska, dakako, ima i regije i sektore, poput turizma i prometa, koje su najteže pogođene zbog krize uzrokovane pojavom koronavirusa.
- Pozdravljamo inicijativu, posebno u dijelu Fonda koji za cilj ima održivi oporavak najpogođenijih sektora i regija EU. Hrvatska ima pogođene sektore, pogođeni smo kao država, a i iz novog VFO-a očekujemo sredstva za kohezijsku politiku - kaže za Jutarnji list Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja.
Jasna poruka
Savić dodaje kako je iznos koji se predlaže značajan, a Hrvatskoj je bitno i to što će sve biti u okviru novog VFO-a.
- Sama inicijativa je jasna poruka europske solidarnosti i bitno je da se prijedlog Fonda stavlja u kontekst VFO-a jer se ne smije gubiti vrijeme. Novi proračun stupa na snagu iduće godine i idealno je vrijeme da se pregovora i o tom paketu za obnovu.
Paket, između ostalog, potiče zdravstvenu neovisnost EU, podržava jedinstveno unutarnje tržište, a najvažnije je da podržava sektore i regije koje će imati najveće probleme zbog koronavirusa. I tu se vidi izraz solidarnosti, da će oni koji su najteže stradali biti na neki način prepoznati - pojašnjava Savić, uz napomenu kako je bitno i da se sve događa dok traje hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.
Poznato je pak da se ovoj njemačko-francuskoj inicijativi protive države koje su bile i predvodnice u kritici povećanja zajedničkog europskog proračuna. Austrijski kancelar Sebastian Kurz poručio je kako će ovaj blok država dati svoj protuprijedlog.
Savić kaže kako je istina da ima država koje to ne podržavaju i koje su imale rezerve i prilikom definiranja novog VFO-a.
- Moja je procjena da smo svi svjesni razmjera gospodarske krize i da su države spremnije u većoj mjeri povećati svoje doprinose i u VFO-u ako će to reflektirati većom solidarnošću, razvoju zajedničkog tržišta i homogenizaciji. Ova poruka Francuske i Njemačke ide u dobrom smjeru i Hrvatskoj odgovara da se Europska komisija zaduži, jer na neki način bogatije i razvijenije države garantiraju za ostale i to je taj izraz solidarnosti - kaže Savić.
Pregovori oko novog višegodišnjeg financijskog okvira išli su u smjeru da se povećaju nacionalne komponente u financiranju projekata EU, a Hrvatskoj i zemljama “prijateljima kohezije” (16 država EU koje su neto primateljice proračuna) je bilo bitno da se ne režu sredstva za koheziju i da nacionalna komponenta ne bude značajno povećana.
U doba koronakrize korištenje fondova EU je postalo dosta fleksibilnije što nam je olakšalo situaciju. Sav neutrošen novac iz fondova EU mogao se koristiti za mjere ublažavanja krize i nabavu zdravstvene opreme, a osim toga, države članice moći će za razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja 2021. zatražiti stopostotnu financijsku potporu iz proračuna EU.
- Ova situacija sada može voditi k tome da se ta fleksibilnost zadrži i to je dobro - kaže Savić.
Dva motora
Njemačko-francusku inicijativu podržavaju i u SDP-u. Njihov saborski zastupnik i bivši pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović smatra kako je to dobro jer su se dva motora EU konačno uskladila.
- Dobro je da imamo zajedničku političko-financijsku agendu kako u prvoj fazi pokrenuti oporavak EU, jer tu nije samo riječ o ekonomiji, nego i o funkcioniranju EU u budućnosti. Volio bih da inicijalni prijedlozi budu u dobroj vjeri raspravljeni i s drugim, manje razvijenim državama i da svi sudjelujemo u nekim zajedničkim rješenjima koja ćemo provoditi - kaže Klisović.
Dodaje kako je dobro što je Njemačka uspjela revidirati dosadašnju politiku načina financiranja potreba EU, koja je u ovim trenucima potrebna i pokazuje da mogu biti na visini zadatka.
- Nadam se da će novac biti kvalitetno utrošen u projekte od kojih bi sve države trebale imati koristi. Dobro je da imamo takav radni dokument na stolu i očekujem da i Europska komisija izađe sa svojim prijedlogom pa da vidimo koliko je to sve kompatibilno. Nadam se da oko toga možemo postići konsenzus - kaže Klisović, te dodaje kako je ovo prilika da se razgovara i o digitalizaciji, tržištu kapitala i zelenoj politici.
Augustin Palokaj: Ne odobravaju ga svi, ali i “države štediše” su umjerene u kritikama
Zajednički prijedlog Njemačke i Francuske koji su prije dva dana predstavili kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emmanuel Macron nije naišao na odobravanje svih, ali ni ton kritike nije tako oštar kao što bi to bilo o nekoj normalnijoj situaciji.
Kao što se i očekivalo, najveće su kritike uputile države iz takozvane skupine štediša - Nizozemska, Austrija, Danska, Finska i Švedska. Čak i oni nazivaju prijedlog “umjerenim”, ali jasno daju do znanja da ga neće podržati ako se novac bude skupljao u ime svih, a podijelio kao bespovratna sredstva.
Te bi države pristale dati jamstva za zajedničko zaduživanje jer bi krediti bili znatno povoljniji, ali ne i da na kraju moraju oni vraćati dugove drugih. Također bi htjele da se državama koje će koristiti novac kao uvjet odredi provođenje strukturnih reformi kako bi povećale otpornost.
Neke se države nisu izjasnile, poručivši da čekaju prijedlog Komisije o fondu za oporavak koji bi trebao biti objavljen 27. svibnja i koji bi, prema procjenama, trebao biti veći od svote o kojoj govore Njemačka i Francuska.
Južne članice Europske unije, koje su ekonomski snažnije pogođene, pogotovo jer znatno ovise o turizmu, pozdravljaju prijedlog i upozoravaju da bi veće zaduživanje nakon krize bilo prevelik teret za njih.
Ovo je velik izazov za EU jer je, osim hitno potrebnog novca, opet u pitanju načelo solidarnosti i ispit jedinstva Europske unije u dosad najtežoj krizi. Zato je optimizam što se tiče postizanja kompromisa sada veći jer se procjenjuje da nitko ne želi na sebe preuzeti odgovornost nove podjele unutar EU kada se hitno treba djelovati zajedno jer nitko neće moći sam izaći iz krize. (Augustin Palokaj)
