U spisu iz istrage spominju se dvojica hrvatskih liječnika, koje se sumnjiči da su tijekom šest godina od Pfizera , odnosno bivše Pharmacije, na vlastite račune u inozemstvu primili ukupno 900.000 kuna! Svaki je dobio po 450.000!
Liječnici su, doznajemo, s tvrtkom Pharmacia Hrvatska sklopili ugovore o konzaltingu na temelju kojih im je ta tvrtka od 1997. do 2003. isplaćivala naknade. I to na njihove privatne račune otvorene u Austriji, pomoću kojih su očito pokušali izbjeći plaćanje poreza i prireza. Porezi su im naplaćeni tek naknadno, poslije 2004., kad se su se naši istražitelji uključili u istragu.
No, dalje od toga istraga u Hrvatskoj nije se maknula jer iz Sjedinjenih Američkih Država nisu mogli dobiti odgovor na pitanje: Koje su usluge liječnici zaista pružali za isplaćeni novac?
Da bi dokazali davanje mita, istražitelji moraju jasno definirati koje je to službene radnje netko obavio a nije smio, ili je pak tražio novac za neke radnje koje je morao obaviti a da mu se ne plati. Spomenute isplate bile su, pak, pokrivene ugovorima o savjetničkim uslugama.
Što je sve u spisu
Amerikanci su odbili suradnju tvrdeći da ne mogu o tome govoriti dok se i kod njih vodi istraga.
No ovih dana ona je okončana nagodbom, nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire napokon završila osmogodišnju istragu i podignula tužbu. Utvrdili su da je Pfizer davao mito liječnicima u Hrvatskoj, Češkoj, Kini, Bugarskoj, Kazahstanu i Srbiji. Pfizer se nagodio s državom te pristao platiti 60 milijuna dolara odštete. U istrazi je utvrđeno da je Pfizer i hrvatskim liječnicima od 1997. do 2003. mjesečno isplaćivao 1200 dolara na račune u Austriji.
U spisu hrvatskih istražitelja postoji, doznajemo, jedan mjesečni ugovor o savjetničkim uslugama, koji je jedan od liječnika sklopio s Pharmacijom, a prema kojem se vidi da je po satu za savjetovanje ubirao 48 američkih dolara. Tijekom mjesec dana taj je liječnik, prema tom ugovoru, dao 25 sati savjetničkih usluga. Zaradio je ukupno - 1200 američkih dolara. I ako se 450.000 kuna podijeli s osam godina, ispada da su liječnici mjesečno od Pharmacije naplaćivali 6200 kuna, što je tada bilo više od hrvatske prosječne plaće.
Istraga u Hrvatskoj dosad je rezultirala samo time da su liječnici za novac primljen u inozemstvu ipak platili porez i prirez.
Mjesečne nagrade
Liječnici su naknadu primali od tvrtke Pharmacia, koju je Pfizer kupio 2003. Pretpostavlja se da su se honorari isplaćivali kako bi liječnici Pharmaciji osigurali plasman njihovih lijekova na našem tržištu.
Jedan od liječnika, kako navodno stoji u prijavi koju je podnio Zdenko Bučan, tadašnji direktor Pfizera, u razdoblju od 1995. do 2003. na račun u Austriji primao je mjesečni honorar koji je varirao ovisno o količini propisanog lijeka, te se 50 posto ukupne prodaje tog lijeka u Hrvatskoj propisivalo na klinici u kojoj je taj liječnik bio šef. Drugi je, pak, bio nadležan za dodjelu dozvola lijekovima za plasman na našem tržištu. Jedan od liječnika u medijima se već bio branio rekavši da ga je Pharmacia plaćala za predavanja koja je držao njihovim stručnim suradnicima, pisanje stručnih mišljenja i recenzija o proizvodima tvrtke, praćenje nuspojava i držanje seminara za liječnike suradnike.
Znaju se imena
Imena liječnika spominjala su se i 2004., kad je afera otvorena, a o njima je javno u članku u Jutarnjem listu od 11. studenoga iste godine, na temelju kojeg je u nas pokrenuta istraga, progovorio upravo Zdenko Bučan, tada novi direktor Pfizera, tvrtke koja je kupila bivšu Pharmaciju.
- Neregularno isplaćivanje novca primijetio sam u svibnju 2003., kad je Pfizer preuzeo Pharmaciju - rekao je i dodao: - Vidjelo se da su u proteklih osam godina svaki mjesec na račune dvojice vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz Pharmacije stizale uplate. Mogu samo nagađati za što im se isplaćivao novac, ali jedna od mogućnosti je da ih se nagradi što su propisivali lijekove Pharmacije. Isplate su ukinute čim sam za to doznao, a sve sam to službeno prijavio upravi Pfizera koja je nakon toga angažirala privatnu odvjetničku tvrtku iz SAD-a koja je preuzela istragu - rekao je tada Bučan.
Tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang poslao je inspekciju Ministarstva zdravstva, koja je tijekom 2004. i 2005. provela nadzor, a u dokumentu s rezultatima nadzora dostavljenom nadležim hrvatskim tijelima potpisan je Renato Mittermayer. Danas se Mittermayer ne sjeća tog slučaja.
- Ne znam ništa o tom nadzoru. Tek sam 2005. došao u Ministarstvo - rekao je danas u telefonskom razgovoru.
- Ne sjećam se. Možda sam i potpisan, to su valjda radile službe, ali ne sjećam se te afere. Potpisao sam brojne dokumente, ne sjećam se svih - rekao je Mittermayer.
Čudan nadzor
Inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva proveden je tada u KB-u Dubrava, Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj, u bolnici Sv. Duh, Šalati II te bolnici Fran Mihaljević. Utvrđeno je, doznajemo, da u bolnicama postoji nesređena dokumentacija o kliničkim istraživanjima.
Inspekcija je pronašla i ugovore koje su liječnici sklopili s Pharmacijom. Uočen je i nedostatak regulative: nije bilo evidencije toka novca, na koja se točno istraživanja novac trošio, nepotpuna je bila dokumentacija od trenutka kad novac uđe u bolnicu te kako se dalje distribuira. Inspekcija je zaključila da se eventualno može govoriti o stegovnoj odgovornosti ravnatelja, ali nisu našli elemenata kaznene odgovornosti navedenih liječnika.
Hvala Amerikancima
Inspekcija je bolnicama naredila da uvedu strožu kontrolu novca koji farmaceutske kompanije isplaćuju za klinička istraživanja. I tu je priča zatvorena na sljedećih osam godina. Sve dok Amerikanci nisu završili svoju istragu i razotkrili korupciju u hrvatskom zdravstvu.